REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-2048/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice MČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćnici Martini Radić Šunjić odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, OIB: 51401063283, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 04.travnja 2025.godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.lipnja 2017.g. do 30. lipnja 2024.g. u ukupnom iznosu od 384,88 € zajedno s pripadajućom:

-zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 EUR teče od 15. travanj 2018.

-zakonskom kamatom koja na iznos od 2,97 EUR teče od 15. svibanj 2018.

-zakonskom kamatom koja na iznos od 31,10 EUR teče od 15. travanj 2020.

-zakonskom kamatom koja na iznos od 1,88 EUR teče od 15. svibanj 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 12,34 EUR teče od 15. lipanj 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,69 EUR teče od 15. srpanj 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 3,10 EUR teče od 15. kolovoz 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 5,92 EUR teče od 15. listopad 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,09 EUR teče od 15. prosinac 2020.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,09 EUR teče od 15. siječanj 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 12,91 EUR teče od 15. veljača 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 13,54 EUR teče od 15. ožujak 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 17,66 EUR teče od 15. travanj 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 12,31 EUR teče od 15. svibanj 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 6,45 EUR teče od 15. lipanj 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 6,70 EUR teče od 15. srpanj 2021. − zakonskom kamatom koja na iznos od 12,31 EUR teče od 15. kolovoz 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 36,61 EUR teče od 15. rujan 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 15,44 EUR teče od 15. listopad 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 24,72 EUR teče od 15. prosinac 2021.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 31,43 EUR teče od 15. siječanj 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 83,79 EUR teče od 15. veljača 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 6,80 EUR teče od 15. ožujak 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 4,84 EUR teče od 15. travanj 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,65 EUR teče od 15. lipanj 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 6,49 EUR teče od 15. srpanj 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 8,43 EUR teče od 15. kolovoz 2022.

-zakonskom kamatom koja na iznos od 0,23 EUR teče od 15. listopad 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 7,17 EUR teče od 15. studeni 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,57 EUR teče od 15. prosinac 2022.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,48 EUR teče od 15. siječanj 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 7,53 EUR teče od 15. ožujak 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,46 EUR teče od 15. travanj 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,27 EUR teče od 15. svibanj 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,36 EUR teče od 15. lipanj 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,05 EUR teče od 15. srpanj 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. kolovoz 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,08 EUR teče od 15. rujan 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 7,57 EUR teče od 15. listopad 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,12 EUR teče od 15. studeni 2023.

− zakonskom kamatom koja na iznos od 0,70 EUR teče od 15. prosinac 2023. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za više zatraženi iznos od 1.315,12 Eur- a kao neosnovan, te za potraživanje zakonske zatezne kamate tekuće na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu razlike naknade plaće kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime parničnih troškova ukupan iznos od 1.327,95 Eur-a, na račun punomoćnice tužitelja MČM koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe članka 29.st. 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22) i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkog ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 29.06.2022.godine tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavne medicinske sestre na Poliklinici pri Klinici za očne bolesti. Tužiteljica navodi da je tuženik tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio naknadu plaće. u zadnjih pet godina. Istaknuto je da je tužiteljici radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Dodatkom I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( dalje Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama-dalje TKU). Tužiteljica ističe da joj tuženik za razdoblje od pet godina prije podnošenja tužbe nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za živote i zdravlje ljudi, za prekovremeni rad, za godišnji odmor i bolovanje.

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 02.01.2025.godine (list 86-89 spisa) na način da ista po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja za razdoblje od 01.lipnja 2017.godine do 30.lipnja 2024.godine potražuje ukupan iznos od 384,88 Eur-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Punomoćnik tuženika je na ročištu od 14.svibnja 2024.godine naveo da je tužiteljica izvršila preinaku tužbe jer da je punomoćnik tužitelja na istom ročištu naveo da naknadu za godišnji odmor potražuje ne samo u odnosu na sate odrađene u prekovremenom radu već kako je navedeno u odnosu na prosjek cjelokupne primjene plaće odnosno svih naknada koje čine plaću ostvarenih tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora odnosno odlaska na bolovanje, te da je naveo da budući tužiteljica obavlja poslove glavne medicinske sestre tehničara poliklinike da ima pravo na položajni dodatak u slučaju kad položajni dodatak nije uračunat u koeficijent njezinog radnog mjesta pa je tuženik u tom smislu istakao da se protivi preinaci tužbe, te da ističe i prigovor zastare. Tuženik je ujedno u pisanom odgovoru na tužbu (list 10-11 spisa) istakao da osporava i osnov i visinu tužbenog zahtjeva.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom obračunske isprave za isplatu plaće i evidencija rada koje su sastavni dio nalaza i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o. Split.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

