Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-85/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo financija-Porezna uprava, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, protiv protivnika osiguranja IR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2888/2024-2 od 9. kolovoza 2024., 4. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2888/2024-2 od 9. kolovoza 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je, na temelju ovršne isprave, pravomoćnog i ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa.: UP/I 415-02/2023-001/03110, Ur.br: 513-007-01/2024-03 od 3. lipnja 2024., radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 8.565,06 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 7.535,89 EUR od 3. lipnja 2024. do isplate, i troška tog postupka osiguranja od 200,00 EUR uz zateznu kamatu koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, određeno protiv protivnika osiguranja osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja upisanim kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, i to u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća u [adresa] i dvorište, ukupne površine 105m2, 3. suvlasnički dio: ½.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja protivnik osiguranja izjavio je žalbu ne navodeći određene žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), ne predlažući način postupanja.

3. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1., u vezi s člankom 290. OZ-a, na koji pazi po službenoj dužnosti.

5. Pobijanim rješenjem o osiguranju prihvaćen je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa.: UP/I 415-02/2023-001/03110, Ur.br: 513-007-01/2024-03 od 3. lipnja 2024.

6. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. - 298. OZ-a. Tako je odredbom članka 296. OZ-a određeno da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je prema članku 82. OZ uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.

7. Spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu na kojoj je određeno predloženo osiguranje, iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja suvlasnik navedene nekretnine.

8. Temeljna pretpostavka za donošenje predmetnog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja koja se ima osigurati. Ovršnu ispravu, među ostalim, predstavlja i ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. OZ-a.

9. Odlukom upravnoga tijela, smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a je određeno da odluka donesena u upravnom postupku je ovršna ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

10. Odredbom članka 297. OZ-a propisan je način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (stavak 1.), te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (stavak 2.), a ukoliko protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja (stavak 4.).

11. Stoga kako se prema odredbi članka 290. OZ-a na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, pravilno je, sukladno odredbama OZ-a, radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja određeno osiguranje na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja, za korist predlagatelja osiguranja.

12. Protivnik osiguranja žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja. Naime, isti paušalno navodi kako je pobijano rješenje neutemeljeno, što je neosnovano iz ranije navedenih činjeničnih utvrđenja te citiranih zakonskih odredbi. U odnosu na tvrdnje prema kojima je pobijano rješenje neobrazloženo, za navesti je protivniku osiguranja da, prema odredbi članka 41. stavka 4. OZ-a rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, a koja odredba se, sukladno članku 290. stavku 1. OZ-a primjenjuje i na osiguranje tražbine. Nadalje, na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 21. studenog 2018. zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem se rješenje o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava može izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za osiguranje, ako zadovoljava sve formalne pretpostavke za izdavanje rješenja o osiguranju, stoga su i takvi navodi neosnovani.

13. Slijedom navedenog, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, trebalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, pobijano rješenje potvrditi te riješiti kao izreci.

Split, 4. travnja 2025.

SUDAC

Boris Mimica