Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

    Poslovni broj: Kž-87/2025-4

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog DF, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog DF, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 17. prosinca 2024. broj K-425/2024, u sjednici održanoj 4. travnja 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Odbija se žalba optuženog DF kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Šibeniku, optuženi BF je proglašen krivim zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, iz članka 326. stavka 2. KZ/11. Na temelju citirane zakonske odredbe, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju tri godine.

    1.1. Na temelju članka 54. KZ/11., optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. lipnja 2024. pa nadalje.

    1.2. Primjenom članka 79. KZ/11., optuženiku je oduzet jedan mobitel marke "Samsung", model "Galaxy A05s" crne boje, serijskog broja R7AX302DA7H, IMEI 1. broja 356480628000246, IMEI 2. broja 357498648000243, s umetnute dvije SIM- kartice teleoperatera "Telemach" IMSI brojeva 028016006059797 i 028016004883701, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta broj 00102750 od 13. lipnja 2024.

    1.3. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08., u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. ZKP/08., optuženik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka.

    2. Protiv ove presude žalbu je podnio optuženi BF putem branitelja Brune Kuvača, odvjetnika iz Šibenika, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom pobijanu presudu ukinuti i predmet uputiti na ponovno suđenje i odluku, odnosno pobijanu presudu preinačiti u "smislu žalbenih navoda".

    3. Državni odvjetnik je odgovorio na žalbu optuženog DF, predlažući odbiti žalbu optuženika kao neosnovanu, a odgovor na žalbu je dostavljen optuženom TF i njegovom branitelju Bruni Kuvaču, odvjetniku iz Šibenika.

    4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici i vraćen je bez očitovanja.

    5. Žalba je neosnovana.

    6. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, osporavajući pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o optuženikovom počinjenju kvalificiranog kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. KZ/11., te smatrajući kako se radi o osnovnom obliku tog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. KZ/11. jer optuženik nije postupao na nečovječan i ponižavajući način.

    6.1. Suprotno ovom žalbenom prigovoru, činjenično stanje je pravilno utvrđeno. Zaključci suda prvog stupnja su utemeljeni na pravilnoj ocjeni vjerodostojnosti iskaza ispitanih osoba i svih ostalih provedenih dokaza, te su logični i zakoniti, pa su uslijed toga i zaključci suda o postojanju odlučnih činjenica pravilno zasnovani na izvedenim dokazima.

    6.2. Ovdje treba reći kako iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem ovog suda od 3. prosinca 2024. broj Kž-445/2024-4 ukinuta ranija presuda, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Tom ukidnom odlukom je prvostupanjski sud bio upozoren na potrebu pozornijeg analiziranja i kritičnijeg ocjenjivanja svakog dokaza, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti. U ponovljenom suđenju, nakon ponovnog izvođenja već provedenih dokaza, sud je pažljivo analizirao i pravilno ocijenio sve izvedene dokaze te je, respektirajući upute drugostupanjskog suda iz ukidnog rješenja, otklonio uočene nedostatke te je osnovano zaključio da je optuženik svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. KZ/11.

    6.3. Imajući u vidu navedeno, sud prvog stupnja je u ponovljenom postupku pravilno ocijenio okolnosti u kojima se odvijao inkriminirani događaj, pravilno zaključivši kako se radi o kvalifikacijskim okolnostima u smislu nečovječnosti i ponižavanja. Ponovno se ističe žalitelju kako je ove okolnosti trebalo vrednovati imajući u vidu članak 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17). Naime, u teretnom prostoru vozila marke "Peugeot Boxer", koji nesporno nije namijenjen prijevozu ljudi, nalazilo se čak 25 osoba, što evidentno predstavlja prevelik broj osoba, za teretni prostor dužine 410 cm, širine 200 cm i visine 200 cm. U takvom prostoru, a imajući u vidu broj osoba, od kojih su njih četrnaestero djeca, i to u dobi od četiri do trinaest godina, osobe su očito bile skučene i stiješnjene, pri čemu je prostor bez sjedala i sigurnosnih pojaseva, kao i bez ventilacije, što je logično imalo za posljedicu manjak kisika.

    6.4. Neosnovano žalitelj upire na navodno uključenu ventilaciju, jer je iz izvješća Policijske postaje Knin, koje je prvostupanjski sud pravilno imao u vidu, razvidno kako predmetno vozilo nije opremljeno uređajima za ventilaciju. Isto tako, tvrdnjom kako su "svi" prozori na vozilu bili otvoreni, žalitelj zanemaruje kako se radi o prozorima vozačke kabine, dok teretni prostor vozila, u kojem su bili smješteni ljudi, nema nikakvih otvora ili prozora. Isto tako, otvoreni prozor vozila iza vozačevog sjedala ne može se opravdano nazvati "ventiliranjem". Naime, inkriminirani prijevoz se odvijao u ljeto, tijekom lipnja, kada temperatura zraka dostiže visoke vrijednosti, a tovarni prostor je bio ispunjen sa čak 25 osoba. Protivno tvrdnjama žalitelja, u takvim konkretnim uvjetima vožnje, kratkoća trajanja prijevoza, od nekih desetak minuta, ne predstavlja odlučnu okolnost. Naime, duljina trajanja vožnje nije bila determinirana voljom optuženika, jer je ubrzo nakon ukrcaja migranata optuženik bio zaustavljen po službenicima policije, a krajnja destinacija je bila Talijanska Republika.

    6.5. Isto tako, nije u pravu žalitelj kada problematizira optuženikovo znanje i utjecaj na broj migranata koji se prevoze, te njegovo navodno neznanje da su u vozilo ušle žene i djeca. Prvostupanjski sud je pravilno otklonio vjerodostojnost ovakvih tvrdnji optuženika, pravilno vrednujući iskaze svjedoka KF i IF, koji su iskazali da je optuženik izašao iz vozila i otvorio vozilo, mahao rukama da što brže uđu u vozilo te ih i snimao kako dolaze i ulaze u vozilo.

    6.6. Imajući u vidu izloženo, osnovan je zaključak prvostupanjskog suda kako se u protupravnom postupanju optuženika prema migrantima nalazi nečovječni i ponižavajući način.

    6.7. Stoga je prvostupanjski sud, nasuprot žalbenim navodima optuženika, na temelju izvedenih dokaza, potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je savjesnom ocjenom dokaza osnovano zaključio da je optuženik počinio kazneno djelo, upravo na način kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Za svoja utvrđenja dao je valjano i logično obrazloženje, na koje se upućuje žalitelj.

    7. Nije u pravu žalitelj kada se žali zbog odluke o kazni.

    7.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    7.2. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno optuženiku cijenio sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne, olakotnim ocijenivši njegovo korektno držanje pred sudom, iskazano kajanje i žaljenje te iskazano obećanje o neponavljanju djela, kao što je pravilno otegotnim vrednovao značaj i težinu kaznenog djela, uz okolnost porasta broja počinjenja ovakvih kaznenih djela te njihovu društvenu opasnost.

    7.3. Protivno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je s dovoljnom pažljivošću vrednovao i valjano akceptirao sve pravilno utvrđene olakotne okolnosti, kojima nije podcijenio značaj, vodeći računa o svim odlučnim činjenicama važnim za proces individualizacije kazne. Žalitelj u žalbi samo paušalno ističe kako "niz olakotnih okolnosti nije uzeto u obzir", koje tvrdnje ničim ne argumentira. U izrečenoj kazni zatvora primjereno su se odrazile istaknute olakotne okolnosti koje je prvostupanjski sud uzeo u obzir, ujedno pravilno vodeći računa o jačini ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra. Isto tako, žalitelj zanemaruje kako je optuženik osuđen na kaznu zatvora koja predstavlja minimum kazne propisane za ovo kazneno djelo. Pored toga, neosnovan je stav žalitelja kako porast ovih kaznenih djela ne može biti od utjecaja na odmjeravanje kazne optuženiku. Ovime žalitelj neopravdano zanemaruje kako odmjerena kazna, osim svoje uloge u specijalnoj prevenciji, treba imati i ciljeve usmjerene generalnoj prevenciji, a s tim u vezi je potrebno imati na umu kako se prilikom odmjeravanja kazne uzima u obzir i društvena opasnost i težina počinjenog kaznenog djela.

    7.4. Prema stavu i ovog drugostupanjskog suda, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), opravdano je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju tri godine. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

    7.5. Zato nije osnovano blaže kažnjavanje za koje se zalaže optuženik.

    8. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.

    9. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene ni bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    10. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08., trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

    Velika Gorica, 4. travnja 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Gordana Paljevec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.