Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-12623/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LP, zbog prekršaja iz članka 88. stavka 1. Zakona o strancima (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 133/20, 114/22, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o strancima), članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje u tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23, dalje u tekstu: Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: UP/I-116-01/24-02/49, Urbroj: 443-02- 02-10-24-6 od 25. rujna 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 1. travnja 2025. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti ovlaštenog tužitelja, te objavljene u izočnosti stranaka 4. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i Š, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, kuhar, mjesečnih primanja cca 1.200,00 eura, razveden, otac jednog djeteta, srednjeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan,

k r i v  j e

1.) što je u vremenu od 11. srpnja 2024. do 18. srpnja 2024. godine u Trogiru, kao poslodavac- vlasnik obrta „ [obrt]“, u čijem sklopu posluje ugostiteljski objekt hotel restoran „Trogirski dvori“ na adresi [adresa], zaposlio CP, državljanku Republike Srbije, koja je radila na poslovima pomoćnog radnika u kuhinji restorana, iako imenovana nije imala ishođenu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada u Republici

Hrvatskoj od nadležne policijske postaje,

2.) što u vremenu od 11. srpnja 2024. do 18. srpnja 2024. godine u Trogiru, kao poslodavac- vlasnik obrta „ [obrt]“, u čijem sklopu posluje ugostiteljski objekt hotel restoran „Trogirski dvori“ na adresi [adresa], nije radnicu CP, državljanku Republike Srbije (koja je s radom započela u navedenom razdoblju) prijavio na nadležno tijelo obveznog mirovinskog osiguranja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- Ispostava Trogir, iako je bio dužan podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, već je to učinio naknadno nakon inspekcijskog nadzora, dana 2. rujna 2024. godine,

3.) što u vremenu od 11. srpnja 2024. do 18. srpnja 2024. godine u Trogiru, kao poslodavac- vlasnik obrta „ [obrt]“, u čijem sklopu posluje ugostiteljski objekt hotel restoran „Trogirski dvori“ na adresi [adresa], nije radnicu CP, državljanku Republike Srbije (koja je s radom započela u navedenom razdoblju) prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje- Ispostava Trogir u zakonskim rokovima, odnosno u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe, već je to učinio naknadno nakon inspekcijskog nadzora, dana 2. rujna 2024. godine,

čime je u stjecaju počinio tri prekršaja i to radnjom opisanom pod 1.) prekršaj iz članka 88. stavka 1. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 247. stavku 2. točki 1. istog Zakona, radnjom opisanom pod 2.) prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona, radnjom opisanom pod 3.) prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po članku 150. stavku 2. u svezi stavka 1. točke 2. istog Zakona, sve u svezi članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona.

Na temelju naprijed citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku ŠP se prethodno

u t v r đ u j e

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) eura, za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 350,00 (tristopedeset) eura, za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 550,00 (petstopedeset) eura,

a potom se primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.800,00 (tisućuosamsto) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Sukladno odredbi članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 25,00 (dvadesetpet) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika LP zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Na glavnoj raspravi održanoj **.**.2025. ŠP iznio je obranu u kojoj je naveo da se smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Točno je da je kritične prigode provedenim inspekcijskim nadzorom zatečena radnica CP koja je radila na poslovima pomoćnog radnika u kuhinji restorana, a koja nije bila prijavljena. Naime, papiri potrebni za rad iste bili su predani i čekali su ishodovanje dozvole za boravak i rad. Radnica, na čije je mjesto CP trebala doći, nenadano je dala otkaz, te u samoj špici sezone da je imao potrebu za radnom snagom zbog čega je CP počela raditi prije dobivanja dozvole za boravak i rad, te je istina da ista nije bila prijavljena kod nadležnog tijela obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada, odnosno da ista nije bila prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje. U svoju obranu ističe kako nikada do sada nije prekršajno kažnjavan za prekršaje iz oblasti gospodarstva, a ovo da je riječ o izoliranom incidentu te mu je zbog istoga žao.

3. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog, Klasa: UP/I-116-01/24-02/49 od 25. rujna 2024., Obavijest počinitelju prekršaja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka od 18. srpnja 2024., Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata 18. srpnja 2024., prekršajni nalog Klasa: 116-01/24-02/377 od 18. srpnja 2024., Obrazac eM-1P od 5. rujna 2024., Obrazac eM-2P od 5. rujna 2024., te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan iz oblasti prometa, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

4. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenica u završnom govoru navela: "Žao mi je zbog počinjenih prekršaja, molim Sud da cijeni moju dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost iz oblasti gospodarstva."

5. Na temelju provedenog postupka, u prvom redu iz obrane okrivljenika koji je priznao počinjenje prekršaja, koji navodi su u suglasnosti sa sadržajem pročitanih isprava, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude, radi čega je istog trebalo proglasiti krivim i kazniti.

6. Odredbom članka 88. stavka 1. Zakona o strancima propisano je kako državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Člankom 247. stavkom 2. točkom 1. Zakona o strancima određeno je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.); dok je stavkom 7. istog članka propisano da će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 1.990,00 eura kazniti za svakog državljanina treće zemlje i poslodavac- fizička osoba.

7. Članak 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da podatke za vođenje matične evidencije i to podatke o početku osiguranja, obveznici dostavljaju za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točka 2. istog Zakona).

8. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

8.1. Odredbom članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članka 120. stavak 4.), dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom od 1060,00 do 1990,00 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

9. Nakon što je utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjene prekršaje, valjalo je odlučiti o adekvatnoj prekršajnopravnoj sankciji odnosno mjeri, koju je potrebno primijeniti u konkretnom slučaju.

10. Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da one po svojoj vrsti i mjeri budu primjerene osobi okrivljenika, težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti Sud cijenio to što je ŠP priznao prekršaje i smatra se krivim za njihovo počinjenje, navode njegove obrane o okolnostima pod kojima su počinjeni, činjenicu kako je okrivljenik dosada prekršajno nekažnjavan zbog prekršaja iz oblasti gospodarstva. Kako osim samih obilježja počinjenih prekršaja nije bilo drugih posebno otegotnih okolnosti, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrđene su mu znatno ublažene kazne za svaki prekršaj, nakon čega mu je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna. Po mišljenju Suda takvom kaznom moći će se ostvariti svrha kažnjavanja propisana u članku 32. Prekršajnog zakona te utjecati na okrivljenika i ostale građane, posebno poslodavce, da paze na poštovanje pravila pri zapošljavanju stranaca i pridržavaju se važećih zakona koji reguliraju zapošljavanje.

10.1. Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3., a u svezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove ovoga Suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka.

12. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 4. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

Presuda se dostavlja:

- okrivljeniku,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.