Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-118/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Marijanu Vugiću u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja VR pok. V, 0IB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Bepo Marušić, odvjetnik u Splitu, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj Z-139/2024 od 28. veljače 2025., dana 3. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj Z-139/2024 od 28. veljače 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja VR u predmetu poslovni broj Z-139/2024 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je

„Odbija se prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama označenim kao k. č.: [katastarska čestica], sve u ZU 308 k. o. [katastarska općina], te će se provesti zabilježba odbijenog prijedloga na ovim nekretninama.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) u vezi članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje: ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnome navodi slijedeće:

„Iz priloženog prijepisa posjedovnog lista 155 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su u tom posjedovnom listu upisani suposjednici: ER za 3/16 dijela, ĐR za 4/16 dijela, RR za 3/16 dijela, RR E za 3/16 dijela i RR Đ za 3/16 dijela.

lz navedenih isprava ne proizlazi opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka jer navedenim ispravama sukladno čl. 208. st.3. Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19, 128/22, 155/23, - dalje u tekstu: ZZK) nije učinjeno vjerojatnim da predlagatelju pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti navedeni zemljišnoknjižni upis. Predlagatelj je prijedlog za pojedinačni ispravni postupak utemeljio na tvrdnji da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao dosjelošću, budući iste drži u kvalificiranom posjedu više od 30 godina, a koju činjenicu bi dokazivao očevidom uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke i saslušanjem svjedoka koje će naknadno predložiti.

U odnosu na predlagateljevu tvrdnju da je vlasništvo predmetnih k.č. stekao dosjelošću valja reći slijedeće:

Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 346/2023-2 odbijena je revizija predlagatelja kao neosnovana, a u točkama 8., 9. i10. obrazloženja ove odluke se navodi: 8. U smislu odredbe čl. 200. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to p stoji opravdani razlog, a u smislu odredbe čl. 200. st. 3. ZZK opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Također u smislu čl. 200.a st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes."

Obzirom na navedene odredbe čl. 200. i čl. 200.a ZZK proizlazi da je pojedinačni ispravni tupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave koje ima u vidu odredba čl. 200. st. 3. ZZK, svoje pravo može ostvarivati u parnici." toga je odgovor na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija slijedeći: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.“

5. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju, pa radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja ovoj sud upućuje na pravilno i dostatno obrazloženje iz pobijanog rješenja.

6. Naime, a kako to proizlazi iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 346/2023, a koje stajalište prihvaća i ovaj sud, u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr., a kako upravo to predlagatelj traži, onda je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo donoseći pobijano rješenje, pa je temeljem članka 380. točke 2. ZPP u vezi članka 99. stavka 2. i članka 149. stavka 3. ZZK odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 3. travnja 2025.

Sudac

Marijan Vugić