Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

[adresa]

Posl.br. R1 Ob-26/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ulica 1. svibnja 14, zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislav Krivačić i Korana Krivačić, odvjetnicima u Bjelovaru protiv prveprotustranke MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 4. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ulica 1. svibnja 14 živjela u izvanbračnoj zajednici s ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1944. u [adresa], a umrlim **.**.2024. u Bjelovaru, u periodu od svibnja 2004. pa do njegove smrti 3. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranaka za utvrđenjem izvanbračne zajednice radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i pok. IĆ, s kojim je bila u izvanbračnoj zajednici koja je započela 1. rujna 2003., a prestala smrću IĆ **.**.2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da pokreće ovaj postupak radi ostvarenja svojih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. S tim u vezi dodaje da je zajednica života predlagateljice i pok. ĆĆ IĆ do njegove smrti udovoljavala uvjetima koje zakon propisuje da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom.

1.2. Iza pok. ĆĆ IĆ vođen je ostavinski postupak pred javnim bilježnikom Mariom Franjićem kao povjerenikom Općinskog suda u Bjelovaru, pos.br. O- 1960/2024.

1.3. Nadalje, predlagateljica ističe da je stanovala sa sada pok. ĆĆ u obiteljskoj kući u vlasništvu predlagateljice na adresi [adresa] 1. svibnja 14, od jeseni 2003. (premda su od 2001. u emocionalnoj vezi), pa sve do smrti pok. AĆ **.**.2024. Predlagateljica i pok. AĆ održavali su svo vrijeme emotivnu i ekonomsku zajednicu nalik na bračnu zajednicu. Iako AĆ ĆĆ nikada nije formalno promijenio svoje prebivalište te mu je pošta dolazila na adresu njegova stana u [adresa], stanovao je s predlagateljicom u njezinoj nekretnini te su zajednički doprinosili kućanstvu.

1.4. Predlagateljica i pok. AĆ ĆĆ su zajedno posjećivali svoje obitelji, imali su zajedničke prijatelje te su odlazili na putovanja i događanja koje je organizirala udruga umirovljenika. Također, vodili su brigu o zajedničkim financijama i zdravstvenom stanju, a nakon smrti AĆ, predlagateljica je brinula o organizaciji pogreba, prijavi smrti nadležnim tijelima, različitim administrativnim potrebama odjave i slično. Iako nisu imali zajedničke djece, tijekom života pok. AĆ ĆĆ, bili su u dobrim odnosima s njegovim kćerima, ovdje protustrankama, MĆ i NĆ.

1.5. Slijedom navedenog, predlagateljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. AĆ ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je umro **.**.2024., tijekom razdoblja od 1. rujna 2003. pa sve do smrti pok. AĆ ĆĆ dana 3. rujna 2024.

1.6. Na ročištu održanim kod ovoga suda 10. ožujka 2025. predlagateljica je uredila prijedlog na način da je povukla činjenične navode u dijelu u kojem je opisivala da je ona nakon smrti IĆ organizirala pogreb, prijavila smrt nadležnim tijelima i različitim administrativnim potrebama te potvrđuje da su to napravile protustranke. Nadalje, uređuje i prijedlog u dijelu u kojem predlaže da se donese rješenjem kojim će se utvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ĆĆ koji je umro **.**.2024., tijekom razdoblja od svibnja 2004. pa sve do smrti IĆ **.**.2024.

2. U svojem odgovoru na prijedlog od 11. veljače 2025. prvaprotustranka MĆ, a koji je pogrešno naslovila kao "žalba", je navela da je njezin otac pok. AĆ doživio moždani udar i završio u bolnici 23. listopada 2022. te da je predlagateljica izjavila da se ne može o njemu brinuti. Nakon bolnice pokušala je sa sestrom kod svoje kuće, te uz pomoć supružnika brinuti o ocu, no nakon četiri dana su mu pronašle smještaj u domu za starije osobe jer mu je bila potrebna cjelodnevna stručna skrb koju mu one nisu mogle pružiti. Ističe da je predlagateljica povremeno posjećivala pok. IĆ tijekom njegova boravka u domu te su ju ponekad znale voziti ona i njezina sestra. Osporava navode da je predlagateljica platila pogreb i organzirala sahranu.

