Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 a

Poslovni broj: Gž-1387/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice 1. ST, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelja 2. STC, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Ivan Jelaviću, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jelavić partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bojan Šupuković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-2/2021 od 28. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pn-2/2021 od 28. ožujka 2024. u dijelu pod točkom I. i II. izreke.

II. Djelomično se uvažava žalba tuženika, preinačuje se odluka o troškovima postupka pod točkom III. izreke i sudi:

Nalaže se tuženiku PT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.225,24 Eur sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku od 15 dana, dok se do iznosa od 5.248,37 Eur zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu tuženika kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

"I. Nalaže se tuženiku PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da prvotužiteljici FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime neimovinske štete isplati iznos od 9.290,60 eura1/70.000,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 28. siječnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da drugotužitelju STC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] na ime neimovinske štete isplati iznos od 15.926,74 eura/ 120.000,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. siječnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.248,37 eura/39.543,84 kune sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 4.191,36 eura/31.579,80 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 28. ožujka 2024. pa do isplate kao neosnovan."

2. Tuženik pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelji su osporili navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Nakon što je presuda ispitana u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a riješeno je kao u izreci iz slijedećih razloga.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti do koje je došlo počinjenjem kaznenih dijela.

7. Po provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je 23. travnja 2019. Općinski sud u Velikoj Gorici donio presudu pod poslovnim brojem Kovm-25/2019 kojom je tuženika proglasio krivim za počinjenje kaznenih djela prijetnje, nasilje u obitelji i povredu prava osobnosti,

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka specijaliste psihijatra prim. Gordana Makarića proizlazi da je tužiteljica 1. bila izložena štetnim događajima od prosinca 2016. do kraja prosinca 2018. i da je na psihičkom planu razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe. Ista je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situacijama stresogenog potencijala u vidu realne bojazni po tjelesni integritet što je dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem da se bilježe opisane sekvele te da se ističe između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja da postoji izravna uzročno posljedična veza te da je došlo do povrede duševnog zdravlja zbog čega je trpjela kratkotrajni i primarni strah jakog intenziteta do smirivanja akutnih simptoma psihotrauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 7 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji i oscilirajući strah do sveukupno 12 tjedana. Kod prvotužiteljice zaostao je kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj,

- kod tužitelja 2. koji je bio izložen štetnim događajima od prosinca 2016. do kraja prosinca 2018. na psihičkom planu isti je razvio simptomatiku poremećaja prilagodbe jer je bio izložen situacijama stresogenog potencijala u vidu realne bojazni po tjelesni integritet što je dovelo do razvoja psihičkoj poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem istoga, a između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja da postoji izravna uzročno posljedična veza. Kod tužitelja 2. da je došlo do povrede duševnog zdravlja i da je trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, do smirivanja akutnih simptoma psihotrauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 5 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 3 tjedna. Po navedenom da je trpio slab oscilirajući strah do sveukupno 8 tjedana s tim da je zaostao kasni povremeni oscilirajući osjećaj neugode slabijeg intenziteta u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj,

- da je sudski vještak odgovorio na prigovore tuženika vezano za nedostatak medicinske dokumentacije i da tužitelji nisu tražili psihijatrijsku pomoć, na način da je nalaz i mišljenje dao na temelju stručnog znanja, dugogodišnjeg kliničkog iskustva i pozitivne sudskomedicinske prakse.

8. Na temelju takvog utvrđenog stanja sud prvog stupnja smatra da tužiteljima pripada pravična novčana naknada na ime neimovinske štete budući da su štetni događaji izazvani od strane tuženika doveli do uzročno posljedične ugroze po njihovo zdravlje.

9. Prema odredbi članka 12. stavak 3. ZPP-a u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojem se optuženik oglašava krivim. Parnični sud je vezan za pravomoćnu kaznenu presudu kojom se optuženi oglašava krivim samo u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca. Osuđeni se ne može s uspjehom u parnici braniti da ne postoji kazneno djelo ili da nije kriv. Sva ostala pitanja koja ne ulaze u biće kaznenog djela i ne tiču se kaznene odgovornosti učinioca raspravlja parnični sud potpuno samostalno i nije vezan za druge činjenice utvrđene u kaznenom postupku.

10. Iz provedenog dokaznog postupka pravilno je sud prvog stupnja zaključio da ne nalazi nikakav doprinos tužitelja nastanku njihove neimovinske štete već da je ponašanje tuženika u izravno uzročno posljedičnoj vezi s nastankom te štete. Na navedeno ukazuje opis načina počinjenja kaznenih djela od strane tuženika kao i dugo vremensko razdoblje u činjenju tih štetnih radnji te upornost počinitelja.

