Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-376/2024-10

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Josip Bažant odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grubeša i partneri sa sjedištem u [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, zastupan po punomoćniku po zaposlenju BŠ, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 3. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da je NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1955. i to počev od 2000. godine, pa do njegove smrti 30. ožujka 2024. te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

II. Nalaže se protustranci Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, da predlagateljici NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 401,55 Eur u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1.Predlagateljica NŠ je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je predlagateljica sa pok. ZŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je umro u [adresa] dana 30. ožujka 2024. godine, kao izvanbračni drug živjela u izvanbračnoj zajednici od početka 2000. godine pa sve do njegove smrti na prijavljenoj adresi prebivališta u [adresa]. Činjenica izvanbračne zajednice odnosno status predlagateljice kao izvanbračne supruge priznat joj je pravomoćnim rješenjem broj: O-849/24, UPP/OS-69/24-8 od 4. lipnja 2024. g. u ostavinskom predmetu iza pok. UŠ kod Javnog bilježnika Maria Franjića iz [adresa] u kojem su pored nje kao nasljednici sudjelovala djeca ostavitelja iz prethodno razvedenog braka sa EŠ i to sinovi JŠ i ŠŠ i i kćer IŠ koji su se odrekli nasljedstva temeljem zakona koje je predlagateljica prihvatila, a navedene činjenice o traženom statusu predlagateljice mogu potvrditi i svjedoci: MŠ iz [adresa] kućni prijatelj i FŠ iz [adresa], N [adresa] brat predlagateljice. Tom izvanbračnom zajednicom uspostavljena je emocionalna povezanost te ekonomska zajednica u kojoj su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali, brinuli se jedno o drugome i složno živjeli kao bračni par, posjećivali prijatelje, išli u nabavu, zajedno putovali te slavili praznike, blagdane, rođendane itd., a predlagateljica je sahranila pokojnog, bila na sprovodu, stajala uz odar kao dio obitelji te platila trošak sahrane i grobno mjesto. S obzirom da predlagateljica kao izvanbračna supruga iza pok. UŠ koji je bio korisnik mirovine sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (dalje: ZMO) ima pravo na obiteljsku mirovinu iza njega, to predlaže da sud, po provedenom postupku, donese rješenje kojim se utvrđuje da je NŠ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] rođenim **.**.1955. i to počev od 2000. g. pa do njegove smrti 30. ožujka 2024. g., te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

2. Protustranka pozvana na očitovanje na prijedlog je podneskom od 09.08.2024. navela kako se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju prema čl.22.st.3. pod članom obitelji koji ima pravo na obiteljsku mirovinu iz st.1.toč.1. navedenog čl.22. smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te da je u postupku priznavanja prava na obiteljsku mirovinu potrebno priložiti između ostalog i sudsko izvanparnično utvrđenje postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice, pa se protustranka ne protivi da se ovaj postupak utvrđivanja statusa i trajanja izvanbračne zajednice provede po pravilima izvanparničnog postupka, te se opreza radi za sada protivi prijedlogu. Nadalje, protustranka predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice saslušaju predloženi svjedoci predlagateljica i nasljednici iza pok. UŠ – JŠ, ŠŠ i IŠ, te napominje kako je potrebno nadopuniti prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice tako da predlagateljica da dostavi uvjerenje o prebivalištu za sebe i pok. UŠ. Nadalje ističe kako predlagateljica mora nesporno dokazati postojanje izvanbračne zajednice, predočiti materijalne i druge dokaze iz kojih se može nesporno isčitati da je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine prije smrti osiguranika ili korisnika mirovine. Nadalje ističe kako je za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice nućno postojanje životne, ekonomske i emocionalne zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca, odnosno izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva, te da je predlagateljica u svrhu dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice dostavila rješenje o nasljeđivanju iza pok. UŠ međutim da javni bilježnik u postupku donošenja rješenja o nasljeđivanju ne utvrđuje bračni odnosno izvanbračni status.

3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka MŠ, FŠ, DŠ i IŠ.

4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog UŠ proizlazi da je predlagateljica živjela na adresi [adresa] od 19.03.1991., te i danas ima prebivalište na istoj adresi, dok je pok. UŠ na adresi [adresa] imao prijavljeno boravište od 03.05.1995. do 03.05.1996., te ponovno od 06.04.2001. do 21.10.2014., te na istoj adresi imao prijavljeno prebivalište od 21.10.2014. do smrti 30.03.2024.

Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. UŠ u periodu od 1995. pa na dalje sve do smrti pok. UŠ imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

7.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. UŠ proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

8.Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Mario Franjić sa sjedištem u [adresa] broj:O-849/2024, UPP-OS-69/24-8 od 04.06.2024. proizlazi da je zakonskom nasljednicom iza pok. UŠ proglašena njegova izvanbračna supruga ovdje predlagateljica NŠ,a iz cjelokupnog spisa Općinskog suda u Bjelovaru broj O- 849/2024 koji je priklopljen predmetnom spisu radi uvida proizlazi da su nasljednici iza pok. UŠ njegova djeca ŠŠ, JŠ i IŠ se odrekli nasljedstva te je kao nasljednik utvrđena njegova izvanbračna supruga, ovdje predlagateljica NŠ.

9.Svjedok MŠ u svom iskazu naveo je kako predlagateljicu GŠ poznajem više od 20 godina, oni su poznanici i prijatelji i kućni prijatelji, te da je sada pok. UŠ upoznao za vrijeme ili pred kraj Domovinskog rata. On je živio kod GŠ u kući više od 20 godina. Oni su živjeli kao muž i žena. S njima je živio i Klaudijin otac. UŠ je imao djece, ali ih on nikad nije upoznao, a GŠ nije imala djece. Nadalje je naveo da su si oni međusobno pomagali, sve zajedno rješavali, te da ih je on viđao zajedno ili kod njih doma ili kod njega i njegove obitelji ili u vinogradu gdje su si pomagali, te da ga je GŠ sahranila.

Svjedok FŠ u svom iskazu naveo je kako je njegova sestra živjela u obiteljskoj kući sa ocem, te da je UŠ poznavao još od 90-ih kada je dolazio k njima liječiti njihovu majku bioenergijom, te da je od 2000. UŠ živio sa sestrom GŠ kod njih u kući, najprije je imao privremenu adresu kod njih, a poslije je promijenio dokumente na njihovu adresu. Nadalje navodi da on živi u prizemlju kuće sa svojom obitelji, a sestra sa ocem i UŠ je živjela na katu kuće. UŠ i sestra su imali intimne odnose, imali su zajedničke troškove, imali su zajedničke interese, zajedno su putovali i tako sve dok UŠ nije umro. Sestra ga je sahranila i snosila troškove pogreba. Nadalje svjedok je naveo kako je UŠ imao svoju djecu, da ih je on upoznao još kad je bio mlađi, ne sjećam ih se, oni baš nisu dolazili posjećivati oca. UŠ je pričao da je radio na pilani u [adresa], a kada ga je on upoznao on se bavio bioenergijom, tako je liječio ljude po kućama, a da njegova sestra nije bila nigdje zaposlena.

Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su se ona i UŠ poznavali i prije nego smo stupili u vezu, a u vezu su stupili negdje 2000. i tako su nekako i počeli živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici u obiteljskoj kući i to na katu kuće gdje je ona živjela sa svojim ocem, dok brat sa obitelji živi u prizemlju iste kuće, te da je UŠ imao jedan brak, u tom braku troje djece HŠ, ŠŠ i kćerku B, koja su dolazila kao mali nekih dva puta, kasnije više nisu dolazili, nisu bili godinama u kontaktu s ocem, barem petnaestak godina, nisu pitali za njega, nisu bili na sahrani, te da ona nije znala njihovu adresu i nije im mogla javiti. Nadalje navodi kako kad je živio u [adresa], UŠ se bavio rukovanjem građevinskim strojem u jednoj firmi DIP Novoselec, a po dolasku u [adresa] bavio se bioenergijom, liječio ljude i od toga zarađivao, a da je ona bila domaćica, te da su ona i UŠ živjeli kao muž i žena, sve su zajedno radili, on je imao prihode od svog rada sa bioenergijom, a da je njen otac imao mirovinu, a ona je održavala kućanstvo. Nadalje navodi kako se UŠ prije smrti razbolio, ali se nije liječio, da je ona vodila brigu o njemu u njegovoj bolesti, te ga je ona i sahranila. Trošak sahrane i pogreba je platila dijelom iz njegove ušteđevine, a dijelom od novaca koji joj je ostao kada je prodala naslijeđenu imovinu od moje bake. Nadalje navodi kako su oni zajednički snosili troškove, da je ona imala na raspolaganju novac UŠ koji je on zaradio, da su imali neke zajedničke prijatelje s kojima su se družili, da su zajedno putovali, UŠ je imao vikendicu u [adresa], gdje su odlazili, gdje su obrađivali zemlju, gdje je ona obrađivala vrt i uzgajala povrće. Mladenova djeca su sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. UŠ i odrekli su se nasljedstva, a da je UŠ imao samo nekretnine u [adresa], a nije imao u [adresa] nikakve imovine, te da ne zna da li je UŠ plaćao alimentaciju za svoju djecu. Iz iskaza svjedoka IŠ proizlazi da je njoj poznata ovdje naznačena predlagateljica, ona je živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. UŠ, on je njezin otac i može reći da su oni u izvanbračnoj zajednici živjeli negdje od 1995. godine pa na dalje, bili su i na istoj adresi prijavljeni, te može reći da su živjeli do kraja njegovog života u izvanbračnoj zajednici i da je posljednji ispraćaj pok. UŠ organizirala ovdje predlagateljici.