6.Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od 01.06.2017.godine do 30.06.2024.godine.

7. Među strankama u ovom postupku nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre.

8. Sporno je da li je tužitelj u predmetnoj pravnoj stvari izvršio preinaku tužbe, te da li je došlo do smanjenja tužbenog zahtjeva, kao i da li je osnovan prigovor zastare potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari. U odnosu na činjenicu da li je tužiteljica potražujući naknadu za godišnji odmor i bolovanje ne samo u odnosu na sate odrađene u prekovremenom radu već i kako je navedeno u odnosu na cjelokupne primljene plaće odnosno svih naknada koje čine plaću ostvarenih 3 mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora odnosno odlaska na bolovanje, te potražujući položajni dodatak izvršila preinaku tužbe ovaj sud je mišljenja da je navedeni prigovor tuženika u cijelosti neosnovan. Naime, temeljem odredbe članka 191.stavka 1. ZPP-a preinaka tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, te sukladno stavku 2. istog članka ako tužitelj preinačuje tužbu tako da zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe zahtjeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti, te sukladno članku 191.stavku 3. ZPP-a tužba nije preinačena ako tužitelj promjeni pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, smanji tužbeni zahtjev ili promjeni, dopuni i ispravi pojedine navode tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen. U odnosu na potraživanje naknade za godišnji odmor time što je punomoćnik tužiteljice na ročištu od 14.05.2024.godine naveo da ne potražuje samo naknadu za godišnji odmor i bolovanje u odnosu na sate u prekovremenom radu već i u odnosu na cjelokupne primljene plaće odnosno svih naknada koje čine plaću ostvarenih 3 mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora odnosno odlaska na bolovanje isti nije izvršio preinaku tužbe budući je i u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu navedeno da tužiteljica potražuje neisplaćene bruto razlike za godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir stvarne iznose plaća dok je na navedenom ročištu punomoćnik tužiteljice samo nadopunio taj zahtjev konkretizirajući što potražuje. U odnosu na potraživanje položajnog dodatka tužitelj potražuje iz iste činjenične osnove samo drugu vrstu dodatka jer umjesto dodatka na otežane uvjete rada potražuje položajni dodatak, te je u tom smislu tužitelj samo nadopunio svoj zahtjev, odnosno promjenio svoje navode pa se navedeno ne može smatrati preinakom već nadopunom zahtjeva (članak 191.st. 3 ZPP-a). U navedenom smislu protivljenje preinaci tužbenog zahtjeva istaknuto od strane punomoćnika tuženika na ročištu od 14.05.2024.godine u cijelosti je neosnovano.

9. U odnosu na činjenicu da li konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice podneskom od 02.01.2025.godine predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva ovaj sud je mišljenja da konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen podneskom od 02.01.2025.godine (list 88-89 spisa), a kojim tužiteljica potražuje iznos od 384,88 Eur-a predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva, a kojem smanjenju se punomoćnica tuženika protivila na ročištu od 17.veljače 2025.godine. Naime, tužiteljica je najprije podneskom od 05.07.2024.godine (list 57-58 spisa) na ime razlike manje isplaćene plaće potraživala iznos od 1.700,00 Eur-a sa pripadajućom kamatom, a podneskom od 02.01.2025.godine (list 86-89 spisa) ista po istom osnovu potražuje manji iznos i to iznos od 384,88 Eur-a sa pripadajućom kamatom. Navedeno smanjenje tužbenog zahtjeva je djelomično povlačenje tužbe iz članka 193.ZPP-a, a kako je do djelomično povlačenja tužbe došlo nakon upuštanja tuženika u raspravljanje u predmetnoj pravnoj stvari, a tuženik se protivio smanjenju tužbe (djelomičnom povlačenju tužbe) u navedenom smislu trebalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u predmetnoj pravnoj stvari za više zatraženi iznos od strane tužiteljice i to za iznos od 1.315,12 Eur-a, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

10. Što se tiče istaknutog prigovora zastare predmetnog potraživanja u predmetnoj pravnoj stvari navedeni prigovor je u cijelosti neosnovan budući se u predmetnoj pravnoj stvari radi o potraživanju razlike manje isplaćene naknade bruto plaće po osnovi dodataka na plaću i po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja za razdoblje od 01.lipnja 2017.godine do 30.lipnja 2024.godine, te obzirom da potraživanja iz radnog odnosa sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu (''NN'' 93/14) zastarijevaju za pet godina navedeno potraživanje nije zastarjelo budući nije proteklo pet godina od dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog potraživanja budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 29.06.2022.godine slijedom čega je istaknuti prigovor zastare potraživanja istaknut od strane tuženika u cijelosti neosnovan.

11. Iz pregledanog nalaza i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o. Split (list 64- 80 spisa) proizlazi da su pri izradi nalaza i mišljenja korištene obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje od 01.06.2017.godine do 30.06.2024.godine, te da je uvidom u platne liste razvidno da je tuženik tužiteljici na sate rada obračunavao uvećanja zavisno da li su odrađeni subotom, nedjeljom, na dane blagdana, odnosno zavisno od toga da li su isti odrađeni u noćnom dijelu dana i u drugoj smjeni. Vještakinja Ines Lozić je navedeno prikazala na primjeru nasumično odabranog obračuna plaće za ožujak 2020, te je istakla da je iz prikaza razvidno da su uvećanja obračunata u odnosu na sve iskazane odrađene sate ovisno o dobu dana u tjednu. Nadalje, ista navodi da je po osnovi prekovremenog rada tuženik obračunao iznos koji da se odnosi na umnožak broja prekovremenih sati, te da je vrijednosti osnovnog sata uvećao za dodatak za prekovremeni rad (50%) i to samo na sate koje je tuženik i iskazao kao prekovremeni rad u obračunskim listama. Navedeno je da je provjerom svih platnih lista u razdoblju od 01.06.2017.godine na dalje utvrđeno da dodatak za iznimnu odgovornost u razdoblju do zaključno ožujka 2020.godine nije obračunat na sate koji su obračunati kao prekovremeni dok da položajni dodatak koji je predmet ovog postupka nije obračunat na sate koji su obračunati kao prekovremeni u razdoblju od ožujka 2020. na dalje. Također su prikazani u vještvu i podaci o osnovnoj plaći i utuženim dodacima po satu za ožujak 2020.godine te je navedeno da je iz tog prikaza razvidno da su navedeni dodaci obračunati na sate rada iskazane kao redovni rad, a da nisu obračunati na sate koje je tuženik iskazao kao prekovremene sate u platnim listama. U pogledu obračuna visine potraživanja vještak navodi da se u nastavku se u Tabeli 1. iskazuje visina potraživanja tužitelja po osnovi: dodatka za posebne uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, položajnog dodatka, na način da su utvrđeni sati na koje su navedeni dodaci obračunati na Obračunskim listama te preostali efektivno odrađeni sati na koje predmetni dodaci nisu obračunati. Izračun svakog posebnog dodatka da je izvršen na mjesečnoj osnovi, a polazište za izračun je vrijednost osnovne plaće. Navodi se da je za svaki mjesec utvrđena vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada i broj prekovremenih sati. Osnovna plaća i broj prekovremenih sati u svakom mjesecu da nisu osporavani te da su preuzeti iz platnih lista tuženika koje prileže spisu. Slijedom navedenog, da je visina pojedinog dodatka za jedan prekovremeni sat tužitelja jednaka propisanom postotku svakog dodatka obračunatog na vrijednost osnovne plaće za sat rada. U nastavku vještak daje izračun visine dodatka po mjesecima obračunate na sate prekovremenog rada. S obzirom da je u utuženom razdoblju službena valuta u RH bila kuna dok je na dan izrade vještačenje službena valuta euro, vještak navodi da će inicijalno, informativno, sve izračune izvršiti u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Nadalje, vještak navodi da će iznose utvrđene u izvještajnoj valuti u utuženom razdoblju preračunati u službenu valutu RH na dan izrade vještačenja, primjenom odredbi čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Sve navedeno vještakinja je prikazala u Tablicama koje prileže vještvu. Zaključno iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja Split proizlazi da vještakinja na temelju dokumentacije u spisu je utvrdila da za razdoblje od 01.06.2017.godine do 30.06.2024. potraživanje po osnovi neobračunatog dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 7,54 Eur-a, potraživanje po osnovi neobračunatog položajnog dodatka iznosi 208,36 Eur-a, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad da iznosi 25,98 Eur-a, a slijedom čega da ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad iznosi 241,88 Eur-a. Navodi se da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da tužitelju pripada pravo potraživanja za cjelokupno razdoblje i temeljem manje obračunatih naknada obračunatih temeljem obračunatih i isplaćenih plaća (bez prethodno prikazanih dodataka i naknada koje iz istih proizlaze) manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 143,00 Eur-a.

12. Navedeni nalaz i mišljenje Centra za vještačenja d.o.o. ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući je tužiteljica i uredila tužbeni zahtjev u skladu s navedenim nalazom i mišljenjem, a tuženik nije osporavao matematički izračun vještva, niti je isticao primjedbe, a ujedno je navedeni nalaz i mišljenje sačinjen u skladu sa nalogom ovog suda i dokumentacijom koja prileže ovom spisu.

13. Temeljem odredbe članka 57. stavka 1. KU-a ''NN'' 143/13 je ugovoreno da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Nadalje, temeljem odredbe članka 57. stavka 2. KU-a je ugovoreno da će se osnovna plaća uvećati radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na Popisu (članak 58. KU-a), a na kojem Popisu je navedeno i radno mjesto i posao tužiteljice.

14. Prema Dodatku I. KU-a (''NN'' br. 96/15, dalje KU/15) koji je stupio na snagu 01.10.2015. godine odredbom članka 59. a je ugovoreno da dodatak na plaću za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi ostvaruju i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici (a ne samo kako je do tada bilo doktori medicine i dentalne medicine) koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Također prema članku 3. Dodatka I KU-a (''NN'' 96/15) od 01.10.2015.godine na radnom mjestu II., III. i IV. vrste radnik ima pravo na 11% za uvjete rada ili se primjenjuje 7% za uvjete plus 4% za iznimnu odgovornost.

15. Temeljem članka 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 143/13, 29/18, 92/19) je propisano uvećanje plaće radnicima po osnovi položajnog dodatka na propisanim radnim mjestima i poslovima glavne medicinske sestre.

16. Tužiteljici KU 143/13 i KU/15 daju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka pa tužiteljica u tom smislu ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama članka 57. KU i članka 59., a KU/15 zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad. Isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka po osnovama članka 57. KU i članka 59. a KU/15 budući da tužiteljica i kad radi prekovremeno također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim, posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. KU te u svojstvu radnika sa položajnim dodatkom definiranim odredbom članka 59. a KU/15. U predmetnom slučaju treba istaći da je osnovna plaća prema KU umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu staža. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, te dodaci i uvećanja plaće. U navedenom smislu prema mišljenju ovog suda utuženi dodaci tužiteljici pripadaju za efektivno odrađene sate rada bilo kao sate redovnog mjesečnog fonda radnih sati bilo kao prekovremene sate. Isti stav je zauzet i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 02.04.2014. godine, a vezano za postavljeno pitanje dodataka o prekovremenom radu, a kojom odlukom je utvrđeno da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću da se odnose kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad. Također tužiteljicu pripada i pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene joj u prethodna tri mjeseca ako je to za istu povoljnije budući navedeno proizlazi iz odredbe članka sukladno odredbi članka 36. KU-a (''NN'' 143/13), a kojom je odredbom propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom koji dežura ili je pripravan pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Nije dvojbeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila prekovremeno, a što proizlazi i iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenja pa sukladno tome nije sporno da istu pripada navedena naknada za godišnji odmor. Također nije dvojbeno da tužiteljicu sukladno odredbi članka 59. TKU-a pripada i naknada plaće u visini od 85 % od njene plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započela bolovanje, a za vrijeme za koje je ista bila odsutna s rada zbog privremene nesposobnosti rad. Također Centar za vještačenje je u tom smislu i izračunao da tužiteljicu po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodno tri mjeseca pripada iznos od 143,00 Eur-a, a na ime neobračunatog položajnog dodatka iznos od 208,36 Eur-a.

17. Na ukupno dosuđene iznose tužiteljici koji istu pripadaju po svim navedenim osnovama i to položajnog dodatka, odgovornosti za život i zdravlje ljudi, te naknade za godišnji odmor i bolovanje u ukupnom iznosu od 384,88 Eur-a tužiteljici su priznate i zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), a koje zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Budući zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata kao u točki I/ izreke ove presude, dok je ista odbijena sa svojim zahtjevom u dijelu potraživanja zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

18. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučeno kao u točki I/ i II/ izreke ove presude.

19. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka tužiteljica je uspjela 100% u pogledu pravnog osnova, te ista nije uspjela samo u odnosu na neznatni dio tužbenog zahtjeva (potraživanje zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak), te za razliku između prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva podneskom od 05.07.2024.godine u iznosu od 1.700,00 Eur-a i konačno postavljenog tužbenog zahtjeva podneskom od 02.01.2025.godine u iznosu od 384,88 Eur-a, a koja razlika iznosi 1.315,12 Eur-a. Međutim, zbog navedene razlike potraživanja nastale smanjenjem tužbenog zahtjeva (djelomičnim povlačenjem tužbe) u iznosu od 1.315,12 Eur-a nisu nastali u ovom postupku nikakvi posebni troškovi budući je tužitelj za radnje poduzete prije smanjenja tužbenog zahtjeva kao i za ostale radnje potraživao naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora smanjenog konačnog tužbenog zahtjeva, a ne prema vrijednosti spora iz prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva od 1.700,00 Eur-a. Naime, temeljem odredbe članka 154.stavka 2. ZPP-a propisano je da se omjer uspjeha stranaka u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. U navedenom smislu ovaj sud je odlučio da tuženik tužiteljici naknadi cjelokupne troškove ovog parničnog postupka sukladno odredbi članka 154.stavka 3. ZPP-a, te tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 14.05.2024.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 11.06.2024.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 28.06.2024.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 05.07.2024.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 22.10.2024.godine u iznosu od 50 bodova; trošak sastava podneska od 02.01.2025.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 17.02.2025.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 25 bodova, a što ukupno iznosi 425 bodova, a što a obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 850,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 212,50 Eur-a ukupno iznosi 1.062,50 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 265,45 Eur-a ukupno iznosi 1.327,95 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude. Neosnovano je protivljenje punomoćnice tuženika na ročištu od 17.veljače 2025.godine tome da se trošak parničnog postupka isplati na IBAN punomoćnice tužiteljice. Naime, budući u pogledu načina isplate troškova parničnog postupka ne postoji ograničenje u nekoj kogentnoj normi, a iz opsega priložene punomoći proizlazi da je punomoćnik tužitelja „ovlašten primati novac i novčane vrijednosti te o tome izdavati potvrde'' u tom smislu proizlazi da je punomoćnica tužitelja na temelju ovlaštenja iz punomoći ovlaštena .primiti parnični trošak, te je u tom smislu prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu tužiteljici parničnog troška na račun punomoćnice tužiteljice, a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu 04.travnja 2025. godine

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

1/ tužiteljici-po punomoćnici

2/ tuženiku