Poslovni broj: P-961/2024-9

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu tog suda Mirni Santini, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupan po punomoćnici LM, dipl.iur. protiv tuženika:1. VIR 1898 d.o.o. Rijeka, Školjić 16, OIB: 84873325307 i 2. ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vladi Vladiki, odvjetniku iz Rijeke , radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene dana 20. veljače 2025.g. u prisutnosti punomoćnika stranka a koja presuda je objavljena 04. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima da isplate tužitelju iznos od 8.850,84 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe 01. srpnja 2021. g. do 31.12.2022. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. g. do isplate u visini kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te iznos od 5.893,15 eura sa zateznim kamatama od 06.04.2023. g. do isplate u visini kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Rijeci posl br. P-794/2014 od 25.02.2016. g. djelomično preinačenom presudom Visokog trgovačkog suda RH posl .br. Pž-6594/2016 od 30.05.2018. g. utvrđena odštetna odgovornost oba tuženika radi naknade štete koju tužitelj trpi isplatama invalidske mirovine osiguraniku TM izvršenim za razdoblje od 25.03.2011. g. do 31.12.2013. g. s osnova priznatog prava na invalidsku mirovinu Rješenjem tužitelja br. 118626 od 15.09.2011. g. zbog profesionalne nesposobnosti za rad kod prvotuženika od 04.12.2003. g. Ozljeda na radu da je posljedica intoksikacije amonijakom u štetnom događaju od 04.12.2003. g. nastalom uslijed propusta u primjeni mjera zaštite na radu počinjenih od strane prvotuženika i djelovanjem drugotuženika kao zaposlenika prvotuženika. Osiguranik tužitelja da je ostvario naknadu štete proisteklu za njega iz tog štetnog događaja u parnici koju je vodio protiv prvotuženika pred ovim sudom posl .br. P- 308/2007, drugotuženik da je pravomoćno osuđen u kaznenom postupku koji je protiv njega vođen povodom istog štetnog događaja pred ovim sudom posl .br. K-403/05. Navodi da je nastavio s isplatama invalidske mirovine osiguraniku TM te je u razdoblju od 01.08.2018. g. do 31.05.2021. g. isplaćeno ukupno 8.850,84 eura. Stoga predlaže da sud po provedenom postupku usvoji tužbeni zahtjev sadržaja naznačenog kao u izreci prema konačno preciziranom zahtjevu iz podneska od 06.04.2023. g. Tužitelj je naknadno označio ispravno prvotuženika kao d.o.o. jer je uvidom u sudski registar utvrđeno kako je odlukom skupštine prvotuženika od 21.12.2023. dioničko društvo preoblikovano u društvo sa ograničenom odgovornošću pa je samo došlo do promjene pravnog oblika društva.

2. Prvotuženik ističe prigovor stvarne nenadležnosti ovog suda jer smatra da je nadležan Trgovački sud u Rijeci. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane. Navodi da je nesporno da je CM bio radnik prvotuženika i da je bio ozlijeđene 04.12.2003. g. kad je drugotuženik, također njihov djelatnik, nehotice prilikom manevriranja viljuškarom zakačio amonijačnu cijev iz koje je curila manja količina amonijaka. Ističe prigovor podijeljene odgovornosti CM jer nije postupio u skladu s mjerama zaštite nego je umjesto da se udalji od amonijačnog oblaka radno mjesto pokušao napustiti prolazom kroz vidljiv oblak amonijaka. Navodi da su bile poduzete sve mjere zaštite te da je netočno kako su u vrijeme predmetnog štetnog događaja postojali propusti u primjeni mjera zaštite na radu koji su bili u uzročno- posljedičnoj vezi s ozljeđivanjem osiguranika tužitelja koji su doveli do njegove profesionalne nesposobnosti za rad i invalidske mirovine. Navodi da poslovi viličara nisu navedeni u niti jednoj odredbi Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada kao poslovi s posebnim uvjetima rada. Stoga radi nepostojanja uzročno-posljedične veze između propusta u primjeni mjera zaštite na radu i ozljeđivanja osiguranika tužitelja predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Drugotuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ovo stoga što opstaje sporno pitanje odgovornosti drugotuženika za naknadu štete a posljedično i za isplatu potraživanja tužitelja. To stoga što nije okončan ni postupak koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci posl. br. P-180/2022 povodom istog štetnog događaja

4. U provedenom dokaznom postupku, sud je izvršio uvid i pročitao priloženu mu dokumentaciju. Odbijeni su dokazni prijedlozi tuženika usmjereni na osporavanje osnova odgovornosti tuženika.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Neosnovan je prigovor stvarne nenadležnosti ovog suda istaknut od strane prvotuženika. Odredba čl .34. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisuje da općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju između ostalog i u sporovima radi naplate regresnih zahtjeva iz zdravstvenog , mirovinskog i invalidskog osiguranja. Osim toga drugotuženik je fizička osoba pa dolazi do atrakcije nadležnosti. Nadalje sud je dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva temeljem odredbe člana 190 st. 3. ZPP-a smatrajući da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Naime radi se o daljnjem iznosu isplate invalidskih mirovina tj. o iznosu od 5.893,15 eura koju preinaku je tužitelj izvršio u podnesku od 06.04.2023. g. Da sud nije dozvolio preinaku tužitelj bi podnio novu tužbu tražeći isplatu tog daljnjeg iznosa

7. Glede osnova odgovornosti imaju se primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (NN-157/13) i odredba Zakona o obveznim odnosima ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ZOMO-a.

8. U postupku je utvrđeno da je pravomoćnom presudom ovog suda posl .br. K- 403/05 od 13.10.2008. g. drugotuženik proglašen krivim što je 04.12.2003. g. kao zaposlenik prvotuženika osposobljen za rukovanje viličarom, upravljajući istim postupio protivno Pravilniku o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta ( NN-49/86 ) i propustio provjeriti može li sa sigurnošću proći visinu od 3,20 m od tla, lakomisleno smatrajući da će vožnju unatrag obaviti bez ugrožavanja sigurnosti ostalih zaposlenika, te je držeći granu vilice -teleskopa u položaju " podignuto " udario u cijev rashladnog sistema, uslijed čega je došlo do pucanja cijevi i istjecanja tekućeg amonijaka, čime je iz nehaja ne postupajući po tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama izazvao opasnost za život i tijelo ljudi te je tako počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa. Toga ova kaznena presuda predstavlja temelj odgovornosti tuženika. Iz iste je razvidno da je drugotuženik počinio štetu na radu pa primjenom odredbe čl. 162. st. 2. ZOMO-a tuženici solidarno odgovaraju za počinjenu štetu.

9. Sukladno čl. 162. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13) „ Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Stavak 2 istog članak propisuje da naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu 2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja 3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.

10. Odredom čl. 162. isto Zakona propisano je da (1) Zavod ima pravo na naknadu šteta od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.(2) Ako je štetu iz stavka 1. ovoga članka uzrokovao radnik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno.(3) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.

11. Temeljem naprijed citirane odredbe čl. 162. st. 2. ZOMO-a drugotuženik je kriv za štetu koju je uzrokovao na radu s obzirom da je za predmetni štetni događaj pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa iz nehaja. Sud je stoga vezan takvim utvrđenjem u smislu odredbe čl.12. st. 3. ZPP-a. Navodi drugotuženika koji se odnose na propuste prvotuženika kao poslodavca nisu od utjecaja na predmetni pravni odnos jer tužitelju tuženici odgovaraju solidarno na temelju odredbe člana 162.st. 2. ZOMO-a pod uvjetom da je štetu uzrokovao radnik na radu ili u svezi s radom što je nedvojbeno utvrđeno u predmetnom slučaju. Stoga nije bilo potrebe provoditi dokazne prijedloge tuženika koji se odnose na pitanje krivnje drugotuženika koja je već pravomoćno utvrđena a niti na prigovore koje je iznio prvotuženik tijekom postupka. Navedeno utvrđenje proizlazi iz Presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u istovrsnoj pravnoj stvari samo za drugo razdoblje ( l.s.208). Osim toga sud je po prijedlogu stranaka prekinuo ovaj parnični postupak do okončanja parničnog postupka koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Rijeci posl- posl .br. P-180/2022 u istovrsnoj pravnoj stvari te je postupak nastavljen po njegovom okončanju a sve radi ekonomičnosti postupka da se ne bi ponovno provodili isti dokazi.

12. Tužitelj je uz tužbu dostavio obračun isplata invalidske mirovine za razdoblje od 01.08.2018. g. do 31.05.2021. g. u ukupnoj visini od 8.850,84 eura te ispise iz banke doznačenih mirovinskih primanja u istom iznosu za navedeno razdoblje. Nadalje u podnesku od 06.04.2023. g. dostavio je i obračun za razdoblje od 01.06.2021. g. do 31.03.2023. g. u iznosu od 5.893,15 eura također sa ispisima iz banke doznačenih mirovinskih primanja. Navedene isprava javna su isprava sukladno čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku budući ih je u propisanom obliku izdala pravna osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu te dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Temeljem čl. 145. st. 1. Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Sukladno čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, no budući da drugotuženik nije predložio dokaze u prilog svojih navoda, takav navod sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja svoje odluke.

13. Glede prigovora tuženika kako su na ime invalidske mirovine isplaćivani iznosi u različitoj visini u predmetnome razdoblju te prigovora propusta tužitelja da jasno navede i iskaže parametre na temelju kojih utvrđuje visinu naknade štete, sud drži notornim parametre utvrđene propisima na temelju kojih HZMO određuje visinu svote mirovine isto kao i da su navedeni iznosi zaista isplaćeni osiguraniku budući da je tužitelj u svojoj tužbi priložio ispise iz banke doznačenih mirovinskih primanja za predmetno razdoblje. Te isprave se imaju smatrati valjanima i relevantnim dokazima o tome da je isplata utuženih iznosa izvršena i kada je izvršena ( VSRH u svojoj odluci Rev-x- 386/2018). Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine koja se utvrđuje za svako polugodište kako to proizlazi iz obračuna kojeg je tužitelj priložio uz tužbu.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u toč. I izreke.

U Rijeci, 04. travnja 2025.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.

D N A :

1. Tužitelju

2. Prvotuženiku

3. Drugotuženiku po pun.

U Rijeci, 04.04.2025.