Iz iskaza svjedoka JŠ proizlazi da je njemu poznata ovdje predlagateljica i da mu je poznato da je živjela s njegovim ocem u izvanbračnoj zajednici negdje od 1993. godine, ne može se sjetiti bio je mali, ali se sjeća da je kao dijete k njima i dolazio, oni su živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do kraja njegovog života i poznato mu je da je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj.

Sud nije u ovom postupku saslušavao svjedoka ŠŠ koji je ispričao svoj nedolazak na ročište održano 3. travnja 2025. a sve s obzirom da je činjenično stanje u ovom predmetu i bez njegovog iskaza bilo dovoljno utvrđeno.

10.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

11.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog UŠ.

Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog UŠ, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primijenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. UŠ tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim u odnosu na HZMO – ovdje naznačenu protustranku, a HZMO-u je status pasivno legitimirane stranke priznao iz razloga kako slijedi.

13.Naime, u odnosu na HZMO naznačenog kao protustranku, po ocjeni ovoga Suda, nužno je za istaknuti nekoliko stvari, a to su prije svega odgovor na pitanje tko je pasivno legitimirana stranka u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kada je posredni i konačni cilj toga ostvarivanje mirovinskih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao što je to i u ovom slučaju jer su pravna shvaćanja sudova o tome različita.

Dio sudova (npr. Županijski sud u Zagrebu u odluci broj: Gž Ob-193/18-2) je zauzeo pravno shvaćanje da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne nasljednici, pasivno legitimirana stranka u izvanparničnom postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kada je to pretpostavka za ostvarivanje prava predlagatelja na obiteljsku mirovinu. S druge pak strane dio sudova (npr. Županijski sud u Splitu br. Gž Ob-220/15) je u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdio da isti nije pasivno legitimiran u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice već da se isti vodi u odnosu na nasljednike umrlog izvanbračnog partnera, a sve to jer smatraju da se u tom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pa on stoga niti ne može biti pasivno legitimiran u toj vrsti postupaka. Vrhovni sud Republike Hrvatske je iznio stav da se prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pod članom obitelji iz čl. 22. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, no, prema tom shvaćanju iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je iznio i stav da je prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku te smatra da je iz sadržaja iste jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, budući da se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je navedeno pravno shvaćanje u odluci Rev-1639/18 od dana 2. veljače 2022. godine.

14.S tim u svezi za navesti je da je sam Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izrazio protivljenje stavu da oni ne mogu biti pasivno legitimirani kao protustranka jer smatraju da oni kao javna ustanova koja brani javni interes racionalnog raspolaganja javnim novcem iz kojega će se isplatiti mirovine ne bi trebali biti isključeni iz takvih postupaka kao stranka.

Dio sudova (npr. Županijski sud u Zagrebu u odluci broj: 4 Gž Ob-1002/2022-2) je mišljenja da, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. godine pozivom na odredbe čl. 438. Obiteljskog zakona zaključeno kako se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice da se to ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom kao što je to u ovom slučaju članak 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

15.U smislu odredbi članka 436. st. 1. Obiteljskog zakona stranke u izvanparničnom postupku su: predlagatelj, osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku ili ju je inače naveo kao stranku, svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže ili odluka koju sud u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti može donijeti, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda i svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju zakona treba uključiti u postupak.

