REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-4690/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića u pravnoj stvari ovrhovoditelja NT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku u [adresa], protiv ovršenika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb zastupanog po punomoćniku Ivici Ćosiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe, 3. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024. i djelomično preinačene presude Općinskog suda u Sesvetama Pn-18/2024 od 13. lipnja 2024., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja NT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za naknadu troška ovog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 24. prosinca 2024. podnio prijedlog za odgodu prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate na temelju osnove - presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024.g. i djelomično preinačene presude Općinskog suda u Sesvetama Pn-18/2024 od 13. lipnja 2024. godine u kojem navodi da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024.g.čime je ispunjen prvi uvjet iz odredbe čl. 65. OZ-a o odgodi ovrhe.
2. U odnosu na drugi uvjet propisan Ovršnim zakonom koji je nužan da bi prijedlog za odgodu ovrhe bio osnovan, a to je vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe, ovršenik ističe činjenicu da je ovrhovoditelj NT slabog imovnog stanja radi čega je u parničnom postupku koji je prethodio ovom ovršnom postupku tražio oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi zbog nedostatnih sredstava za uzdržavanje te ga je sud zbog slabog imovnog stanja i oslobodio od plaćanja sudskih pristojbi, prilaže i uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar-Split od 11.12.2024.g. iz koje je vidljivo kako ovrhovoditelj nije upisan u katastarski operat kao nositelj prava na nekretninama u RH, da prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture-Lučke kapetanije Split-Službe za registre sigurnosti plovidbe od 11.12.2024.g. ovrhovoditelj nije upisan kao vlasnik bilo kakvog pomorskog objekta kao ni pomorskog objekta u gradnji te da iz potvrde HZMO od 7. ožujka 2022. i nalaza i mišljenja financijskog vještaka u postupku br. Pn- 84/2024 u lipnju 2022. ovrhovoditelja s osnova invalidske mirovine prima mjesečni iznos od 2.753,62 kn/ 365,47 eur, pa je jasno da iz tog raspoloživog novčanog iznosa nije niti mogao steći u vlasništvo bilo kakvu pokretninu ili nekretninu veće vrijednosti, stoga predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prijedlogu za dopuštenje revizije i revizije ovršenika.
3. Prijedlog je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje koji je podnescima od 13. siječnja 2025. i 12. veljače 2025. osporio osnovanost prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava navodeći kako se parnični postupak vodio godinama, pretrpljena šteta nije kompenzirana niti nakon dvadeset godina, pa je posljedicom toga povrijeđeno temeljno načelo odštetnog prava, niti ovršenik, u smislu pravila o teretu dokazivanja, ne dostavlja nikakve dokaze o teškim uvjetima poslovanja i o gubicima, a javno dostupni podaci pokazuju kako osiguratelji ostvaruju više milijardi u naplati premije po policama pa predlaže da sud odbije odgodu te kako ovrhovoditelj prima mirovinu od 500,00 eura mjesečno, da je u posjedu jednog dijela nekretnine koja je u vlasništvu njegovog oca, da posjeduje vozilo vrijednosti desetak tisuća eura kao i ušteđevinu te predlaže odbiti prijedlog ovršenika.
4. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
5. Člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22 i 6/24 dalje u tekstu: OZ), propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.
6. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
7. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
8. Sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
9. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično) ili mora na drugi način dokazati ovrhovoditeljevu insolventnost.
10. Ovršenik nije dokazao da imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne za eventualni povrat novčanih sredstava ako bi tijekom postupka bilo utvrđeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu navedenih iznosa budući da dostavljeni podatci o imovini ovršenika, dokaz o nepostojanju vlasništva nekretnina kao i dokaz o nepostojanju vlasništva pomorskog objekta nisu dostatni za odluku suda o odgodi izravne naplate jer postoji i druga imovina, motorno vozilo, iz koje se ovršenik može namiriti u slučaju uspjeha u revizijskom postupku.
11. Isto tako, a obzirom je ovrhovoditelj u invalidskoj mirovini, isti ostvaruje redovna novčana primanja koja mogu biti i predmet ovrhe.
12. U konačnici, iako ovršenik navodi da su imovinske prilike ovrhovoditelja loše, isti nije dokazao da su protiv ovrhovoditelja pokrenuti postupci prisilnog namirenja (ovrha, izravna naplata, izvansudska ovrha), slijedom čega isti nije dokazao da ovrhovoditelj već sada nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, dakle nije dokazana insolventnost ovrhovoditelja, a samim time niti vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
13. Na navod ovršenika kako nije uspio pribaviti podatke o imovini ovrhovoditelja jer mu nadležna tijela nisu dostavila podatke, pa predlaže da to učini sud, sud navodi kako je odredbom 232. stavak 1. ZPP propisano kako je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda, dok je st. 3. navedenog članka propisano da ako se isprava nalazi kod drugog državnog tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu.
14. Iz navedenog proizlazi kako je prvenstveno dužnost ovršenika dostaviti podatke o imovini ovrhovoditelja, pa tek ukoliko to iz objektivnih razloga nije moguće, sud će te podatke pribaviti.
15. Obzirom da ovršenik nije priložio dokaz kako isprave o imovini ovrhovoditelja nije mogao pribaviti, a sam navod kako to nije mogao iz razloga jer su tijela to odbila učiniti radi zaštite podataka se ne može smatrati dokazom, sud smatra kako nema osnove da sud službenim putem pribavlja podatke o imovini ovrhovoditelja.
16. Nadalje, sud ističe da u postupku odlučivanja o prijedlogu za odgodu ima ovlast ocijeniti i vjerojatnost uspjeha stranke u postupku u kojem će se odlučivati o osnovanosti podnesenog pravnog lijeka, u ovom slučaju prijedloga za dopuštenje revizije.
17. Potrebno je napomenuti da sud u postupku izravne naplate ne može i ne smije prejudicirati odluku nadležnog suda o podnesenom pravnom lijeku, ali je, u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, dužan, ako je to obzirom na pravnu složenost konkretnog predmeta moguće, razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku povodom pravnog lijeka jer će ovršenik imati pravo na povrat prenesenih iznosa samo ako osnova za plaćanje bude izmijenjena na način da konačnom odlukom ovrhovoditelju ne bude priznato pravo na isplatu iznosa koji je predmet postupka izravne naplate.
18. Ako bi se odgoda ovrhe dopuštala samo na temelju činjenice da je protiv ovršne isprave podnesena revizija, to bi omogućilo strankama da samim podnošenjem revizija koje su nedopuštene ili očigledno neosnovane, ili nemaju velike mogućnost za uspjeh, odgađanje plaćanje svojih obveza koje proizlaze iz pravomoćnih presuda.
19. Sud ističe da se uspjeh ovršenika u postupku povodom pravnog lijeka utvrđuje na razini vjerojatnosti.
20. U tom smislu, sud je izvršio uvid u presliku osnove za plaćanje, presudu Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024.g., djelomično preinačenu presudu Općinskog suda u Sesvetama Pn-18/2024 od 13. lipnja 2024. godine i presliku podnesenog prijedloga ovršenika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024.g. te utvrdio slijedeće:
- da se pred Općinskim sudom u Sesvetama pod posl.brojem Pn-18/2024 vodio postupak radi naknade štete u kojem je ovrhovoditelj potraživao naknadu na ime izgubljene zarade po osnovi razlike između plaće i invalidske mirovine, a koji zahtjev je odbijen kao neosnovan,
- da je Županijski sud u Osijeku, presudom poslovni broj Gž-1385/2024-3 od 7. studenog 2024. djelomično preinačio presudu Općinskog suda u Sesvetama Pn- 18/2024 od 13. lipnja 2024. na način da je prihvatio tužbeni zahtjev ovrhovoditelja na ime izgubljene zarade po osnovi razlike između plaće i invalidske mirovine u visini od 49.309,01 eura polazeći od utvrđenja vještaka medicine rada kako je uzrok umirovljenja tužitelja bio 50 % bolest tužitelja, a 50 % posljedica prometne nezgode, te je sud utvrdio da je tuženik dužan naknaditi tužitelju 50 % utvrđene štete na ime razlike između plaće koju bi ostvario tužitelj i invalidske mirovine što čini ukupan iznos od 49.309,01 eura.
21. U presudi Županijskog suda u Osijeku poslovnog broja Gž- 1385/2024 od 7. studenog 2021., vještačenjem po stalnom sudskom vještaku spec. medicine rada dr. OT je utvrđeno kako kod tužitelja postoji preostala radna sposobnost za poslove koji omogućuju slobodan ritam rada, što konkretno znači da sam tužitelj određuje dinamiku obavljanja posla, slobodno se može dići, prošetati, sjesti, prekinuti posao ako se pojave bolovi, te sud zaključuje kako u okolnostima ovog konkretnog slučaja, sporno je li se tužitelj uopće mogao zaposliti na poslovima koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, jer je u postupku utvrđeno da tužitelj ne može više raditi na ranijim poslovima kao policijski službenik, niti poslove za koje je školovan - strojarski tehničar, već samo dio poslova administratora, uz uvjete da mu se omogući slobodan ritam rada, česte pauze te da se uzme u obzir smanjena učinkovitost zbog degenerativnih promjene i posljedičnih bolova, sve na razini polovičnog učinka zdravog radnika, za koje poslove nije utvrđeno da postoji potražnja, dok praktički nema palete poslova za koje bi se tužitelj mogao prekvalificirati i obavljati ih s potpunom učinkovitošću, ako se uzmu u obzir poslovi za
22. Sud prvenstveno ističe kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-114/20 od 16. rujna 2021. zauzeo stav da člankom 195. stavak 2, ZOO-a nije propisano da se radi ostvarenja prava na naknadu izgubljene zarade u obliku novčane rente oštećenik nakon završetka liječenja mora pokušati zaposliti u skladu s preostalom radnom sposobnošću niti je za utvrđenje mogućnosti zaposlenja neophodno da je isti bio prijavljen na Hrvatski zavod za zapošljavanje.
23. U skladu sa stavom Ustavnog suda o mijenjanju sudske prakse ide u prilog i recentna odluka VSRH broj Rev-3604/2018 od 18. lipnja 2024. u kojoj je navedeno kako u situaciji kada je ovrhovoditelju priznato pravo na invalidsku mirovinu, ovrhovoditelj nije trebao tražiti posao, niti se trebao pokušavati zaposliti s preostalom radnom sposobnošću, a niti je bio dužan prijavljivati se na Zavod za zapošljavanje radi traženja posla.
24. Također, u obrazloženju odluke VSRH broj Rev-1242/2022 se naglašava kako inzistiranje na preduvjetu obveze prijave HZZ-u kao apsolutnom, bi moglo dovesti do suviše formalističkog, u ustavnopravnom smislu (kako je navedeno u Odluci U-III-3098/2012) neprihvatljivog pristupa suđenju.
25. Nadalje, u obrazloženju odluke VSRH broj Rev-125/2023 sud naglašava kako nije isključeno dokazivati da je tužitelj mogao unutar stručne spreme ipak naći zaposlenje, ali je teret dokazivanja takve činjenice na tuženiku, dakle, nije na tužitelju više bio teret dokazivanja nemogućnosti zaposlenja, već je u ovakvoj situaciji na tuženika prešao teret dokazivanja mogućnosti zaposlenja.
26. Sve navedeno je u skladu s Direktivom 2009/103/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti, koja navodi kako stavljanjem na teret oštećeniku dodatnih obveza kako bi vlastitim angažmanom umanjio štetu koju potražuje predstavljala prekomjeran teret na strani oštećenika i time u znatnoj mjeri narušilo ravnotežu u pravima i obvezama oštećenika i osiguravajućih društava čija se odgovornost ravna prema krivnji osiguranika kao sudionika u prometnoj nezgodi.
27. Zaključno, sud smatra kako obzirom na stavove iznesene u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske i odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, a prema kojima je dopušteno dokazivati da je ovrhovoditelj mogao naći zaposlenje, ali da teret dokaza ipak leži na ovršeniku na način da je ovršenik trebao dokazati da postoji potražnja na tržištu rada i za osobe sa takvim ograničenjima (što je mogao dokazati, primjerice, potvrdom HZZ-a), te da se onda ovrhovoditelj mogao zaposliti na tim poslovima, a što ovršenik nije dokazao, ovršenik nije dokazao vjerojatnost uspjeha s revizijom.
28. Stoga, sud smatra da su u ovom postupku razlozi za provedbu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava pravno jači od razloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, zbog čega u ovom postupku nisu ispunjene pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
29. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
30. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 13. siječnja 2025. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a.
U Zagrebu 3. travnja 2025.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. Ovršeniku po punomoćniku
3. FINA
4. Spis
