REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-10284/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika "TOMMY" d.o.o. i dr., povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača (dalje: Državni inspektorat), Klasa 336-02/24- 01/4446, Urbroj: 443-02-03-01-24-6 od 19. srpnja 2024. godine, zbog prekršaja iz članka 35. stavak 1. i 2. toč. 4. u svezi čl. 149. stavka 1. toč. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 19/2022, dalje: Zakon o zaštiti potrošača), nakon provedene glavne rasprave održane dana 02. travnja 2025. godine, u izočnosti prvookrivljenika, drugookrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 03. travnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: "TOMMY" d.o.o. za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, OIB: 00278260010, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavana,
drugookrivljenik: NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1972., s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan.
k r i v i s u
što su dana 09. srpnja 2024. godine u Starom Gradu, ul. Alojzija Stepinca br. 1., na prodajnom mjestu u prodavaonici - Supermarket P-197, kao pravna osoba - prodavatelj i odgovorna osoba prodavatelja istaknuli informaciju o većem sniženju cijene proizvoda nego što je stvarno obračunato sniženje za proizvod Breskva (artikl 10000070) a što je utvrđeno tijekom inspekcijskog nadzora,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba prodavatelj i drugookrivljenik kao odgovorna osoba prodavatelja se koristili praksom koja je nepoštena u smislu članka 35. Zakona o zaštiti potrošača,
čime su počinili prekršaj opisan u članku 35. stavka 1. u svezi st. 2. toč. 4. Zakona o zaštiti potrošača, a kažnjiv po članku 149. stavku 1. toč. 49. u svezi st. 2. istoga Zakona.
I. Na temelju navedenog propisa
i z r i č e s e
PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.500,00 eura (tisuću i petsto eura)
DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.327,23 eura (tisuću tristo dvadeset i sedam eura i dvadeset i tri centa)
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje Prekršajni zakon) okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat izdao je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Okrivljenici su u zakonskom roku uložili prigovor na prekršajni nalog pa ga je sud stavio izvan pravne snage te je proveo glavnu raspravu.
2. Na glavnu raspravu nisu pristupili uredno pozvani okrivljenici; s tim da su oba okrivljenika u spis dostavili svoje pisane obrane a naknadno nije bilo drugih dokaza u čijem izvođenju bi okrivljenici mogli eventualno sudjelovati; zbog čega nije bilo potrebe za njihovim neposrednim ispitivanjem na ročištu pred sudom. Iz tog razloga je glavna rasprava na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti predstavnika pravne osobe i drugookrivljenika.
2.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. U pisanoj obrani prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljenika se navodi kako se isti ne smatraju krivima za počinjenje predmetnog prekršaja. Dodatno je navedeno da na strani okrivljenika nije postojala namjera za počinjenjem prekršaja već je isti počinjen nenamjerno i iz neznanja. Naime vjerojatno se radilo o omašci prilikom koje je povučena pogrešna cijena za predmetni proizvod Breskva. Da okrivljenici nisu htjeli zavarati potrošače pokazuje činjenica kako se radi o izdvojenom slučaju te kako je i takva pogrešna cijena bila korištena u jednom trenutku u zadnjih 30 dana prije provođenja akcije. Navedena omaška je otklonjena odmah po saznanja za istu. Nadalje je navedeno da je predmetni prekršaj krivo označen te da bi se eventualno radilo o prekršaju iz čl. 19. stavak 4. Zakona o zaštiti potrošača, kažnjiv po članku 149. stavak 1. toč. 3. istog Zakona. Stoga su predložili da se okrivljenici oslobode podredno primjene odredbe o ublažavanju kazne.
3.1. U prigovoru na prekršajni nalog okrivljenici su u bitnome ponovili gornje navode.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača od 09. srpnja 2024. godine, podnesak prvookrivljenika od 11. srpnja 2024. godine sa prilogom, prigovor okrivljenika na prekršajni nalog od 30. srpnja 2024. godine i pisana obrana oba okrivljenika od 01. travnja 2025. godine. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, iz koje je vidljivo kako su oba okrivljenika prekršajno nekažnjavani.
5. Odredbom članka 35. stavka 1. u svezi st. 2. toč. 4. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Kaznena odredba članka 149. stavka 1. toč. 49. istog Zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna (1.327,23 do 26.544,56 eura) kazniti za prekršaj trgovac-pravna osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka 34. do 40. ovoga Zakona, dok je stavkom 2. istog zakona propisano da će se za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna (1.327,23 do 1.990,84 eura).
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz sadržaja priloženog zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru, koji se može smatrati istinitim i vjerodostojnim, nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude. Okrivljenici u svojoj obrani ne spore da je cijena navedenog artikla bila pogrešno označena, no ne mogu se prihvatiti njihovi navodi da se radilo o nenamjernoj grešci koja je bila odmah otklonjena. Naime radi se o jednom od vodećih gospodarskih subjekata u maloprodajnoj mreži u Republici Hrvatskoj koji je bio dužan primijeniti veći stupanj pažnje u svom poslovanju, stoga ovakvi postupci u poslovanju upućuju na nemoralno i zavaravajuće postupanje. Nadalje okrivljenici uopće nisu predočili niti jedan dokaz da su navedeni propust glede predmetnog artikla naknadno otklonili, a iz podneska prvookrivljenika od 11. srpnja 2024. godine sa prilogom, proizlazi da je tijekom predmetnog inspekcijskog nadzora utvrđeno niz nepravilnosti glede označavanja cijena drugih proizvoda koji su naknadno otklonili, pa nisu životno logični navodi obrane da se radi o nenamjernoj omašci već da se zaista radi o poslovnoj praksi kojoj je cilj obmanuti kupca glede cijene proizvoda kojeg kupuje (postavlja se pitanje bili isti nastavili sa opisanom praksom da nije bilo predmetnog inspekcijskog nadzora). Navodi obrane o krivom pravnom opisu i zakonskoj kvalifikaciji predmetnog prekršaja nisu pravno relevantni, jer pravna oznaka prekršaja od strane ovlaštenog tužitelja ne obvezuje sud, a u konkretnom slučaju Sud smatra da je predmetni prekršaj točno pravno i kvalificiran u optužnom aktu. Odredba čl. 19. Zakona o zaštiti potrošača koji spominje ovlašteni tužitelj u obrazloženju, može služiti kao pojašnjenje posebnih oblika prodaje u kojem je u konkretnom slučaju riječ (pa tako kao objašnjenje kako su okrivljenici trebalo postupati kritične prigode), no inkriminirane prigode očito je došlo od povrede čl. 35. istog Zakona.
7. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni, uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.
7.1. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenicima, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i okrivljenike pa je tako kao otegotnu okolnost Sud uzeo u obzir okolnost da je prvookrivljenik među najvećim trgovačkim lancima u Republici Hrvatskoj koji bi trebao pokazivati veći stupanj pažnje u poslovanju, dok je olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost oba okrivljenika (napominje se da drugookrivljenik nije ničim potkrijepio navode o možebitnom lošem materijalnom stanju). Polazeći od navedenih okolnosti, sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne navedene u izreci presude smatrajući kako će se na taj način ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.2 Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašen krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
Hvar, 03. travnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno putem ovog Suda u dva ista primjerka bez takse.
Dostaviti:
1. okrivljenicima
2. tužitelju
3. u spis