3. Drugaprotustranka NĆ u svojem odgovoru na prijedlog od 11. veljače 2025., a koji je pogrešno naslovila kao "žalba", navodi da je njezin otac pok. AĆ doživio moždani udar i završio u bolnici 23. listopada 2022. te da je predlagateljica izjavila da se ne može o njemu brinuti. Nakon bolnice pokušala je sa sestrom kod njezine kuće, te uz pomoć supružnika brinuti o ocu, no nakon četiri dana su mu pronašle smještaj u domu za starije osobe jer mu je bila potrebna cjelodnevna stručna skrb koju mu one nisu mogle pružiti. Ističe da je predlagateljica povremeno posjećivala pok. IĆ tijekom njegova boravka u domu te su ju ponekad znale voziti ona i njezina sestra. Osporava navode da je predlagateljica platila pogreb i organzirala sahranu.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. IĆ izdan od Matičnog ureda Čazma od 9. siječnja 2025. (list 4 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. IĆ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 5. veljače 2025. (list 10-11 spisa), izvadak iz matice rođenih za IĆ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 3. veljače 2025. (list 12-13 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagatelja izdan od Matičnog ureda Bjelovar 3. veljače 2025. (list 14-15 spisa), uvjerenje o prebivalištu za IĆ i predlagateljicu izdan od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Službe zajedničkih i upravnih poslova, Odjela upravnih poslova od 3. veljače 2025. (list 16 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. O-1960/2024, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

5.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 10. ožujka 2025. (list 22-29 spisa), predloženi svjedoci RĆ i UĆ (obiteljski prijatelji) te predlagateljica i protustranke.

6. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

7. Uvidom u smrtni list za pok. IĆ izdan od Matičnog ureda Čazma od 9. siječnja 2025. (list 4 spisa) i izvadak iz matice umrlih za pok. IĆ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 5. veljače 2025. (list 10-11 spisa), utvrđeno je da je AĆ umro **.**.2024. u [adresa] te da u trenutku smrti nije bio oženjen već je bio udovac.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za IĆ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 3. veljače 2025. (list 12-13 spisa), utvrđeno je da je sklopio brak **.**.1966. u [adresa] s ŠĆ, a koja je umrla **.**.1999. u [adresa] te je brak prestao njezinom smrću. Nakon toga nije sklapao druge brakove.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagatelja izdan od Matičnog ureda Bjelovar 3. veljače 2025. (list 14-15 spisa), utvrđeno je da je sklopila brak s EĆ **.**.1962., a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. P-1066/1981-5 od 9. siječnja 1982. Nakon toga nije sklapala druge brakove.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za IĆ i predlagateljicu izdan od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Službe zajedničkih i upravnih poslova, Odjela upravnih poslova od 3. veljače 2025. (list 16 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- predlagateljica ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], 1. svibnja 14 od 1. veljače 1966.,

- pok. AĆ imao je prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 5. travnja 2001. do 3. rujna 2024.

10.1. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

11. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. O-1960/2024 utvrđeno je da je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. IĆ posl.br. O- 1960/2024, UPP/OS-O-7/24-7 od 4. studenog 2024. donesenog po javnom bilježniku Mariu Franjiću, javnom bilježniku u [adresa] kojim su njegovim zakonskim nasljednicama proglašene ovdje protustranke. Predlagateljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku.

11.1. Uvidom u zapisnik o održanom ročištu kod javnog bilježnika od 4. studenog 2024. utvrđeno je da je sastavljeno rodoslovlje iza pok. IĆ te da je navedeno da je za života bio jednom u braku u kojem su rođene protustranke. Nema izvanbračne i posvojene djece. Također, navodi se da je s protustrankama sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je potvrđen kod javnog bilježnika Marije Kustić broj OU-590/2006 od 30. lipnja 2006.

12. Iz iskaza predlagateljice u bitnome proizlazi da je upoznala Nikolu Kukolja 2001., na druženju penzionera u Sedmici u [adresa]. Nakon toga su se dvije godine družili, a potom je njoj majka umrla 2003. te je kupila novu spavaću sobu i on se onda doselio. Živjela je s njim do kad se nije teško razbolio. Vraćali su se iz [adresa] gdje su imali radove, njemu je pozlilo i ona je zvala njegovu kćer MĆ da dođe kod nje. Ona je pozvala hitnu i on je odvezen u bolnicu gdje se utvrdilo da ima moždani udar i demenciju. Prije nego što je bio u bolnici ona je brinula o njemu. On je otišao u dom 23. listopada 2022., a ona ga je tamo nastavila posjećivati.

12.1. Nadalje, ističe da su ona i AĆ živjeli kao muž i žena, iako se nisu vjenčali. On je jako volio svoju bivšu ženu, oboje su imali prethodno brakove, pa i zbog djece nisu se htjeli vjenčati. On je volio i nju. Nije sudjelovala u ostavini jer joj nitko nije ništa rekao i nije ni znala. Međutim, navodi da se s njim dogovorila unaprijed da svakome pripada njegovo odnosno da njihova djeca nasljeđuju njih. On je napravio i ugovor 2006. sa kćerkama da ga one nasljeđuju.

12.2. Opisuje da su imali zajednički društveni život, ona ima dvije kćerke i sina, a kad je slavila 70. rođendan organizirali su feštu kod V, svi su prijatelji bili prisutni i njezina obitelj. Protustranke nisu bile jer je to bio njezin rođendan, ali su bile kad je njihov otac slavio svoj rođendan. Nije prekidala zajednicu s ĆĆ, ali znalo je biti razmirica. Navodi da je u dobrim odnosima s protustrankama, te komunicirala s njima kada je AĆ završio u domu.