11. Nadalje, to što tužitelji nisu priložili medicinsku dokumentaciju prema nalazu i mišljenju vještaka ocjena kvalifikatornih okolnosti može se donijeti na temelju osobnog psihijatrijskog ispitivanja i pregleda, stručnog znanja i kliničkog iskustva, pa i ovaj sud isto prihvaća budući da je dano na temelju pregleda tužitelja i po liječniku specijalisti koji raspolaže stručnim znanjem za utvrđenje odlučnih činjenica.

12. Odredba članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaj opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, time da je stavkom 2. istog članka propisano da će se sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj u kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju se u smislu odredbe članka 19. stavak 2. ZOO-a pravo na život, tjelesno i duševno zdravljem ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

14. I ovaj sud smatra je sud prvog stupnja tužiteljici 1. valjano dosudio novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 9.290,60 Eur, a tužitelju 2. u iznosu od 15.926,74 Eur.

15. Stoga nije u pravu tuženik kada smatra da je sud prvog stupnja dosudio naknadu suprotnu odredbi članka 1100. ZOO-a s obzirom da na parametre koje je dao liječnik vještak. Vještaci raspolažu stručnim znanjem kojima sud ne raspolaže, ali konačnu ocjenu o činjenicama koje su utvrđivane putem stručnih znanja vještaka daje sud, pa s obzirom na sve gore navedeno u kojoj mjeri je provedeno vještačenje je dostatna za pravilno utvrđivanje činjenica o kojima ovisi pravilna primjena materijalnog prava, i u konkretnom slučaju, konačna je odluka suda.

16. Dakle, prvostupanjski je sud pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava na tjelesno zdravlje tužiteljima odredio na temelju detaljno utvrđenih manifestacija svih posljedica na njihovo psihičko i fizičko zdravlje kako privremenih tako trajnih te na njihovo funkcioniranje, imajući u vidu njihovu izloženost dugotrajnom stresu, nasilju, osjećaju nemoći u vlastitom domu.

17. Za napomenuti je da odlučivanje o iznosu neimovinske štete nije mehaničko primjenjivanje Orijentacijskih kriterija VSRH koji su doneseni na sjednici Građanskog odjela VSRH 29. studenog 2002., a koji je izmijenjen na sjednici Građanskog odjela VSRH od 5. ožujka 2020., već je suđenje u kojem se primjenjuje pravni standard – pravičnost (pravična novčana naknada) dok su orijentacijski kriteriji , kao što i sam naziv kazuje, tek orijentir kako ne bi bilo bitnih odstupanja u sličnim situacijama.

18. Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužiteljima pripada i zatezna kamata koja teče od dana podnošenja tužbe, a sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a.

19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske odluke.

20. Međutim, tuženik u žalbi s pravom upire da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo pri obračunu troškova postupka.

21. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) – Tbr. 40 kojom je propisano da kada odvjetnik u istom postupku brani ili zastupa više osoba, pripada mu pravo na povišenje tarifnih stavka za drugu i svaku slijedeću osobu za 10% - uz uvjet da to povišenje može iznositi najviše 50%. U konkretnom slučaju prema Tbr. 40 vrijednost boda iznosi 250 + povećanje od 10% = 275 bodova. Tužiteljima je valjalo priznati za sastav tužbe 275 bodova, za ročište 16. prosinca 2022. 137,5 bodova, za ročište 25. travnja 2023. 275 bodova, za ročište 30. lipnja 2023. 68,7 bodova, za podnesak 30. lipnja 2023. 68,7 bodova, za ročište 25. rujna 2023. 275 bodova, za podnesak 25. listopada 2023. 68,7 bodova, za podnesak 22. studenog 2023. 275 bodova, za ročište 12. veljače 2024. 275 bodova ukupno 1.718,6 bodova, što pomnoženo s 2,00 Eur koliko iznosi vrijednost boda daje iznos od 3.437,20 Eur. Tome se dodaje PDV u iznosu od 859,30 Eur, ukupno 4.296,50 Eur. Uz trošak vještačenja u iznosu od 331,81 Eur, trošak pristojbe tužbe u iznosu od 298,63 Eur te trošak pristojbe presude u iznosu od 298,63 Eur što sveukupno iznosi 5.225,24 Eur. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a djelomično uvažiti žalbu tuženika, preinačiti odluku o troškovima postupka i odlučiti kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.

22. Sukladno odredbi članka 155. stavak 1. ZPP-a valjalo je odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu tuženika jer isti nije bio potreban radi vođenja parnice pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 3. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović