Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-3491/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva Golubić & Šikić u Čakovcu, protiv tuženice Zagrebačke banke d.d. Zagreb, OIB:, 92963223473, Trg Josipa bana Jelačića 10, zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva Porobija & Porobija u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: P-147/2024-14 od 17. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: P-147/2024-14 od 17. listopada 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je u točki I. izreke naložio tuženici isplatu 4.170,17 eura po osnovu više plaćenog na ime ništetnih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF sa zateznim kamatama. U točki II. izreke prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je naložio tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.358,24 eura s pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tuženica predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu tuženice.

4. Žalba tuženice je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 4.170,17 eura sa zateznim kamatama s osnova više plaćenog na ime ništetnih ugovornih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio slijedeće odlučne činjenice, odnosno došao do ovih zaključaka:

- da je tužitelj kao korisnik kredita s tuženicom, kao davateljicom kredita, sklopio 26. studenog 2006. ugovor o kreditu br. 3215039387/08, u iznosu od 21.85388 CHF (švicarskih franaka), u protuvrijednosti kuna,

- da je ugovor sklopljen na standardiziranom obrascu kojeg je sastavila banka tako da tužitelj nije imao mogućnost pregovaranja oko pojedinih ugovornih odredbi, te nije bio upozoren na rizik kredita s valutnom klauzulom CHF, a niti je upoznat s metodom izračuna jednostrano promjenjive kamatne stope,

- da je ugovorena kamatna stopa u iznosu od 6,95%, godišnje, promjenjiva u skladu s izmjenama i dopunama bankine Odluke o kamatama,

- da je predmetni kredit konvertiran.

7. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su rezultat logične i uvjerljive ocjene izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a.

8. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev na način da je naložio tuženici isplatu 4.170,17 eura po osnovu više plaćenog na ime ništetnih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF sa zateznim kamatama uz zaključak da provedenom konverzijom nije postignuta ravnoteža u odnosu potrošača (tužitelj) i trgovca (banke).

9. Tuženica u žalbi u bitnome ističe kako joj je pobijanom odlukom oduzeto pravo pristupa sudu time što vještak nije usmeno saslušan radi očitovanja na prigovore tuženice, posebno u pogledu prigovora da vještak prilikom izračuna više plaćenog po osnovu ništetnih odredbi nije uzeo u obzir iznos priznat u konverziji.

10. Doista, sudska vještakinja za knjigovodstvo i financije Jadranka Dejanović, dipl. oec. u svom nalazu i mišljenju od 19. prosinca 2020. navodi kako je prilikom izračuna iznosa konverzije tuženica tužitelju po osnovu više plaćenog priznala iznos od 19.993,83 kune (sada 2.653,63 eura).[1] Međutim, navedeni iznos pretplate priznat u konverziji (2.653,63 eura) vještakinja nije oduzela od iznosa više plaćenog po osnovu ništetnih odredbi do konverzije (30. rujna 2015.) koji prema izračunu vještakinje iznosi 4.170,17 eura. Nadalje, očitujući se pisano na prigovor tuženice vještakinja u svom očitovanju od 20. lipnja 2024. navodi kako će izraditi dopunski nalaz i mišljenje ako joj sud naloži da eventualni prigovor tuženice radi prebijanja uračuna u iznos više plaćenog po osnovu ništetnih odredbi. Iako je tuženica ustrajala u istaknutom prigovoru na nalaz i mišljenje vještaka, prvostupanjski sud nije od vještakinje zatražio utvrđivanje razlike preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu i iznosa pretplate priznatog u konverziji, a niti je izveo dokaz usmenim saslušanjem vještaka na okolnost pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja te očitovanja na prigovore tuženice.

11. Stoga tuženica osnovano prigovara kako joj je oduzeto pravo raspravljanja time što sud nije izveo dokaz usmenim vještačenjem po vještaku knjigovodstveno- financijske struke. Naime, odredbom članka 260. ZPP-a propisano je da će sud odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u pisanom obliku prije rasprave. Smisao usmenog vještačenja je da stranka može postaviti pitanja vještaku. Stoga je nepozivanja vještaka na raspravu radi davanja usmenog nalaza i mišljenja bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a (stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom), na koju povredu u žalbi ukazuje tuženica.

12. Također tuženica osnovano prigovora da prilikom izračuna iznosa restitucije vještak nije odbio iznos pretplate priznat u konverziji (2.653,63 eura) od iznosa više plaćenog po osnovu ništetnih odredbi kojeg je izračunao vještak (4.170,17 eura).

13. U rješenju Rev-1096/2022-2 od 8. studenog 2022. Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi kako sklapanje dodatka ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 – dalje: ZIDZPK/15) ne gubi se pravo na potraživanje preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu te korisnik kredita zadržava pravo potraživati eventualnu razliku preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, ako takva razlika postoji.

14. Slijedom navedenog iznos restitucije je potrebno izračunati na način da se putem vještačenja izračuna iznos više plaćenog na ime ništetnih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF do trenutka konverzije (30. rujna 2015.). Od toga iznosa potrebno je odbiti iznos priznat u konverziji kako bi se dobio iznos glavnice za restituciju. Na taj iznos teku zatezne kamate od konverzije do isplate.

15. U odnosu na zatezne kamate na svaki pojedini mjesečni iznos više plaćenog na ime ništetnih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF za istaknuti je slijedeće. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na 7. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 13. i 20. prosinca 2022. donio pravno shvaćanje o pravnim učincima sporazuma o konverziji koje glasi: „Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 - dalje: ZOO), na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.“. Taj pravni sav izražen je u odluci Rev-586/2019-14 od 16. studenoga 2022.

16. Na predmetne zatezne kamate ne teku procesne kamate. Procesne kamate teku na razliku glavnice više plaćenog tj. razliku više plaćenog na ime ništetnih odredbi i iznosa priznatog u konverziji, i to od konverzije do isplate.

17. Slijedom navedenog nužno je usmeno saslušati vještaka na okolnost pojašnjenja danog nalaza i mišljenja i očitovanja na osnovane primjedbe tuženice. Naime, ne radi se o dopuni nalaza i mišljenja, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud, već o ispravnom obračunu iznosa eventualne razlike preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu i iznosa pretplate priznatog u konverziji.

18. Slijedom navedenog za zaključiti je da je prilikom donošenja pobijane presude prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Ovo stoga jer prvostupanjska presuda proturječi razlozima presude. Naime, je li konverzijom uspostavljena ravnoteža u odnosu trgovac – potrošač utvrđuje se putem utvrđivanja razlike preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu i iznosa pretplate priznatog u konverziji.

19. Slijedom svega navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti te predmet u ovom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a, zbog čega je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

20. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu o kojem nije pravomoćno presuđeno kao i o parničnom trošku.

U Splitu 3. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović