REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž-267/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupan po punomoćnici ŠA, dipl.iur. protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, zastupan po punomoćnici Lidiji Klepo, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Kutini od 14. veljače 2025. poslovni broj P-357/2024-11 u sjednici vijeća održanoj 4. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Kutini od 14. veljače 2025. poslovni broj P-357/2024-11.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Kutini od 14. veljače 2025. poslovni broj P-357/2024-11 presuđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, isplati na ime naknade štete svotu od 5.023,69 eura uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, da isplati tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 500,00 eura sa zateznim kamatama od 14. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
2. Protiv presude žalbu je uložio tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. U žalbi navodi da je presuda donesena suprotno izraženom stavu iz odluke Rev-731/2022. Tužitelj potražuje od osiguravajuće kuće štetu sukladno čl. 164. kod koje je vlasnik vozila osiguran. ZOMO-a predstavlja poseban propis kojim je uređena materija naknade štete koju tužitelj pretrpi plaćanjem novčanih iznosa svojim osiguranicima kojima je priznato pravo na invalidsku i obiteljsku mirovinu, kao i način obračuna visine štete i od koga tužitelj može zahtijevati naknadu štete. ZOOP općenito uređuje obvezna osiguranja u prometu, te smatra da treba primijeniti odredbe ZOMO (Rev 436/10). Teret dokazivanja predmetne činjenice nije na tužitelju već na tuženiku.
3. Tuženi nije podnio odgovor na žalbu.
4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje.
5. U ovom postupku među strankama je prije svega sporna primjena materijalnog prava. Tužitelj smatra da ima pravo na naknadu štete koja mu je nastala isplatama invalidske mirovine osiguranici prema odredbama članaka 164. do 170. ZOMO, dok tuženik smatra da je odluku o visini obveze potrebno donijeti primjenom odredbe članka 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. – dalje: ZOOP).
6. U drugostupanjskom kao i u prvostupanjskom postupku nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja te odgovornost za isti, a sporno je da li postoji odgovornost tuženika za povrat isplaćenih iznosa. Konkretno, sporna je primjena materijalnog prava odnosno, da li se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14,-dalje ZOOP) ili odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13).
7. Ključne činjenice važne za primjenu materijalnog prava sadržane su u dokumentaciji u spisu iz kojih proizlazi:
- da tužitelj u tužbi navodi da je njegova osiguranica RA nastradala kao biciklist u prometnoj nezgodi 30. ožujka 2006., kada je na nju naletio osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka], osiguran kod tuženika, broj police: [broj police], isto je priznato kao ozljeda na radu,
- da je odgovornost osiguranika tuženika (70%) utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama broj: P-1313/09 od 14. listopada 2011,
- da je na osnovu navedene nesreće rješenjem tužitelja broj: 607474 od 18. veljače 2010. osiguranici tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu uzrokovanu štetnim događajem,
- da je za razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. listopada 2023,. s osnova invalidske mirovine ukupno isplaćeno 10.252,43 eura,
- da tužitelj navodi kako je ozljeda na radu na ukupnu invalidnost utjecala u omjeru 30% na strani osiguranice tužitelja, kao i suodgovornost u iznosu od 70%, to iznos od 5.023,69 eura predstavlja štetu za tužitelja za navedeno razdoblje.
8. Na utvrđene činjenice prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14-dalje ZOOP/05), kada je presudio kao u izreci osporene presude pod stavkom I.
8.1. Prema pravnom shvaćanju ovog suda sadržanom u brojim odlukama (primjerice broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020., broj Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022., Rev 901/2021 od 27. rujna 2022., Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., 113/2022 od 9. studenoga 2022., Rev 552/2022-2 od 17. svibnja 2022., Rev 1180/2022 od 6. prosinca 2022., Rev 444/2023-2 od 20.rujna 2023., Rev 958/24 od 10.srpnja 2024.) za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.
8.2. Odredbom čl. 27. ZOOP propisano je:
"1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. 2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. 3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. 2) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. 3) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.".
9. Sud pravilno zaključuje da u skladu s citiranom odredbom članka 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, pa je stoga u konkretnom predmetu trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu o čemu ovisi odluka o osnovanosti konkretnog tužbenog zahtjeva.
9.1. Sud nije mogao utvrditi navedenu odlučnu činjenicu niti je mogao utvrditi je li visina štete obračunata temeljem ranije citirane odredbe članka 27. ZOOP iz razloga što tužitelj nije predložio provođenje vještačenja radi utvrđivanja postojanja i visine štete u skladu s odredbom članka 27. ZOOP, a tuženik je odustao od prijedloga za provođenjem financijskog vještačenja te je istaknuo kako je teret dokaza nastanka i postojanja štete i visine iste na tužitelju. Pribava i obvezivanje tužitelja da dostavi obračun na način kako je to propisano člankom 27. ZOOP i pribava spisa tužitelja o umirovljenju osiguranice, nisu prema ocjeni ovog suda adekvatni dokazi kojim bi se utvrdila navedena sporna i odlučna činjenica, već bi takav dokaz bio samo eventualno provođenje financijskog vještačenja, a koje vještačenje u ovom postupku nije predloženo.
10. Tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu, odnosno visinu štete koja bi bila obračunata primjenom odredbe članka 27. stavka 3. ZOOP koja propisuje drugačiji način obračuna štete od načina obračuna koji je propisan odredbama ZMO, a teret dokaza je bio na tužitelju kako to ističe i tuženik tijekom postupka, stoga je njegov tužbeni zahtjev sud pravilno odbio kao neosnovan. Troškovi parničnog postupka pravilno su doneseni na temelju čl. na temelju članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, te primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. - dalje: Tarifa).
11. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja, te potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Požegi, 4. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
