Poslovni broj: Usž-3230/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Arme Vagner Popović članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice KĆ iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Ana Šakić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ana Šakić i Marijan Šakić, Zagreb, Dubrovačka 29, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, u predmetu radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Splitu, broj Us I-1810/2023 od 22. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, broj Us I- 1810/2023 od 22. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/22-26/182, urbroj: 531-07- 1-4-1/4-23-2 od 9. lipnja 2023. Ovim rješenjem odbijena je žalba koju je tužiteljica izjavila protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Obrovac, klasa: UP/I-361-03/13-11/86, urbroj: 2198-07-04/1-22-9 od 16. ožujka 2022., kojim je odbijen njezin zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za zgradu izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv ove presude tužiteljica je izjavila žalbu. Navodi povrede pravila upravnog postupka vezane za dostavu osporenog rješenja i utvrđeno činjenično stanje. Ističe da je, suprotno zaključcima tuženika, udovoljila zaključku Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada i dostavila tri primjerka geodetskog snimka i kopiju katastarskog plana. Također je dostavila prijepise posjedovnih listova i izvode iz katastarskih planova za kuće koje također imaju otvore na međi, a podnositeljima zahtjeva ozakonjene su bez posebnih uvjeta. Navodi da je iz priloženih dokaza razvidno kako je investitor GĆ na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi put, sagradio terasu koja je ozakonjena. Navodi da ostalim investitorima čije su zgrade u istoj građevnoj liniji prema prikazima iz kopija katastarskih planova i posjedovnih listova nije naloženo da zatvore otvor, iako sve imaju otvore na međi. Smatra da joj je uskraćeno ozakonjenje dogradnje i nadogradnje jer nije zazidala prozor za koji je izdana pravomoćna građevna dozvola, a susjedima u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji je zahtjev usvojen. Predlaže da Sud žalbu usvoji, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem se u konkretnom slučaju nisu ispunile zakonom propisane pretpostavke za izdavanje rješenja o izvedenom stanju po zahtjevu tužiteljice.

6. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), kojom je propisano da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi s drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i slično) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

7. U provedenom postupku i sporu neprijeporno je utvrđeno da zgrada za koju je tužiteljica tražila izdavanje rješenja o izvedenom stanju ima otvor na međi koji tužiteljica, iako tijekom provedenog postupka posebno pozvana, nije zatvorila. Također je utvrđeno da je dio predmetne zgrade izgrađen nakon 2011. godine, što je zapreka za ozakonjenje zgrade propisana odredbom članka 2. istog Zakona.

8. Žalbeni navodi kojima tužiteljica ukazuje kako je tijelo prvog stupnja postupalo prilikom zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju drugih podnositelja, a koji upućuju na zaključak prema kojem su ta rješenja izdana protivno naprijed navedenoj odredbi članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nisu niti mogu biti od utjecaja na na pravilnost i zakonitost rješenja upravnih tijela donesenih povodom zahtjeva tužiteljice, što je pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

9. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda, ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija, zbog čega je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 3. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić