Poslovni broj: Pn-36/2023-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Majdi Felker, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po OU Boris Gregović i dr. iz Rijeke, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., Heinza 4, 10 000 Zagreb, OIB: 29743547503, zastupan po iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 19. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, temeljem objave od 4. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati 4.587,55 EUR, s pripadajućom zateznom kamatom pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena do 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja 2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, tekućom od dana 18. siječnja 2023. na iznos od 3.187,55 eur, a na iznos od 1.400,00 eura počev od 4. travnja 2025., pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II.Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.945,96 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva do iznosa od 5.587,55 eura, te zahtjevom za zakonsku zateznu kamatu na iznos od 3.187,55 eura za razdoblje od 27. srpnja 2021. pa do 18. siječnja 2023. i na iznos od 1.400,00 eura, za razdoblje od 27. srpnja 2021. do 4. travnja 2025., te s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je 30. prosinca 2020., kao radnik KONZUM plus d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 62226620908, pretrpio ozljedu na radu na radnom mjestu poslovođe u trgovini. Naime, do predmetnog štetnog događaja došlo je na način da je, uslijed kretanja prodajnim prostorom trgovine, tužitelj zapeo za kabel koji se nalazio na prolazu te ozlijedio lijevo koljeno. Kako je tuženik osiguratelj poslodavca tužitelja, KONZUM plus d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 62226620908, to je neprijeporna njegova pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari. Isključivi razlog ozljeđivanja tužitelja jesu opasna djelatnost kojom se osiguranik tuženik bavi, otežani i nesigurni uvjeti rada, opasnost površina za kretanje te manifestacija profesionalnog rizika i povećani rizik posla. Obzirom je došlo do ozljede na radu, za ozljeđivanje tužitelja isključivo je odgovoran njegov poslodavac (osiguranik tuženika) koji odgovara temeljem odredbe čl. 111. Zakona o radu te čl. 25. Zakona o zaštiti na radu po principu objektivne (kauzalne) odgovornosti iz razloga propusta osiguranja zaštite na radu i sigurnih uvjeta rada. U konkretnom slučaju, tuženik je propustio osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju u skladu s pravilima zaštite na radu (čl. 41. st. 1. ZZR). Isto tako, poslodavac je i u smislu odredbe čl. 44. st. 1. ZZR obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Tuženik je tužitelju, u mirnom postupku, prije utuženja, isplatio nesporni iznos naknade štete u iznosu 6.012,45 EUR/45.300,80 kn, no koji iznos nije primjeren zadobivenim ozljedama i posljedicama koje tužitelj i danas osjeća. IIU predmetnom štetnog događaju tužitelj je zadobio prijelom ivera i patele lijevog koljena. Neposredno nakon štetnog događaja tužitelj je zaprimljen na HMT KBC Rijeka gdje mu je pružena prva pomoć te je obrađen od strane liječnika specijalista. Operacijski zahvat učinjen je 15. siječnja 2021. (osteosinteza po AO metodi) te je, u bolnici, tužitelj bio hospitaliziran do 18. siječnja 2021. Druga operacija učinjena je 15. srpnja 2022. te je tužitelj bio hospitaliziran do 18. srpnja 2022. U tijeku liječenja, tužitelj je odlazio na mnoge specijalističke preglede te je, radi stabilizacije i poboljšanja zdravstvenog stanja, koje do danas nije stabilizirano, odlazio na višestruke fizikalne terapije i rehabilitacije. Kroz dugi vremenski period tužitelj je trpio bolove, a koji i danas perzistiraju. Neposredno nakon ozljeđivanja tužitelj je trpio jake bolove, kao i prilikom prvih dana terapija, a koji su trajali minimalno 5 dana, bolovi su potom bili srednjeg intenziteta i bili su prisutni nakon procesa liječenja te su trajali minimalno 30 dana da bi potom prešli u bolove lakog intenziteta koji su trajali minimalno 90 dana, koji se i danas javljaju, a što je i razvidno iz priložene medicinske dokumentacije. Kao posljedica traume zaostao je i strah sa trajnim posljedicama. Obzirom na dinamiku štetnog događaja koji je bio vrlo traumatičan za tužitelja, kod istog se u trenutku samog štetnog događaja javio strah za život i zdravlje. Strah jakog intenziteta je trajao 2 dana, strah srednjeg intenziteta minimalno 20 dana dok je strah slabog intenziteta trajao još minimalno 60 dana.

1.1.Kod tužitelja je zaostalo i naruženje, a koje se manifestira u zaostalim poslijeoperacijskim ožiljcima i šepanju, koja naruženja su srednjeg stupnja uvijek vidljiva trećima (šepanje), a ožiljci povremeno vidljivi trećima. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je zaostalo smanjenje općeg životnog aktiviteta pa će isti imati potrebu ulaganja pojačanih napora pri obavljanju osnovnih životnih i radnih aktivnosti. Naime, kod tužitelja su, i nakon završenog liječenja te provedene fizikalne terapije, zaostale brojne tegobe koje tužitelj osjeća i danas i nakon dugotrajnog liječenja i provođenja postupka fizikalne terapije. Obzirom da je Naslovni sud dužan prilikom određivanja visine pravične novčane naknade sukladno čl. 1100. ZOO-a valorizirati činjenice koje sud vezuju na temelju čl. 186. st. 1. ZPP-a i koje predstavljaju pravni temelj zahtjeva oštećenika za naknadu povreda prava osobnosti kao neimovinske štete, važno je tužitelja detaljno saslušati radi individualizacije pretrpljenih povreda prava osobnosti. šteta pa (čl. 1095. ZOO-a) stoga isti od tuženika potražuje naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, troškova puta i liječenja i izgubljene zarade.

1.2.Imajući u vidu vrstu i lokalitet ozljeda tužitelju je bila potrebita tuđa pomoć i njega u dužem razdoblju i to kao višesatna pomoć članova obitelji prilikom provođenja vježbi nakon otpuštanja iz bolnice, a i prilikom pratnje na specijalističke preglede i terapiju. Predmetna je pomoć tužitelju bila potrebna u vremenskom razdoblju od 30 dana po 5 sati dnevno te još daljnjih 60 dana po 2 sata dnevno. Jedan sat nestručne tuđe pomoći i njege potražuje se, sukladno sudskoj praksi, u visini od 30,00 kn do 35,00 kn.

1.3.Na ime troškova puta i liječenja tužitelj potražuje 398,17 EUR/3.000,00 kn (odlasci na terapije, kontrole i preglede, troškovi lijekova i krema), a koji troškovi su bili neophodni budući je tužitelj morao provoditi fizikalnu terapiju te odlaziti na specijalističke preglede i zbog toga je bio izložen dodatnim troškovima. Tužitelj je zbog predmetnog štetnog događaja imao gubitak na zaradi u vidu gubitka naknade za topli obrok stoga je istome nastala imovinska šteta koju je tuženik u mirnom postupku u potpunosti naknadio isplatom iznosa od 703,53 EUR/5.300,78 kn. Tužitelj se, prethodno podnošenju ove tužbe, obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, no tuženik je, kao što je već i navedeno, isplatio samo nesporni iznos naknade štete u iznosu 6.012,45 EUR/45.300,80 kn slijedom čega je tužitelj primoran svoja prava i pravne interese ostvarivati sudskim putem. Zateznu kamatu tužitelj potražuje sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a od dana podnošenja zahtjeva tuženiku, odnosno prvi idući dan, dakle od 27. srpnja 2021.

1.4.Uvažavajući nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Williama Klarića, dr. med., specijalista opće kirurgije i traumatologije od 16. listopada 2024., tužitelj konačno postavlja tužbeni zahtjev te potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete kako slijedi:

- radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 10.200,00 EUR

- na ime imovinske štete koja se potražuje s osnova tuđe pomoći i njege 1.000,00 EUR

- na ime imovinske štete koja se potražuje s osnova troškova puta i liječenja 400,00

EUR

Ukupno:11.600,00 EUR

- nesporno plaćeno 6.012,45 EUR

Ukupno: 5.587,55 EUR

- na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade 703,53 EUR

- nesporno plaćeno 703,53 EUR

Ukupno:5.587,55 EUR

1.5. Slijedom izloženog, tužitelj predlaže da naslovni sud, po provedenom postupku i izvedenim dokazima, usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Podneskom od 11. studenog 2024. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 5.587,55 eura sa kamatom od 27. srpnja 2021. zajedno sa kamatom od dospijeća pa do isplate.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja kao i svoju pasivnu legitimaciju te odgovornost osiguranika tuženika. Obzirom na nesporno isplaćeni iznos od 40.000,00 kuna/5.308,92€ (koji tužitelj priznaje u tužbi) na ime naknade štete s naslova neimovinske štete te tuđe pomoći i njege , tuženik smatra da je u cijelosti nadoknađena šteta tužitelju te je među strankama sporna samo visina potraživanja. Tuženik osporava tužbeni zahtjev u preostalom utuženom dijelu , jer smatra da je isti nerealno i previsoko postavljen. Tuženik predlaže obvezati tužitelja na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona (OZK dalje u tekstu) te medicinske dokumentacije i dijagnostičkih nalaza koja je vezana za ranija ozljeđivanja i bolesti iste ili slične naravi , a kako bi se utvrdilo koje je ozljede i bolesti tužitelj pretrpio prije ovog štetnog događaja, a čije posljedice eventualno koincidiraju s posljedicama iz ovog štetnog događaja. Bez provođenja ovog dokaza i pribave ove medicinske dokumentacije neće biti moguće utvrditi činjenično stanje. Tuženik smatra nepotrebnim provođenje bilo kakvog medicinskog vještačenja na okolnost naknade neimovinske štete no tuženik zadržava pravo predlaganja obnove medicinskog vještačenja po drugim vještacima ukoliko nalaz i mišljenje vještačenja predloženih po tužitelju ne budu objektivni i prema pravilima struke pa shodno navedenom takav prijedlog stavlja već sada, te stavlja i prijedlog po potrebi za provođenjem vještačenja po vještaku specijalisti sudske medicine na okolnost utvrđenja uzročno -posljedične veze između posljedica opisanih u medicinskoj dokumentaciji i štetnog događaja. Predlaže se također da se da se liječnici vještaci kojima bude predmet povjeren na vještačenje očituju kada je liječenje okončano i zdravstveno stanje u dovoljnoj mjeri stabilizirano da bi se mogao utvrditi opseg i visina naknade neimovinske štete te se u tim smislu osporava zahtjev tužitelja za plaćanjem zateznih kamata, a posebno osporava zahtjev za plaćanjem zateznih kamata od dana štetnog događaja. Posebno tuženik osporava zahtjev za plaćanjem zateznih kamata kako je specificiran u tužbi od 27/07/2021, jer se tužitelj nesporno liječio do kraja 2022.g. te je tuženik kontinuirano obavještavan da liječenje nije okončano te da nije moguće utvrditi konačno stanje dok je tek email porukom od 18/01/2023 tuženik obavješten da je liječenje okončano te je uz isti dostavljena završna medicinska dokumentacija - (e-mail poruke u prilogu 08/04/2022 , 31/10/2022 , 18/01/2023) Dakle tuženik do po samom priznanju tužitelja do 18/01/2023 nije mogao utvrditi ukupan opseg posljedica ozljeđivanja te visinu štete niti ga je mogao potvrditi tužitelj. Tuženik ukazuje sudu da je dio dostavljene medicinske dokumentacije i dokaza uz tužbu potpuno nečitak a što dodatno ukazuje da konačnu visinu štete nije moguće utvrditi. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate po stopi iz čl. 29 st.2. ZOO-a.

4.Sud je proveo dokaz uvidom u prijavu o ozljedi na radu (list 9-14), medicinska dokumentacija i fotografije (list 15-46,114-132), odštetni zahtjev i dopis tuženika (list 47-59), e -mail korespondencija (list 67-73), medicinski karton (list 84-110), saslušan je tužitelj kao stranka (list 111-113), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku spec. kirurške ortopedije Željko Cesarec (list 138-148), te dopunsko očitovanje dr. Željka Cesarca (list 164-165), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku spec. opće kirurgije i traumatologije Wiliamu Klariću (list 183-188).

5.Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

6.Člankom 7. st. 1 Zakona o parničnom postupku, propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

7.Odredbom članka 219. Zakona o parničnom postupku, propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

8.Člankom 221. Zakona o parničnom postupku, propisano je da će sud, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

9.Kada tuženik kao poslodavac odgovarao za štetu nužno je utvrditi da je šteta nastala na radu i u svezi s radom u kojem slučaju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

10.Sukladno odredbi čl. 111. st.1. Zakona o radu ("NN" 149/09 i 61/2011 – dalje: ZR), štetu koju radnik pretrpi na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan naknaditi radniku po općim propisima obveznog prava, s time da sukladno odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (dalje: ZZR-a) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potiče od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice moga o izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (članak 25. stavak 2. ZZR-a).

11.Prema odredbi čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a) tuženik se može osloboditi odgovornosti pod pretpostavkom da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti, odnosno može se osloboditi odgovornosti djelomično ako je tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

12.Odredbom čl. 965. ZOO-a propisano je da je u slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpio događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze. Odgovornost tuženika temelji se na predmetnoj odredbi te se na tužitelja ne odnose uvjeti osiguranja na koje se poziva tuženik budući da isti obvezuju ugovorne strane, tj. tuženika i poslodavca tužitelja i na iste se mogu pozivati temeljem police u nekom regresnom postupku.

13.Među strankama u ovoj fazi postupka nije sporan štetni događaj kao niti pasivna legitimacija te odgovornost osiguranika tuženika tj. poslodavca tužitelja za naknadu štete. Nije sporno niti da je u tijeku mirnog rješenja spora tužitelju isplaćen iznos od 6.012,45 eura s osnova imovinske i neimovinske štete te 703,53 eura s osnova izgubljene zarade.

14.Sporno je pripada li tužitelju preostali iznos od 5.587,55 eura po osnovu naknade imovinske i neimovinske štete kao i tijek kamate na navedeni iznos.

15.Neosnovano navodi tuženik da je u konkretnom slučaju došlo do povlačenja tužbenog zahtjeva za iznos od 6.012,45 eura budući je tužitelj za navedeni iznos koji je nesporno plaćen samo umanji svoj tužbeni zahtjev pa se isto ne smatra povlačenjem tužbe.

16.Budući da je među strankama nesporan sam osnov i odgovornost tuženika, sud je dokazni postupak usmjerio na utvrđivanje visine.

17.Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava pod pretpostavkama utvrđenim zakonom (čl. 19.st.1. Zakona o obveznim odnosima NN 35/05). Pod pravima osobnosti razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. (čl.19. st.2. ZOO-a).

18.Dakle, zatražene pravne osnove naknade štete po tužitelju u preciziranom tužbenom zahtjevu su samo činjenice, odnosno kriteriji ili kvalifikatorne okolnosti koje zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz čl. 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

19.U pogledu utvrđivanja visine, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Wiliama Klarića, kao stručan, detaljan i u skladu s pravilima struke, a na koje stranke nisu imale primjedbi dok nije cijenio nalaz i mišljenje vještaka Željka Cesarca iz razloga što niti nakon primjedbi tuženik isti nalaz nije prihvatio.

20.S obzirom na utvrđenje vještaka da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 25-27 dana i slabijeg intenziteta u trajanju od 4 mjeseca, sud je našao da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje te stoga pravična novčana naknada za ovaj vid štete iznosi 3.500,00 eura, pri čemu je sud imao na umu trajanje i intenzitet fizičkih bolova.

21.Vodeći računa po vještaku izraženom smanjenju životnog aktiviteta od 13- 15% kao i dobi tužitelja, te poslu kojim se ista bavi sud je tužitelju kao pravičnu novčanu naknadu za povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje dosudio daljnji iznos od 2.200,00 eura uzevši u obzir pojačane napore koje će ista morati ulagati u daljnjem tijeku života, te aktivnostima primjerenim njegovoj dobi, a posebno tijekom obavljanja svoga posla, a cijeneći činjenicu da je pred tužiteljem još duži životni i radni vijek.

22.S osnova straha sud je našao da bi s obzirom na trajanje i intenzitet istoga pravična novčana naknada tužitelju iznosila 500,00 eura, budući je primarni srednjeg jačeg intenziteta trajao je 10 minuta, sekundarni strah trpio je nakon svakog operacijskog zahvata kao brigu od mogućih komplikacija i briga za poboljšanje stanja 15-20 dana nakon svakog zahvata, Navedenim je tužitelju svakako povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlja, a što se zasigurno očitovalo u neizvjesnosti, brizi i strepnji za ozdravljenje.

23.S osnova nagrđenja sud je tužitelju dosudio iznos od 3.000,00 eura, uzevši u obzir da je vještak isto ocijenio sa srednjim stupnjem uočljivo povremeno u visu post operacijskog vertikalnog ožiljka dužine od 12-14 cm, na prednjoj strani lijevog koljena, a što je i sam sud utvrdio osobnim zapažanjem da je isto ožiljak vidljiv i znatno tamniji u odnosu na ostalo tkivo, pa tužitelj u svakodnevnom životu trpi bolove pri kontaktu sa ljudima, pogotovo u ljetnim mjesecima, te osjeća nelagodu koja predstavlja povredu njegovog prava osobnosti na duševno zdravlje.

24.Po slobodnoj ocjeni suda, u smislu odredbe čl. 223. ZPP-a, s osnove potrebe za tuđom pomoći te s obzirom na vrstu smetnji koje je imao tužitelj, sud je našao da bi pravična naknada iznosila 1.000,00 eura s time što joj je tuđa pomoć trebala za 100 sata, a što bi po cijeni od 10,00 eura (koliko je uobičajena cijena tuđe pomoć i njege) iznosila 1.000,00 eura.

25.Po osnovi troškova puta i liječenja, a primjenom odredbe članka 1093. ZOO- a sud je po slobodnoj ocjeni primjenom članka 223. ZPP-a dosudio tužitelju iznos od 400,00 eura i to za 80 odlazaka fizijatru u Crikvenicu od mjesta boravka u Jadranovu 7 puta kontrola u Bolnici Lovran, 5 kontrola traumatologu u KBC Rijeka, što je po svakom odlasku minimalno 20 km u dva smjera po 0,50 eur po km iznosi znatno više nego što je tužitelj zatražio a uzevši u obzir da ne postoji redovna autobusna linija kojom je tužitelj iz [adresa] mogao ići na navedene terapije i preglede.

26.Dakle prema mišljenju ovoga suda pravična novčana naknada za utuženu materijalnu i nematerijalnu štetu tužitelju iznosila bi 10.600,00 eura, a ista umanjena za nesporno plaćeni iznos od 6.012,45 eura iznosi 4.587,55 eura.

27.Sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu štetu u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO-a, a prilikom odlučivanja o visini naknade neimovinske štete vodio je računa o značenju povrijeđenog dobra i cilju kojem služi ova naknada kao i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom. Glede naknade imovinske štete sud je imao u vidu odredbu čl. 1090. ZOO-a koja propisuje da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja, te je stoga, sa preostalim dijelom po mišljenju ovog suda previsoko postavljenog tužbenog zahtjeva valjalo tužitelja odbiti s obzirom da bi se u protivnom pogodovalo težnjama koje nisu spojive sa prirodom i društvenom svrhom naknade štete.

28.Odredba čl. 29. st.1. ZOO-a propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a čl. 1103. ZOO-a određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je nesporno da je tužitelju liječenje završeno 17. siječnja 2023. smatra se da je šteta dospjela kad je završeno liječenje pa je sud je tužitelju dosudio zatezne kamate na iznos dosuđene nematerijalne štete od 3.187,55 eura, od prvog idućeg dana nakon završetka liječenja dakle 18. siječnja 2023., dok je na iznos materijalne štete u iznosu od 1.400,00 eura tužitelju kamata dosuđena od presuđenja s obzirom da je visinu iste sud utvrdio u trenutku donošenja odluke pa se smatra da je tada ista dospjela.

29.Slijedom navedenog primjenom čl. 8. i 221.a ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

30.Odluka o trošku postupka tuženiku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2., u svezi s čl. 155. st. 2. ZPP-a. Sud je utvrdio da je ukupni uspjeh tužitelja po visini u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev 82%, a u pogledu osnova 100% pa je ukupni uspjeh tužitelja 91%, (182:2=91) dok je uspjeh tuženika u pogledu visine 18%, a u pogledu osnova 0% pa je ukupni uspjeh tuženika 9% (18:2=9). Kada je sud oduzeo postotak tužitelja koji je uspio sa 91% od postotka tuženika koji je uspio sa 9% dobio je uspjeh tužitelja od 82%. Tužitelju je dosuđeni trošak zastupanja po odvjetniku prema priloženom troškovniku i to sastav tužbe 200,00 eura, tbr. 7. toč. 1. OT-a sastav obrazložena podneska i to 27.2.2023.,24.4.2024.,11.11.2024.,u iznosu od 3x200,00 eura, zastupanje na ročištu 5.10.2023.,17.7.2024.,19.2.2025., u iznosu od 3x200,00 eura tbr. 9. toč. 1. OT-a, što ukupno sa pripadajućim PDV-om iznosi 1.750,00 eura, a s obzirom na uspjeh u sporu od 82 %, dosuđen joj je iznos od 1.435,00 eura. Tužitelju je dosuđen ukupan iznos od 1.945,96 eura, budući mu je na ime troškova medicinskog vještačenja dosuđen iznos od 400,00 eura, u cijelosti bez obzira na uspjeh u sporu, jer je isti bio neophodan za presuđenje, te iznos od 110,96 eura za pristojbu na tužbu 43,00 eura, i presudu 92,32 eura (82% - 110,96 eura). Tužitelj je odbijen s preostalim djelom zahtjeva za trošak postupka jer je isti bio previsoko postavljen u odnosu na OT i uspjeh u sporu.

Rijeka, 4. travnja 2025.

SUDAC:

Majda Felker

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika