REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2165/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Anti Brkljačiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja ĆĐ, [adresa], Marshall Heights Ring 24c, koga zastupa punomoćnica Svjetlana Lidmila, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. MĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], mlt. DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĐĐ, rođene **.**.2021., koje zastupa poseban skrbnik IĐ, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, odlučujući o prijedlogu oca za povratom nezakonito zadržane djece, dana 3. travnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se zahtjev predlagatelja ĆĐ za povratak u SR Njemačku mlt. MĐ, rođenog **.**.2017., mlt. DĐ, rođene **.**.2018. i mlt. ĐĐ, rođene **.**.2021., kao neosnovan.

II Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1.Dana 7. travnja 2023. godine na ovome sudu je zaprimljen zahtjev predlagatelja ĆĐ, proslijeđen od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radi povratka u SR Njemačku mlt. MĐ, mlt. DĐ, i mlt. ĐĐ, a temeljem Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece (od 25. listopada 1980. godine, Sl.list MU 7/91, notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je stranka od 8. listopada 1991. NN MU 4/94; u daljnjem tekstu Konvencija).

2.U zahtjevu se navodi kako je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, putem središnjeg tijela Savezne Republike Njemačke ovlaštenog za postupanje po predmetnoj konvenciji, dostavljen zahtjev za povratak protupravno zadržane djece predlagatelja ĆĐ iz kojeg proizlazi da majka UĐ nije spremna dogovorno vratiti djecu u SR Njemačku, gdje su mlt. djeca do tada živjela, pa se predlaže naslovnom sudu provođenje postupka te donošenje odluke povodom zahtjeva za vraćanje.

3.U odgovoru na prijedlog danom na ročištu dana 11. svibnja 2023. godine punomoćnik protustranke ističe da se protivi prijedlogu, budući je protustranka zajedno s mlt. djecom, a sukladno dogovoru stranaka, došla na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku dana 1. travnja 2022. godine te je odlučila i ostati ovdje, budući su od strane predlagatelja uslijedile prijetnje po život i tijelo i nje i mlt. djece, zbog čega je i pokrenut kazneni postupak. Ističe da će u Republici Hrvatskoj pokrenuti postupak razvoda braka, a isti postupak nije bilo moguće dovršiti u SR Njemačkoj zbog nepoznatog boravišta predlagatelja.

4.Ovosudnim rješenjem poslovni broj R1 Ob-933/2023-24 od dana 11. srpnja 2024. godine odbijen je zahtjev predlagatelja, kao neosnovan te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

5.Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-431/2024-2 od dana 17. rujna 2024. godine ukinuto je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-933/2023-24 od dana 11. srpnja 2024. godine te je predmet vraćen sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

6.U ponovljenom postupku sud je ponovno pozvao nadležni HZSR, Područni ured Požega da izvrši terenski izvid na adresi stanovanja majke, dostavi sudu izvješće o socijalnim i materijalnim prilikama majke te mišljenje i prijedlog uz očitovanje da li postoje okolnosti u smislu čl. 13. Konvencije koje bi na bilo koji način u slučaju udovoljavanja zahtjevu dovele mlt. djecu u nepovoljan položaj. Isto tako sud je ponovno zatražio očitovanje posebnog skrbnika mlt. djece.

