REPUBLIKA HRVATSKA

P-2593/2023

Trgovački sud u Zagrebu

Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnica Dajana Čepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika UNIQA OSIGURANJE d.d., OIB 75665455333, Zagreb, Planinska 13A, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rašica & partneri, Zagreb, Đorđićeva 24, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 13. ožujka. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 76,15 eura sa zateznim kamatama koje teku od 26. listopada 2021. do isplate pa do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva isplatu iznosa od 31,85 eura sa zateznim kamatama od 26. listopada 2021. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 279,78 eura sa zateznim kamatama koje teku od 3. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu 21. kolovoza 2023. radi isplate iznosa od 108,00 eura. U tužbi je naveo da se 7. rujna 2021. u Zagrebu dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali osiguranik tužitelja i osiguranik tuženika te da je za prometnu nesreću kriv osiguranik tužitelja koji je vršio radnju nepropisnog uključivanja u promet s parkirnog mjesta vožnjom unatrag. Navodi da je na vozilu osiguranika tužitelja nastala šteta u iznosu od 1.639,29 kn koju je tužitelj isplatio 25. listopada 2021.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da se osiguranik tužitelja kretao unatrag prometnom trakom koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera te da je postupio protivno odredbi čl. 50. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navodi da je osiguranik tužitelja odgovoran za prometun nesreću u omjeru od 50% te je tuženik isplatio tužitelju iznos od 819,65 kn (108,79 eura) u okviru odgovornosti svog osiguranika.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu dopise (list 7, 9, 72 spisa), potvrdu o plaćanju (list 8 spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 10-13 spisa), izvješće o prometnoj nesreći (list 14 spisa), pregledao fotografije (list 15-18 spisa), pročitao izvid štete (list 19-20 spisa), vozačku dozvolu (list 21-22 spisa), ponudu kasko osiguranja (list 23 spisa), potvrdu o uplaćenoj premiji (list 24 spisa), policu kasko osiguranja (list 25 spisa), uvjete za kasko osiguranje motornih vozila (list 26-41 spisa), obračun visine štete (list 42 spisa), račun (list 43 spisa), izvid štete (list 44-46 spisa), prometnu dozvolu (list 47-48 spisa), policu osiguranja (list 59, 60 spisa), uvjete za obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama (list 61-65 spisa), odštetni zahtjev (list 66-71 spisa), saslušani su svjedoci TM (list 79-80 spisa) i JM (list 92-93 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku prometne struke RM (list 101- 107 spisa).

4. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 dalje: ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatom iznosa od 108,00 eura jer je tužitelj nadoknadio štetu na vozilu svom osiguraniku za koju tvrdi da je odgovoran tuženik.

6. Nije sporno da se 7. rujna 2021. dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali osiguranik tužitelja JM i osiguranik tuženika TM.

7. Nije sporno da je u predmetnoj prometnoj nesreći nastala šteta na vozilu osiguranika tužitelja u iznosu od 1.639,29 kn. Nije sporno da je tužitelj platio svom osiguraniku iznos od 1.639,29 kn na ime naknade štete 25. listopada 2021.

8. Nije sporno da je tuženik platio tužitelju iznos od 819,65 kn (108,79 eura) smatrajući da postoji obostrana krivnja oba sudionika prometne nesreće u omjeru od 50%.

9. U postupku je sporna krivnja sudionika prometne nesreće za nastanak prometne nesreće.

10. Svjedok TM iskazao je da je svojim vozilom izlazio iz parkirališnog mjesta, da se parkiralište nalazi u slijepoj ulici te da je drugi vozač vozio unatrag po toj slijepoj ulici po sredini ceste. Iskazao je da je on zaustavio svoje vozilo, a drugi vozač je udario u njega dok je bio zaustavljen. Iskazao je i da je prvo propustio drugog vozača dok se kretao naprijed, potom je krenuo izlaziti van iz parkirališnog mjesta, a kako se radi o slijepoj ulici drugi vozač je stao i potom krenuo unatrag.

11. Svjedok JM iskazao je da je do prometne nesreće došlo na način da se on kretao unatrag, da je vidio kako iz parkirališnog mjesta viri kombi, ali da se kombi tada nije pomicao te nije znao da će kombi potom krenuti u promet pa je došlo do prometne nesreće.

12. Iskazi svjedoka suglasni su u dijelu iz kojeg proizlazi da je osiguranik tuženika TM izlazio iz parkirališnog mjesta, a osiguranik tužitelja JM se kretao unatrag u slijepoj ulici pa ih je u tom dijelu sud prihvatio kao vjerodostojne.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke RM proizlazi da je u prometnoj nesreći vozilo osiguranika tuženika stražnjim desnim vrhom došlo u kontakt sa stražnjim lijevim bočnim dijelom vozila osiguranika tužitelja, u predjelu stražnjeg branika te da se radilo o okrznuću vozila. Mjesto sudara nalazilo se po sredini kolnika parkirališnog prostora kojim se u trenutku prometne nesreće vožnjom unatrag kretalo vozilo osiguranika tužitelja, u visini parkirališnog mjesta gdje je prethodno bilo parkirano vozilo osiguranika tuženika.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika u trenutku prometne nesreće bilo zaustavljeno, a vozilo osiguranika tužitelja se kretalo brzinom od 3 do 5 km/h. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi i da u slučaju da je radnju izlaska iz parkirališnog mjesta vršio pažljivije, osiguranik tuženika bi tada na vrijeme vidio dolazak vozila osiguranika tužitelja pa bi se na vrijeme mogao zaustaviti, propustiti vozilo osiguranika tužitelja i potom nastaviti s izlaskom iz parkirališnog mjesta, u kojem slučaju do prometne nesreće ne bi došlo. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi i da je osiguranik tuženika mogao dati zvučni signal vidjevši nailazak osiguranika tužitelja u kojem slučaju bi osiguranik tužitelja mogao zaustaviti svoje vozilo.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da u slučaju da se osiguranik tužitelja kretao desnom stranom parkirališnog kolnika, a ne sredinom, sigurno bi prošao pored vozila osiguranika tuženika i do štetnog događaja ne bi došlo.

16. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i argumentirano, a niti jedna stranka nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje, niti pitanja za vještaka.

17. Osiguranik tuženika postupio je protivno odredbi čl. 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 – dalje: ZSPC) kojom je propisano da vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

18. Osiguranik tuženika, prije nego što je započeo radnju uključivanja u promet izlaskom iz parkirališnog mjesta, trebao je provjeriti obje strane kolnika bez obzira na to što se radi o slijepoj ulici te propustiti vozilo osiguranika tužitelja. Kako to nije učinio postupio je protivno odredbi čl. 45. st. 1. ZSPC-a, a takvo postupanje je u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom.

19. Činjenica što je vozilo osiguranika tuženika bilo zaustavljeno u trenutku prometne nesreće ne dovodi do krivnje osiguranika tužitelja za prometne nesreću. Osiguranik tuženika je svojim vozilom započeo radnju izlaska iz parkirališnog mjesta te se potom zaustavio u liniji kretanja osiguranika tužitelja koji se kretao unatrag po kolniku. Takvo zaustavljanje vozila osiguranika tuženika ne dovodi do krivnje osiguranika tužitelja za nastanak prometne nesreće jer iz nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da bi takvo zaustavljanje vozila osiguranika tuženika značilo da je osiguranik tužitelja imao dovoljno vremena zaustaviti svoje vozilo prije prometne nesreće. Osiguranik tuženika nije smio poduzeti radnju izlaska iz parkirališnog mjesta prije nego što je propustio vozilo osiguranika tužitelja, te se nije smio niti zaustaviti u liniji kretanja vozila osiguranika tužitelja.

20. Osiguranik tužitelja kretao se unatrag sredinom kolnika, a iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da u slučaju da se kretao desnom stranom kolnika prošao bi pored vozila osiguranika tuženika pa do prometne nesreće ne bi došlo.

21. Odredbom čl. 50. st. 3. ZSPC-a propisano je da kad se vozač kreće vozilom unatrag, dužan je kretati se onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed.

22. Osiguranik tužitelja postupio je protivno navedenoj odredbi jer se unatrag kretao sredinom kolnika, a ne onom trakom kojom se do tada trebao kretati vožnjom unaprijed (dakle, desnom trakom). Takvo postupanje bilo je u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće jer iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da u slučaju da se kretao desnom prometnom trakom prošao bi pored vozila osiguranika tuženika i do prometne nesreće ne bi došlo.

23. Slijedom navedenog, oba sudionika prometne nesreće su postupila protivno odredbama ZSPC-a i takvo postupanje oba sudionika je bilo u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom.

24. Međutim, neovisno o tome kojom prometnom trakom se kretao osiguranik tužitelja, osiguranik tuženika je prije započinjanja radnje izlaska iz parkirališnog mjesta trebao provjeriti obje strane kolnika na koji se uključuje i propustiti vozilo osiguranika tužitelja. Da je tako učinio do prometne nesreće ne bi došlo neovisno o tome što se osiguranik tužitelja kretao sredinom kolnika, ne desnom trakom. Stoga, u konkretnom slučaju postoji veći stupanj krivnje osiguranika tuženika za nastanak prometne nesreće nego osiguranika tužitelja. Po ocjeni ovog suda, osiguranik tuženika je kriv za prometnu nesreću u omjeru od 85%, a osiguranik tužitelja u omjeru od 15%.

25. Kako je odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i štete 85%, a ukupna šteta na vozilu osiguranika tužitelja je 1.639,29 kn, to sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO) regresna obveza tuženika iznosi 1.393,40 kn, što sada iznosi 184,94 eura. Nesporno je da je tuženik na ime regresa platio tužitelju iznos od 819,65 kn (108,79 eura) pa je dužan platiti i preostalu razliku u iznosu od 76,15 eura.

26. Obveza naknade štete dospijeva trenutkom nastanka štete sukladno odredbi čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 78/15). Tužitelj je svom osiguraniku isplatio štetu 25. listopada 2021., kako to proizlazi iz potvrde o izvršenom plaćanju. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

27. Tužitelj je uspio u parnici u omjeru od 70,50%, a tuženik u omjeru od 29,50% pa tužitelju sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a pripada pravo na naknadu parničnih troškova u omjeru od 41,00% (70,50%-29,50%). Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tužitelju uzeti su u obzir samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 – dalje: Tarifa).

28. O troškovima postupka odlučeno je u granicama postavljenog zahtjeva u troškovniku, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.

29. Tužitelju su priznati parnični troškovi za sastav tužbe u iznosu od 50,00 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, za sastav podneska od 21. veljače 2025. u iznosu od 50,00 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima od 5. prosinca 2023. i 21. studenog 2024. u iznosu od 25,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima, za ročišta od 19. siječnja 2024. i 13. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ukupno 250,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 62,50 eura, trošak vještačenja u iznosu od 350,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 6,63 eura i presudu u iznosu od 13,27 eura, što sveukupno iznosi 682,40 eura, a u omjeru od 41,00% sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a iznosi 279,78 eura.

30. Tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja presude sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 93/14, 73/17, 131/20) po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) propisanoj za ostale odnose.

Zagreb, 3. travnja 2025.

Sudac

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. toga Zakona.

DNA:

tužitelju po punomoćniku

tuženiku po punomoćniku