Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-849/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda dr. sc. Lidiji Vojković, u izvanparničnom predmetu predlagateljice CO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane punomoćniku Ivanu Kalauzu, odvjetniku u Vinkovcima, protiv protustranke PO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima broj R1-109/2023-41 od 7. siječnja 2025., dana 4. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj R1-109/2023-41 od 7. siječnja 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], [adresa] i dvorište u [adresa], površine 756 m2, suvlasništvo predlagateljice CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 3/4 dijela i protustranke PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/4 dijela, razvrgava se CIVILNOM DIOBOM – sudskom javnom prodajom i razdiobom kupovnine prema suvlasničkim omjerima stranaka.

II. Nalaže se protustranci PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagateljici CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 318,09 eura (slovima: tristo osamnaest eura i devet centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

2.Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnijela protustranka, pobijajući rješenje zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/2 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Predmet pobijanja je odluka o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], [adresa] i dvorište u Ul. K. Zvonimira, površine 756 m2, suvlasništva predlagateljice za 3/4 dijela i protustranke za 1/4 dijela, civilnom diobom.

6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je predlagateljica uknjižena kao suvlasnica za 3/4 dijela, a protustranka kao suvlasnik za 1/4 dijela, a što među strankama i nije sporno.

7. Međutim, sporno je je li predmetna nekretnina realno djeljiva te je li među strankama već podijeljena kako to tvrdi protustranka, a što predlagateljica osporava odnosno postoji li mogućnost fizičke diobe.

8. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka građevinske struke mr. sc. TO, dipl.ing.građ. iz [adresa], koji je izradio pisani nalaz i mišljenje od 5. travnja 2024. proizlazi da fizička dioba predmetne nekretnine tj. [adresa] i dvorišta u [adresa] u [adresa] prema zatečenom stanju izgrađenosti nije moguća. Naime, kuća da je prvotno izgrađena kao jednokatna stambena zgrada. Prostorije prizemlja, kata i potkrovlja su međusobno povezane zajedničkim unutrašnjim stubištem, te kao takve da ne predstavljaju zasebne etažne cjeline. Vještak procjenjuje da je na dan 4.04.2024. tržišna vrijednost predmetne nekretnine 127.361,16 eura, a vrijednost suvlasničkog dijela protustranke iznosi 31.840,29 eura, dok je u preostalom dijelu predlagateljica suvlasnik čija je vrijednost 95.520,87 eura.

9. Sudski vještak se 30. lipnja 2024. pismeno očitovao na prigovore protustranke ističući da je predmetnu nekretninu pregledao u nazočnosti predlagateljice te izvršio izmjere i prikupio dovoljno podataka potrebnih za izradu elaborata i mišljenja sukladno rješenju suda. Tvrdi da je procjena vrijednosti predmetne nekretnine izrađena Troškovnom metodom sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnine i pravilima struke, te pojašnjava da se prema prilogu 10. navedenog Pravilnika predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja (OOVK) provodi prema faktoru korištenja (FK) kao stupnja uporabivosti koji navodi u kojoj mjeri zgrada odgovara i dalje može odgovarati zahtjevima za suvremenim uvjetima stanovanja i rada, tj. u kojoj mjeri trajno i ekonomično može ispunjavati svrhu korištenja zgrade. Postupak se provodi u dva koraka pomoću FK matrice. Za odabrani FK vrijedi najlošija klasifikacija prema svim kriterijima iz matrice. Faktor korištenja zgrade (FK) ima tri kriterija A, B i C od koji se svaki vrednuje od 1-5, a u predmetnom slučaju odabran je FK=3. Naime, kriterij A - lokacija/tržište, u procjembenom elaboratu odabrano je kao 3 (dobra lokacija, redovita potražnja za vrstom zgrade, dovoljna ponuda); kriterij B - zgrada općenito u procjembenom elaboratu odabrano je kao 3 što znači da zgrada ima dovoljnu infrastrukturu, prosječno oblikovanje, prosječnu prostornu organizaciju i umjerenu fleksibilnost, dok kriterij C ukazuje na stanje zgrade koje je u procjembenom elaboratu odabrano sa 2,5 jer postoje mala oštećenja, puna stabilnost, još dobra uporabivost-prosječna uporabivost i daljnje korištenje je jedva smanjeno. Vještak pojašnjava da je u procjembenom elaboratu jasno utvrđeno stanje zgrade odnosno odabrani FK=2,5 za kriterij C - stanje zgrade, sukladno pravilniku. Najlošija klasifikacija je prema kriteriju A i B, te je odabran ukupni FK=3. Dio nekretnine koji posjeduje i koristi isključivo protustranka prema mišljenju vještaka neće promijeniti odabrani faktor budući je određen iz kriterija A i B, a kriterij C je dan za ukupno stanje obiteljske kuće. Vještak nadalje navodi da "Realna djeljiva" dioba nekretnine nije moguća iz razloga navedenih u nalazu. Naime, fizička dioba predmetne nekretnine prema zatečenom stanju izgrađenosti nije moguća. Kuća je prvotno izgrađena kao jednokatna stambena zgrada. Prostorije prizemlja, kata i potkrovlja su međusobno povezane zajedničkim unutrašnjim stubištem, te kao takve ne predstavljaju zasebne etažne cjeline. Da bi bile zasebne etažne cjeline potrebna je rekonstrukcija građevine u dijelu stubišta koje povezuje prizemlje, kat i potkrovlje čime se mijenjaju temeljni zahtjevi za predmetnu građevinu. Potrebno uklanjanje dijela građevine odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojim se utiče na bitna mehanička svojstva zgrade. Također navodi da zadatak vještaka prema rješenju suda nije da utvrđuje ulaganja, radnje i pravne postupke kako bi se obiteljska kuća prenamijenila u stambenu zgradu sa dva stana. Imajući u vidu sve prigovore protustranke vještak iste smatra da nisu od utjecaja na elaborat, te stoga u cijelosti ostaje kod svog pismenog nalaza i mišljenja. Ujedno napominje da tijekom proteklog vremena do danas nije uočio da je na nekretnini došlo do bilo kakvih promjena.

10. Sudski vještak se svojim pismenim podneskom od 16. rujna 2024. očitovao na daljnje prigovore i navode protustranke ističući da je predmetni elaborat sačinio stručno i prema pravilima struke, te važećim Pravilnicima i Zakonu, slijedom čega ostaje kod ranije sačinjenog nalaza i mišljenja, kao i pismenog očitovanja od 30. lipnja 2024.

11. Na ročištu održanom 17. rujna 2024. sudski vještak je neposredno saslušan u nazočnosti predlagateljice i protustranke te je istaknuo da je u konkretnom slučaju postupio sukladno rješenju suda, te da je u više navrata odlazio do predmetne nekretnine, ali kako nije mogao ući u nekretninu i pregledati ju, to se obratio susjedima koji su mu rekli da predlagateljica ima ključ, te je potom stupio u kontakt s punomoćnikom predlagateljice i pregledao predmetnu nekretninu u trenutku kada mu je to bilo omogućeno od strane predlagateljice. Pregledao je podrum, prizemlje i kat, te dio potkrovlja do kojeg se može doći do vrata. Nije pregledao preostali dio potkrovlja jer mu nije omogućen ulazak tj. vrata su bila zaključana, a ključ se nalazio kod protustranke koja ne živi u [adresa]. Vještak je pojasnio da je pregledao i dvorišne prostorije, te je nakon pregleda i izmjere zaključio da ima dovoljno podataka za izradu nalaza i bez pregleda cjelokupnog potkrovlja.

12. Naknadno se sudski vještak pisano očitovao 5. listopada 2024. na podnesak protustranke ističući da zatečeno stanje obiteljske kuće ne predstavlja dvije samostalne uporabne cjeline i ne predstavlja dva odvojena stana. Stanje na terenu da ne odgovara stanju u izvatku iz zemljišnih knjiga i ucrtanom stanju u kopiji katastarskog plana. Naime, fizička dioba da nije moguća iz razloga što stanje izgrađenosti na terenu ne čini samostalne uporabne cjeline prikladne za samostalno izvršavanje suvlasničkih ovlasti, dakle ne postoje dva samostalna stana. Postupak etažiranja se provodi kada na terenu postoje jasno odvojene samostalne etažne cjeline, a pri tome upisano stanje u Izvatku iz zemljišnih knjiga i ucrtano stanje u katastarskom operatu treba biti identično stanju na terenu, što nije identično u predmetnom slučaju. Vještak obrazlaže da upravo zatečeno stanje kuće uzima u obzir i da je prethodno potrebno provesti rekonstrukciju obiteljske kuće da bi se formirale dvije samostalne uporabne cjeline koje trebaju biti usklađene sa suvlasničkim udjelima.

13. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud pravilno zaključuje da su stranke suvlasnici na nekretnini koja je predmet diobe i to predlagateljica za 3/4 dijela, te protustranka za 1/4 dijela. Nesporno je da među njima nema sporazuma o načinu diobe, odnosno da niti jedan od suvlasnika ne želi razvrgnuće isplatom sukladno odredbi članka 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), a nesporno je da predmetne nekretnine nije moguće fizički podijeliti s obzirom na njihovu površinu i veličinu suvlasničkih omjera, a što je vještak iscrpno obrazložio u svom nalazu i pismenim očitovanjima na primjedbe protustranke.

14. Prema odredbi članka 47. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je to moguće i dopušteno te da razvrgnuće može zahtijevati u svako doba. Prema odredbi članka 48. st. 2. ZV-a pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo ili putem suda ako nije što drugo zakonom određeno, a prema st. 3. kada se provodi sudsko razvrgnuće sud odlučuje u izvanparničnom postupku.

15. S obzirom da niti nakon provedenog građevinskog vještačenja kojim je utvrđena tržišna vrijednost suvlasničkog udjela stranaka između stranaka i nadalje nije postignut sporazum o eventualnom razvrgnuću isplatom, to je temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV-a pravilno odlučenoto da se suvlasnička zajednica u odnosu na nekretninu koja je predmet postupka razvrgne civilnom diobom tj. sudskom javnom prodajom i razdiobom kupovnine prema suvlasničkim omjerima stranaka kao jedinim mogućim načinom razvrgnuća.

16. Prema odredbi članka 54. ZV-a troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Radi toga su predlagateljici priznati troškovi sukladno suvlasničkom omjeru u iznosu od 318,09 eura.

17. S obzirom na navedeno žalbeni razlozi i navodi protustranke su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima protustranke prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a niti je protustranci onemogućeno sudjelovanje u postupku. Naprotiv, protustranci su dostavljeni nalaz i mišljenje i dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke JO na koje se protustranka očitovala, a sudski vještak je svoj nalaz i mišljenje obrazložio na ročištu za glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom i očitovao se na primjedbe protustranke. Zbog toga nije bilo potrebno izvoditi dokaz vještačenjem po drugom sudskom vještaku građevinske struke. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije počinio niti relativno bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 1. ZPP-a jer ročište za objavu rješenja nije niti određeno već je prvostupanjski sud 7. siječnja 2025. donio pobijano rješenje, a protustranci ga ja uputio 8. siječnja 2025., ali se isto vratilo s naznakom da ga protustranka nije tražila, nakon čega je ponovljena dostava za protustranku, što nije utjecalo na pravilnost odluke u ovoj pravnoj stvari.

18. Radi toga je, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena žalba protustranke kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 4. travnja 2025.

SUTKINJA

dr. sc. Lidija Vojković