12.3. Navodi da su se ona i AĆ učlanili i plaćali pogrebnu pripomoć. Sprovod su organizirale u cijelosti njegove kćerke, ona nije u tome sudjelovala.

12.4. Pokrenula je postupak radi ostvarivanja prava na dio mirovine iza pok. IĆ.

13. Iz iskaza protustranaka u bitnome proizlazi da je njihov otac AĆ živio s predlagateljicom u naznačenom razdoblju od svibnja 2004. do njegove smrti i to na adresi predlagateljice u [adresa], 1. svibnja 14, a nakon pogoršanja zdravlja pok. IĆ on je posljednje dvije godine prije smrti bio u domu gdje su ga posjećivale protustranke i predlagateljica.

13.1. Protustranke ne osporavaju postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. IĆ, ali navode da su nakon pogoršanja njegovog zdravlja one preuzele u cijelosti brigu oko njega kad je bio smješten u domu s obzirom na dob predlagateljice i narušeno stanje pok. IĆ te su one i organizirale sporovod. Potvrđuju da je predlagateljica prilikom posjete pok. IĆ u dom nosila mu hranu.

13.2. U odnosu na ostavinski postupak navode da nisu obavijestile predlagateljicu o tome s obzirom na to da su s ocem sklopile i Ugovor o doživotnom uzdržavanju, a u ostavini ih nitko nije ni pitao je li otac imao izvanbračnu suprugu.

13.3. Isto tako, potvrđuju da su pok. AĆ i predlagateljica imali zajednički društveni život, zatim da su odlazili u Đurđic gdje su obrađivali voćnjak i radili zajedno kao i da su odlazili na izlete i putovanja i da su se poštivali i voljeli

14. Iz iskaza svjedoka RĆ i UĆ proizlazi da su prijatelji pok. IĆ i predlagateljice, da su s njima odlazili na izlete, zabave i da su se svi skupa družili. Potvrđuju da je predlagateljica živjela s pok. ĆĆ i to na adresi [adresa], 1. svibnja 14 gdje su ih i posjećivali.

14.1. Potvrđuju i da su predlagateljica i pok. AĆ bili cijelo vrijeme zajedno i da nisu prekidali svoju zajednicu, kao i da su imali zajedničko kućanstvo te da je predlagateljica posjećivala IĆ u domu.

14.2. Također, iz iskaza svjedoka proizlazi da su poznavali pok. IĆ i predlagateljicu. Sve navode iz točke 12. i 13. potvrdili su svjedoci, koji su kao obiteljski prijatelji imali neposrednih saznanja o postojanju izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. IĆ jer su ih posjećivali i družili se s njima, te su svi suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. IĆ.

15. Iz iskaza predlagateljice, protustranaka i svjedoka proizlazi da se njihova izvanbračna zajednica nije prekidala i nisu imali drugih partnera dok su bili zajedno, te je predlagateljica bila s pok. ĆĆ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke u svojim očitovanjim. S tim u vezi, svi svjedoci su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. AĆ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

15.1. S obzirom na navedeno proizlazi da iz iskaza predlagateljice, pa i svih svjedoka te priložene dokumentacije, da je predlagateljica doista stanovala sa sada pok. ĆĆ kao i da je brinula o njemu u trenutku njegove bolesti prije nego je otišao u bolnicu, zatim kod svoje kćerke i potom u dom gdje ga je posjećivala i nosila mu hranu. Svaki je imao svoje prihode koje su potom koristili za plaćanje režija, kućanstvo i ostalo.

16. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice, protustranaka i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

16.1. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci dali iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. IĆ. Svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. IĆ te da je predlagateljica poštovala ga i voljela kao i on nju, kao i da ga je nakon teškog oboljenja nastavila posjećivati u domu. Navedeno su potvrdile i protustranke koje su njegova djeca.

17. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. ĆĆ do njegove smrti, a što su potvrdili saslušani svjedoci i protustranke. S tim u vezi, protustranke, svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. AĆ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. IĆ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali.

18. Imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. ĆĆ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

19. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. AĆ kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

20. U skladu s navedenim, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ĆĆ i to od svibnja 2004. do smrti IĆ **.**.2024. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

21. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

21.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

22. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

22.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

23. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

23.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

23.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

23.3. Protustranke su u ostavinskom postupku naslijedile pok. IĆ. Predlagateljica je označila nasljednike u ovome postupku kao protustranke.

23.4. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. IĆ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

23.5. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. ĆĆ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od svibnja 2004. pa sve do smrti IĆ **.**.2024., zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], 1. svibnja 14, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranaka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

24. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pok. IĆ postojala zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima, te je očito da su postojale sve okolnosti koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

25. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

26. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 4. travnja 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćnicima

2. Prvojprotustranci MĆ

3. Drugojprotustranci NĆ

4. Spis