Imajući u vidu naprijed citirani sadržaj odredbe čl. 436. st. 1. Obiteljskog zakona kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, ovaj Sud je stajališta kako iuz te odredbe ne proizlazi da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje S tim u svezi za napomenuti je da je, po ocjeni ovoga Suda, uz tvrdnju da je ovakav postupak dozvoljen samo između fizičkih osoba nelogično pozivanje na odredbe članka 436. stavak 1. Obiteljskog zakona jer ista u točki 2. upravo navodi termin: "Svaka osoba" pa to onda ne može biti samo fizička osoba već će se u svakom slučaju pod terminom: "svakom osobom" prije može smatrati i pravna i fizička osoba.

Imajući u vidu sve naprijed navedene prijepore, a i sam sadržaj odredbe članka 436. st. 1. Obiteljskog zakona, po ocjeni ovoga Suda, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da u izvanparničnom postupku, u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice sa svrhom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti pasivno legitimiran i to iz dva razloga: prvi razlog je taj što ga je predlagatelj označio kao protustranku, a kako to propisuje odredba članaka 436. stavak 1. točka 2. Obiteljskog zakona, te drugi razlog je to što na njegov pravni položaj može utjecati odluka u tom postupku, a kako to propisuje članak 436. stavak 1. točka 3. Obiteljskog zakona.

16.Naime, iz sadržaja prijedloga je jasno vidljivo da je predlagatelj naznačio kao protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (prvi razlog), a po ocjeni ovoga Suda, odluke iz postupka utvrđenja izvanbračne zajednice će imati direktan utjecaj na pravni položaj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (drugi razlog) jer će odluke u postupcima u kojima se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice tj. u kojima prijedlog bude usvojen, naknadno stranke upotrijebiti u postupcima radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu pa će time biti određen i pravni položaj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao tijela koje će biti u obvezi iz sredstava kojima raspolaže isplaćivati obiteljske mirovine dok to neće biti u obvezi prema strankama koje ne uspiju u postupcima utvrđivanja izvanbračne zajednice. Po ocjeni ovoga Suda, u postupcima gdje je na strani predlagatelja bivši izvanbračni partner / partnerica pokojne / pokojnog, a na drugoj strani potomci pokojnog, odnosno njegova djeca kao njegovi nasljednici, najčešći je slučaj da su protustranke ujedno djeca i predlagatelja / predlagateljice pa kao njoj / njemu bliske i sklone osobe imaju interes da im roditelj ima dodatna primanja kroz ostvarenje sredstava u vidu primitka obiteljske mirovine.

17.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. UŠ tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 2000. godine, pa do njegove smrti 30. ožujka 2024 živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdili i saslušani svjedoci.

Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

18.Punomoćnik predlagateljice zatražio je naknadu troškova ovog postupka sve kako je specificirao u troškovniku predanom na ročištu 3.4.2025., te su predlagateljici sukladno čl. 32 Zakona o izvanparničnom postupku te sukladno čl. 154 i 155 Zakona o parničnom postupku priznati kao nužni i opravdani trošak sastava prijedloga od 25.6.2024. u iznosu od 125,00 Eur sukladno Tbr. 16 toč. I i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22, i 138/23 dalje:Tarifa), trošak zastupanja na ročištu održanom 4.11.2024. u iznosu od 125,00 eur sukladno Tbr. 17 i Tbr. 46 Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 03.04.2025. u iznosu od 125,00 Eur sukladno Tbr. 17 i Tbr. 46 Tarife, te trošak sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 6,64 Eur te trošak sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 19,91 Eur, odnosno u sveukupnom iznosu od 401,55 Eur sve kako je odlučeno u toč. II izreke ovog rješenja.

Sud nije dosudio predlagateljici trošak sastava podneska od 20.9.2024. obzirom da je isti zatražen po tbr. 16.1 Tarife, a navedenim tarifnim brojem propisano je da za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak za diobu zajedničke imovine ili bračne stečevine razvrgnuće zajednice nekretnina određivanje naknade za ekspropriranu imovinu, utvrđivanje najamnine ili zakupnine, za raspravljanje ostavine, te u svim drugim procijenjivim predmetima dosuđuje 50% nagrade iz Tbr. 7.1. ali ne manje od 50 bodova, a ovdje je riječ o podnesku kojim se ne pokreće postupak već o podnesku kojim se daje očitovanje u tijeku postupka.

U Bjelovaru, 3. travnja 2025. godine.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.