Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Gž-363/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Mesić d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge Ulica Davora Zbiljskog 24, OIB: 22088239045, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Beloši, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Bićanu, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-106/2023-16 od 16. prosinca 2024., dana 4. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Žalba tuženice se uvažava te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-106/2023-16 od 16. prosinca 2024. ukida u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:
''I. Utvrđuje se da je tužena MP smetala tužitelja Mesić d.o.o. u mirnom posjedu nekretnine upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, Knjiga PU: GRAD [adresa], poduložak: 55134, u naravi Stambena zgrada [adresa] sagrađena na čest. br. 8170/48, po novoj izmjeri čest. br. 3472/44 k. o. [katastarska općina] i to: stan broj 1 u razizemlju II, koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevnog boravka, kuhinje, nužnika, izbe, predsoblja, kupaonice, tri sobe, balkona i ostave ukupne površine 73,05 čm, na način da je prvo uništila alarmni sustav te potom obila protuprovalna vrata te ušla u predmetnu nekretninu i oduzela pokretnine koje je zatekla u predmetnoj nekretnini za što je tužitelj saznao 11. rujna 2023. godine i nalaže se tuženoj uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na istoj nekretnini na način da popravi protuprovalna vrata i alarmni sustav te preda u posjed nekretninu tužitelju MESIĆ d.o.o. zajedno s ključevima kao i šifrom novog alarmnog sustava kao i pokretninama koje su bile u nekretnini prije protupravnog ulaženja u istu i to odmah po pravomoćnosti ovog postupka te se zabranjuje tuženoj svako takvo ili slično smetanje ubuduće, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj MP da u roku od 15 dana naknadi tužitelju Mesić d.o.o. trošak parničnog postupka u svoti od 625,00 eur s zakonskim zateznim kamatama od 16. prosinca 2024. godine do isplate po stopi te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.''
2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tuženica u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.
3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu osporio navode žalbe tuženice te predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba tuženice je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da ga je tuženica smetala u posljednjem mirnom posjedu nekretnine – stana koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest. br. 8170/48, po novoj izmjeri čest. br. 3472/44 k. o. [katastarska općina] na način opisan u izreci pobijanog rješenja, te zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranu takvog ili sličnog smetanja.
6. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja:
- da je prema izvatku iz knjige položenih ugovora u [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] tuženica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine,
- da je iz ugovora o zakupu od 15. lipnja 2017. razvidno da je tuženik zakupnik predmetnog poslovnog prostora od 15. lipnja 2017. radi obavljanja registrirane djelatnosti, da je ugovor sklopljen na vrijeme od 10 godina počevši od 15. lipnja 2017., te da je sukladno čl. 1., 3. i 5. ugovora, a kojima je tužitelj kao zakuprimac ovlašten predmetnu nekretninu dati u podnajam, tužitelj dana 15. svibnja 2023. sklopio ugovor o podnajmu s IP kao najmoprimcem kojim mu je dao u podnajam predmetnu nekretninu,
- da je uvidom u potvrdu Policijske uprave Zagrebačke od 19. rujna 2023. utvrđeno da je 11. rujna 2023. tužiteljev zakonski zastupnik zahtijevao policijsku intervenciju u predmetnom stanu te su policijski djelatnici, po dolasku na lice mjesta, uočili tuženičino ime na vratima i manja oštećenja na rozeti bravice (promijenjen je uložak cilindrične brave na vratima) te u stanu zatekli zaposlenika zaštitarske tvrtke Sokol Security i tuženicu, koja je izjavila da je ušla u stan sa zaštitarima i javnim bilježnikom i popisala inventar,
- da je Sporazumom o diobi bračne stečevine od 20. siječnja 2023. (u čl. 3. ugovoreno je će tužitelj tj. njegov zakonski zastupnik kao fizička osoba predati u posjed predmetnu nekretninu tuženici u roku 15 dana od dana sklapanja sporazuma) tuženica stekla vlasništvo u cijelosti predmetne nekretnine, ali je to ne ovlašćuje na da samovlasno stupa u posjed predmetne nekretnine,
te prihvaćajući iskaz tužitelja, zaključuje da je tužitelj bio posjednik predmetne nekretnine te da ga je tuženica smetala u posljednjem mirnom posjedu, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015 – dalje: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan.
7. Tuženica, osporavajući prvostupanjsko rješenje, ističe apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), jer je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da joj je poziv za ročište određeno za dan 13. prosinca 2024., a na kojem je trebala biti saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja, uredno dostavljen te joj je takvim postupanjem onemogućio raspravljanje pred sudom. Navodi da je njezin punomoćnik poziv za ročište određeno za dan 13. prosinca 2024., primio dana 12. prosinca 2024., te je u tako kratkom roku nije mogao obavijestiti o ročištu niti se ona mogla u tako kratkom vremenu pripremiti za saslušanje, pa je takvim postupanjem povrijeđena i odredba čl. 286. st. 1. ZPP-a, radi čega joj se dostava poziva za ročište 13. prosinca 2024. (ročište za glavnu raspravu – opaska ovog suda) ne može smatrati urednom dostavom, a za navedeno ročište saznala je nakon njegovog zaključenja.
8. Ispitujući pobijano rješenje, u okviru istaknutih žalbenih razloga tuženice, ali i po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, jer tuženici poziv za ročište, na kojem je trebala biti saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja, nije uručen barem osam dana prije održavanja ročišta (tuženici je sukladno čl. 268. st. 2. ZPP-a poziv dostavljen preko njezinog punomoćnika, a prema podacima u spisu i e-spisu punomoćniku tuženice je poziv za ročište zakazano za 13. prosinca 2024. uručen dana 12. prosinca 2024.), pa je takvim postupanjem tuženica onemogućena u raspravljanju pred sudom.
9. Obzirom da je punomoćnik tuženice poziv za ročište 13. prosinca 2024. primio dana 12. prosinca 2024., to se ne može smatrati da je tuženica uredno pozvana na ročište glavne rasprave, na kojem je trebala biti saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja, pa obzirom na neurednu dostavu poziva za tuženicu, nije bilo ni uvjeta za održavanje tog ročišta, niti su bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti za saslušanje zakonskog zastupnika tužitelja na tom ročištu.
9.1. Naime, odredbom čl. 265. st. 1. ZPP-a propisano je da sud može odlučiti da se sasluša samo druga stranka, ako se uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima saslušati za stranku nisu poznate sporne činjenice, ili ako saslušanje te stranke nije moguće, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se neće saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda. Kako iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u planu upravljanja postupkom odredio izvođenje dokaza saslušanje stranaka, dakle i tužitelja i tuženice, to je saslušanjem samo jedne stranke (tužitelja) na ročištu na koje druga stranka (tuženica) nije uredno pozvana, prvostupanjski sud oduzeo tuženici kao odsutnoj stranci mogućnost da raspravlja pred sudom.
10. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu tuženice te primjenom odredbe čl. 369. st. 1. u vezi čl. 381. ZPP ukinuti prvostupanjsko rješenje u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom, te će dopuniti dokazni postupak u svrhu utvrđenja činjenica odlučnih za donošenje meritorne odluke o zahtjevu tužitelja. Nakon toga prvostupanjski sud je dužan donijeti novu odluku, u kojoj će ocijeniti sve provedene dokaze kako to nalaže čl. 8. ZPP-a, te će u obrazloženju iznijeti jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, kako bi se ista mogla ispitati po eventualnoj žalbi stranaka. Prvostupanjski sud će novom odlukom odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.
U Varaždinu 4. travnja 2025.
Sutkinja
Amalija Švegović
