Pr-310/2024-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, CO, odvjetničke vježbenice kod Tanje Bota, odvjetnice u Splitu i zakonske zastupnice tuženice, Ine Franetović Lekaj, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, objavljene dana 4. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, građansko-upravni odjel, OIB: 52634238587, da tužitelju BO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 178,04 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 25,13 EUR od 16. kolovoza 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,52 EUR od 16. rujna 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,35 EUR od 16. prosinca 2013. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,76 EUR od 16. siječnja 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,90 EUR od 16. ožujka 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,60 EUR od 16. srpnja 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,43 EUR od 16. rujna 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,03 EUR od 16. prosinca 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,80 EUR od 16. veljače 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,52 EUR od 16. veljače 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi, koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od 1.8.2015. godine do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotnih poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.082,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom podnesenom pred sudom 27.7.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice, djelatnik Područnog carinskog ureda Split, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 4.5.2013. do 4.5.2018. tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj napominje, da će nakon što se pribavi dokazna dokumentacija tuženice i provede vještačenje određeno postaviti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu od 10.9.2018. tuženica ističe kako nisu ispunjene pretpostavke u smislu čl. 186.a. ZPP za vođenje ove parnice pa predlaže tužbu odbaciti budući je tužba podnesena prije okončanja postupka mirnog rješenja spora. Nadalje, tuženica ističe da je tužitelj prema evidenciji o korištenju radnog vremena i drugoj dokumentaciji nesporno ostvario 40 sati prekovremenog rada koji je odradio u turnusima. Stoga, navodi tuženica, da priznaje dug tužitelju od 2.502,13 kn prema specificiranom obračunu koji je tuženica dostavila u spis (list 15 spisa).

3. Rješenjem ovog suda br. Pr-632/18 od 20.11.2018. odbačena je tužba pozivom na odredbe čl. 186.a ZPP-a, koje rješenje je po žalbi tuženice potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, br. Gž R-66/19-3 od 14.4.2020., ali je rješenjem Vrhovnog suda RH br. Rev 1227/2021-2 od 21.2.2024. prihvaćena revizija tužitelja, ukinuta su rješenja drugostupanjskog i prvostupanjskog suda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju odluke revizijski sud navodi, da Prema shvaćanju tog suda, u situaciji kada državno odvjetništvo neodređeno predlaže zaključenje sudske nagodbe, da tužitelj ne treba čekati istek tromjesečnog roka već da tužbu može podnijeti odmah nakon primitka dopisa državnog odvjetništva s takvim odgovorom.

4. Na pripremnom ročištu od 2.9.2024. tužitelj predlaže da sudski vještak izradi obračun razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora na obračunate sate prekovremenog rada, a čemu se tuženica usprotivila navodeći da navedeno nije zatraženo u tužbi ni u zahtjevu za mirno rješenje spora, da bi nakon toga tužitelj na pripremnom ročištu izjavio da ne potražuje naknadu za godišnji odmor već samo neplaćene sate prekovremenog rada

5. Podneskom od 9.12.2024. tužitelj je određeno postavio tužbeni zahtjev nakon što je sudski vještak podnio Nalaz i mišljenje od 3.12.2024.pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od srpnja 2013. do siječnja 2016. u ukupnom bruto iznosu od 178,04 EUR.

6. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem dokumentacije priložene spisu, izveden je dokaz čitanjem zapisnika sastavljenog pred ovim sudom u postupku br. Pr-437/19 od 5.5.2022. sa sadržanim iskazima svjedoka FO, ĐO i VO (list 190-194 spisa) te je izveden dokaz vještačenjem p stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja carinskog službenika na radnom mjestu carinika, Područni carinski ured Split, za isplatu utuženog iznosa po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od srpnja 2013. do siječnja 2016. u ukupnom bruto iznosu od 178,04 EUR, kao prekovremene sate za koje tvrdi da mu nisu plaćeni u redovnom radu od ponedjeljka do petka, u smjenama dužim od 8 sati, u turnusima od 12 sati. Tužitelj tvrdi da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka jer da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati.

9. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13., 30/14. - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

10. Odredbom čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 104/13., 104/13., 150/13., 153/13. - dalje: KU) , osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

11. Sukladno odredbi čl. 120. st. 1. KU , tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora pa je u primjeni st. 12. čl. 44. KU, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud i u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/2013, Revr-793/2013, Revr-1515/2013 i dr.). Pritom, nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

11.1. U tumačenju Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU od 16. svibnja 2012. navodi se: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

11.2. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora proizlazi da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez blagdana i neradnih dana odrađenih zakonom) u tekućem mjesecu i 8 sati. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati, tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU.

12. Iz iskaza svjedoka FO, ĐO i VO proizlazi da su carinici radili u turnusu, a kakao bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama čl. 44. KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću.

12.1. U podnesenom pisanom nalazu i mišljenju od 3.12.2024. vještak Cvitanović navodi kako je pregledom evidencija o korištenju radnog vremena (priloženih u sudskom spisu) za cijelo utuženo razdoblje utvrdio da je u tom razdoblju tužitelju rad bio konstantno organiziran kroz turnuse, u ciklusima 12-24-12-48 (što podrazumijeva kontinuirani ciklus od 12 sati rada, 24 sata slobodno te 12 sati rada i 48 sati slobodno). Takav način rada se u evidencijskim listama vodio naizmjenično kao trodnevni rad prema dnevnom rasporedu sati 12-4-8 (bez obzira na dane u tjednu), sa jednim slobodnim danom između tih ciklusa rada. Detaljnim pregledom tih evidencija, vještak je utvrdio da niti u jednom mjesecu iz promatranog razdoblja ciklus rada u turnusu tužitelju nije prekidan, odnosno da tuženik nije tužitelju kratio radno vrijeme više od 2 radna dana u mjesecu (što bi, sukladno važećem KU, značilo da se više ne radi u turnusu, već da se rad obavlja na drugačiji način).

12.2. Sudski vještak napominje da je prilikom obračuna neplaćenih prekovremenih sati, promjenio odredbe KU-a , odnosno da se prekovr. radom smatra svaki sat rada duži od turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati“. Međutim, pritom je vještak vodio računa i o tome da li su tužitelju ti sati isplaćeni, ali bez dodatka za prekovremeni rad, ili mu ti sati nisu uopće obračunati ni isplaćeni, a što onda uvjetuje različitu metodu obračuna prekovremenih sati (uvećanjem za samo za 50% ili uvećanjem za 150%).

12.3. Shodno navedenom, vještak Cvitanović je dao mišljenje da je u utuženom razdoblju bilo ukupno 54 neplaćena prekovremena sata, i i to: 12 sati, koje treba uvećati u punom iznosu, tj. za 150% (stupac 12); 42 sata, koje treba uvećati samo za 50% (stupac 13). Stoga da iznos neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju iznosi: po osnovi onih sati koji tužitelju nisu ni obračunati ni isplaćeni (pa ih treba uvećati za 150%), kako je to mjesečno prikazano u stupcu 14, tj. ukupno 625,88 kn; po osnovi onih sati koji su tužitelju isplaćeni, ali bez dodatka za prekovr. rad (pa ih treba uvećati samo za 50%), kako je to mjesečno prikazano u stupcu 15, tj. ukupno 751,58 kn; a što je ukupno prikazano u stupcima 16 i 17, tj. i iznosi 1.314,46 kn, odnosno u protuvrijednosti od 178,04 €.

13. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Cvitanovića kojeg sud prihvaća kao jasno i stručno jer je obračun izvršen u skladu s odredbama čl. 44. st. 10., 12. i 16. KU-a i to na temelju obračunskih lista i evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, odnosno dokaza predloženih i dostavljenih u spis. Kako je tužitelj tužbeni zahtjev postavio u skladu s izračunom sudskog vještaka, valjalo ga je prihvati kao osnovan.

14. Tužitelju je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl. 92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).

15. Tužitelju primjenom odredbi članka 154. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14, 70/19, 80/22., 155/23., u tekstu ZPP), u vezi sa člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi određeni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23., dalje: Tarife) kako slijedi: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 25 bodova, za sastav tužbe - 25 bodova, za sastav podneska od 21.9.2018., 9.12.2024.–za svaki 25 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 2.9.2024., 24.10.2024., 10.2.2025. -za svako 25 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištu od 20.11.2018. -6,25 bodova (Tbr. 9. t. 2. Tarife), za sastav žalbe – 31,25 bodova (Tbr. 10. T. 1. Tarife), za sastav prijedloga za dopuštenje revizije i revizije – za svaku radnju 37,5 bodova ( Tbr. 10. T. 5. Tarife), za zastupanje na ročištu za objavu presude – 12,5 bodova, što zbrojeno daje 300 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% na ime PDV-a (Tbr. 46. Tarife) daje iznos od 750,00 EUR, na što se ima zbrojiti iznos od 332,00 EUR na ime troška vještačenja pa se dobije ukupno 1.082,00 eura koliko je naloženo tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnog troška. Tužitelju nije određen trošak sastava podnesaka od 19.12.2024. jer je tim podneskom sud samo obaviješten o uplati pologa za trošak vještačenje, kao ni trošak sastava podneska od 22.10.2024. jer u prilogu istog tužitelj dostavlja sudsku praksu, dakle radi se o podnescima koji nisu bili potrebni za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).

15.1. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st. 1. i 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 4. travnja 2025.

sutkinja

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-spis