7.Uvidom u mišljenje i prijedlog HZSR, Područni ured Požega od dana 31. siječnja 2025. godine (list 158 spisa), utvrđeno je kako se mišljenje daje na temelju razgovora s UĐ, mlt. DĐ i mlt. MĐ te temeljem terenskog očevida. UĐ i ĆĐ sklopili su brak 2016. godine, a u braku je rođeno dvoje djece, MĐ rođ. **.**.2017. godine u [adresa] i DĐ rođ. **.**.2018. godine u [adresa]. UĐ je napustila bračnu zajednicu 2020. godine i odselila se u drugi stan. Kao razlog odlaska od ĆĐ navodi kako se ĆĐ svakodnevno počeo alkoholizirati i konzumirati marihuanu što je kod njega poticalo agresivno ponašanje te je dolazilo do čestih svađa. Kao primjer navodi situaciju koja se dogodila kad ju je ĆĐ napao s nožem i to u prisutnosti mit. djece. Mit. MĐ i DĐ su s ocem ĆĐ ostvarivala osobne odnose isprva temeljem dogovora, a kasnije sudskom odlukom. Nakon što se razišla s ĆĐ, UĐ je upoznala GĐ rođenog **.**.1975. godine, koji preko tjedna radi u Zagrebu, a vikendom dolazi kući u [adresa]. UĐ i mit. djeca sada borave na adresi [adresa] u iznajmljenoj kući. GĐ i UĐ imaju zajedničko dijete mlt. RĐ rođ. **.**.2021. godine. Navodi kako se GĐ prema mit. MĐ i DĐ ponaša kao prema vlastitoj djeci te da se slažu. U travnju 2022. godine UĐ je zajedno s mit. djecom došla na praznike kod svojih roditelja u Hrvatsku i odlučila kako će ostati zbog prijetnji smrću koje je dobivala od ĆĐ. Obitelj boravi u iznajmljenoj kući koja se sastoji od kupaonice, spavaće sobe te dnevnog boravka i kuhinje u jednom. Dječja soba se sastoji od kreveta na kat, kreveta i ormara te su vidljive dječje igračke. Dnevni boravak odnosno kuhinja se sastoje od kauča na kojem spava UĐ i GĐ kada boravi na adresi i blagovaonskog stola. U kući imaju spojenu struju, vodu, a griju se na peć na drva. Kuća se sastoji od svih potrebnih kućanskih aparata te namještaja. Prostor je u trenutku terenskog očevida zagrijan sukladno vremenskim uvjetima. UĐ je zaposlena kao njegovateljica u Domu za starije i nemoćne „Ivana" u Rešetarima. Obitelj se uzdržava od Marijine, Draženove plaće i dječjeg doplatka. Kada UĐ radi djeca borave kod Marijinih roditelja. UĐ ima socijalnu mrežu podrške. Što se tiče zdravlja djece UĐ navodi da su djeca zdrava, ali da je mit. MĐ imao teškoća nakon događaja kada ju je ĆĐ napao sa nožem. Navodi kako je MĐ tada bio nemiran i budio se noću, te se nakon razdvajanja roditelja kod MĐ javljala enkupreza nakon perioda od godinu dana kada je prestao nositi pelene. Djeca su zadnji put vidjela oca u rujnu 2024. godine prilikom njegovog dolaska u Hrvatsku, kada se dogodio sporni događaj s pištoljem. Mit. MĐ i DĐ su u kontaktu s ocem putem video poziva, zadnji videpoziv je bio prije tri tjedna. UĐ navodi kako djeca ne iniciraju kontakt s ocem te da je komunikacija često neprimjerena. UĐ navodi kako su druženja mit. djece i ĆĐ često neprimjerena jer je ĆĐ često pod utjecajem alkohola i izlaže ih opasnostima. Djeca su u studenom 2024. godine bila kod djeda i bake po ocu prilikom kojeg se dogodio sporni događaj s pištoljem. Djeca odbijaju odlaske kod bake i djeda po ocu, a ponekad i druženja s ocem jer kako navode otac konzumira alkohol i druži se s prijateljima, a ne provodi vrijeme s njima. Proveden je i razgovor sa mlt. djecom te navodi da ima 7 godina, a predstavlja se kao SĐ, što je prezime Marijinog trenutnog partnera GĐ. Mit. SĐ pohađa 1. razred osnovne škole u [adresa]. Na upit gdje i s kim živi, odgovara da živi u [adresa] sa sekama DĐ i Ć, mamom UĐ i tatom GĐ. Na pitanje o drugom tati navodi kako se on zove U i živi u [adresa] te da su i oni nekada prije živjeli ondje s tatom U. Samoinicijativno tatu ne spominje. Kao razlog seljenja od oca navodi da je tata U zločest i da je napao mamu nožem dok su bili u Njemačkoj. Mit. SĐ navodi da je on prisustvovao tomu te da je stao između mame i tate (kasnije se doznaje od majke kako je on tada imao tri godine). Na upit o tome kako se osjećao tada, izjavljuje da ne zna. Mit. SĐ navodi kako se s ocem čuje svaka 3 tjedna i da ih tata zove na mamin mobitel, pita ih kako su i što ima u školi. Izjavljuje da je zadnji puta vidio tatu u svibnju kada je išao na utakmicu s njim u Drežnik. Budući je tata tada došao iz Njemačke, mit. Luka i mit. DĐ su nekoliko dana bili s tatom kod bake i dide u Drežniku. Mit. SĐ ovdje izjavljuje kako je vidio tatu i didu (po ocu) da pucaju iz pištolja u vinogradu, dok su on i sestra bili prisutni. Projektivnim tehnikama dobiva se da je njegova autentična želja živjeti s majkom, GĐ i sestrama. Mit. SĐ iskazuje da voli život u [adresa] i da u slobodno vrijeme najviše voli biti s mamom. Govori kako ne zna bi li htio češće kontaktirati s ocem i bi li ga htio nekada opet vidjeti. Pozitivne strane i lijepe doživljaje proživljene s ocem ne navodi. Moguće je da je takav stav djelomično formiran pod utjecajem okoline, u kojoj vlada negativna predodžba o njihovom ocu. Posljedica takve klime može biti i polariziranje u opisivanju osobina oca i majke - djeca majku opisuju kao dobru, a oca kao zločestog, bez uvida u neke negativne strane majke ili pozitivne strane oca. Mit. DĐ ima 6 godina. Izjavljuje da živi u kući u [adresa], s mamom, bratom, sekom i GĐ. Na upit o tome tko je GĐ, odgovara daje on Mijin otac, a naknadno dodaje da je GĐ i njezin i Lukin otac. Izjavljuje kako joj je u [adresa] bilo lijepo, a u Njemačkoj nije. Kao razlog toga, navodi događaj u kojem je tata U napao mamu nožem. Tatu U mlt. DĐ opisuje kao škrtog jer je trebao davati novac za njih, a on to ne čini. Dodaje da sada tata zove na običan poziv, ali ona ne priča s njim. Navodi kako uvijek tata zove njih, a ne oni njega. Mit. DĐ iskazuje kako ne bi voljela vidjeti tatu jer su tata i dida pucali iz pištolja te navodi kako je SĐ to ispričao majci. Projektivnim tehnikama dobiva se da je njezina autentična želja živjeti s majkom i GĐ, u blizini sestre i brata te bake i djeda s majčine strane. No, projektivnim tehnikama dobiveno je i da se dijete ne iskazuje otpor prema biološkom ocu te prethodne susrete povezuje s ugodnim emocijama, no to ne verbalizira direktno. Također, dobiva se da njezin odlazak s ocem kod majke pobuđuje osjećaje koji nisu ugodni. Mit. DĐ ovdje uredno uspostavlja kontakt i surađuje, no u kontaktu je nešto zatvoreni]a. Način komuniciranja govori da je dijete bilo izloženo dobno neprimjerenim informacijama, no dijete ne imenuje izvor tih informacija. Mit. DĐ ne pruža otpor prema mogućnostima da u budućnosti ostvaruje osobne odnose s ocem. U odsutnosti djece, obavljen je i razgovor s majkom UĐ. Iz razgovora s majkom uočava se da kontakt između djece i oca nije u potpunosti prekinut. Majka daje kontradiktorne odgovore oko vremena koje djeca provode u komunikaciji s ocem te odgovornost za osobne odnose između oca i djece pripisuje isključivo ocu. Preseljenjem i stvaranjem fizičke distance stvoreni su uvjeti i za razvoj emocionalne distance u odnosu na oca. U odnosu na cjelokupnu situaciju, majka je pasivni promatrač koji, iako verbalizira to daje interes djece da imaju kontakt s ocem, kao i to da ih ona na to potiče, izostankom svog djelovanja u ključnim trenutcima zapravo stvara situaciju koja ne daje djeci ohrabrenje za održavanje emocionalnog odnosa s ocem. Majka je zasnovala partnersku zajednicu u kojoj djeca doživljavaju drugu osobu kao oca na što je izostanak majčine reakcije doveo prihvaćanja istoga kao takvoga. Nadalje, djeca barataju dobno neprimjerenim informacijama (pitanja vezana o uzdržavanju te da je otac škrt). S druge strane otac u ključnom trenutku nije bio dosljedan i ustrajan u ostvarivanju osobnih odnosa što je sve zajedno rezultiralo ovakvom dinamikom odnosa u obitelji. Majka navodi kako je otac iskazao djeci namjeru za dolaskom u Hrvatsku za Božićne praznike kada je trebalo doći do ostvarivanja osobnih odnosa s djecom, no otac nije došao iz Njemačke. Zaključak je stručnog tima HZSR da su mlt. SĐ i mlt. DĐ emocionalno distancirani od biološkog oca te da se dominantno u emocionalnom smislu priklanjaju majci. Uzrok takvog stanja može se pripisati dugotrajnoj fizičkoj razdvojenosti od oca te činjenici da se razdvajanje dogodilo dok su djeca bila vrlo niske kronološke dobi. Postoje dodatni čimbenici koji potkrepljuju distancu. Jedan od čimbenika je to što majka ne reagira adekvatno na ideju da im je GĐ tata, koju su mit. Luka i mit. DĐ internalizirali. Zatim, prisutne su i dobno neprimjerene informacije u kojima djeca dobivaju negativan dojam o ocu, uz izostanak pozitivnog dojma. To kod djece dodatno potkrepljuje njihovo pripisivanje isključivo dobrih osobina majci, a isključivo loših osobina ocu. Iz razgovora s majkom mlt. djece, moguće je zaključiti da je UĐ osoba koja krivnju za trenutnu situaciju pripisuje ocu mlt. djece, sa smanjenim uvidom u vlastitu odgovornost. S druge strane, prema saznanjima o komunikaciji između mlt. djece i biološkog oca, otac je nedosljedan u svojim nastojanjima da obnovi odnose s mit. djecom. Iz razgovora s mlt. djecom i korištenjem projektivnih tehnika dobiva se da je autentična želja djece da žive s majkom i GĐ, u [adresa]. Mlt. SĐ i mlt. DĐ ne zamišljaju sebe u Njemačkoj, niti zamišljaju da žive s biološkim ocem. Unatoč tome što se djeca dominantno naslanjaju na majku i to da je autentična želja djece da žive s majkom interes djece je imati i oca u vlastitom životu. Kompleksnost cjelokupne situacije i činjenica da mlt. djeca već nekoliko godina žive ustanovljenim načinom života dovode do brojnih kontradiktornosti u smislu toga da bi kompletna promjena okoline i prekid odnosa s roditeljem u odnosu na kojega je stvorena dominantna emocionalna bliskost predstavljao stres u njihovim životima, no isto tako život s tim roditeljem također je ostavio traga na njihov rast i razvoj odvajanjem od očinske figure. Zbog velikog broja činitelja koji utječu na cjelokupnu situaciju nije moguće odgovoriti da li bi i koliki stupanj traumatizacije navedeno kod djece moglo izazvati.

8.Poseban skrbnik mlt. djece u podnesku od dana 13. veljače 2025. godine ističe da je u cijelosti suglasan s dostavljenim mišljenjem nadležnog HZSR. Naime, iz istog proizlazi da je obavljen terenski izvid na adresi stanovanja protustranke, kao i da je proveden razgovor s mlt. SĐ i mlt. DĐ radi utvrđivanja mišljenja mlt. djece. S obzirom da su u okviru provedene obrade dostavljeni podaci o socijalnom okruženju mlt. djece, želja djece da stanuju s majkom je procijenjena autentičnom, kao i uzimajući u obzir činjenicu da su se djeca navikla na sadašnji način života i okolinu te su emocionalno vezana uz majku, u cijelosti ostaje kod dosadašnjih navoda danih tijekom postupka, odnosno smatra da se ne može isključiti mogućnost da bi povratkom djece u Njemačku došlo do njihove traumatizacije.

9.U članku 3. Konvencije propisani su slučajevi kada se odvođenje ili zadržavanje djeteta smatra nezakonitim, dok je člankom 13. Konvencije propisano da bez obzira na odredbe prethodnog članka sudski ili upravni organ države kojoj se šalje zahtjev nije dužan narediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se suprotstavlja njegovu povratku dokaže da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj. Sudski ili upravni organ može, također, odbiti da naredi povratak djeteta ako utvrdi da se dijete suprotstavlja povratku i da je napunilo one godine i steklo stupanj zrelosti pri kojem je potrebno uzeti u obzir njegovo mišljenje.

10.Na temelju svih provedenih dokaza i u ponovljenom postupku mišljenje je ovoga suda kako prijedlog predlagatelja nije osnovan.

11.Naime, prvenstveno valja istaknuti kako je uvidom u presudu Općinskog suda u Kitzingenu poslovni broj 2 F 463/21 od dana 1. veljače 2022. godine (list 45 spisa) utvrđeno, a što među strankama nije niti sporno, da je u odnosu na mlt. SĐ i mlt. DĐ postignut sporazum između roditelja prema kojem oba roditelja ostvaruju zajedničko skrbništvo nad mlt. SĐ i mlt. DĐ te je dogovoren način ostvarivanja osobnih odnosa. Kako je protustanka zajedno sa mlt. djecom došla u Republiku Hrvatsku dana 1. travanja 2022. godine te je bez dogovara sa predlagateljem i ostala na teritoriju Republike Hrvatske, iako je znala da je na snazi presuda Općinskog suda u Kitzingenu poslovni broj 2 F 463/21 od dana 1. veljače 2022. godine kojom je utvrđeno zajedničko skrbništvo roditelja u odnosu na mlt. djecu stranaka, evidentno je da je takvim svojim postupanjem, odnosno zadržavanjem djece na teritoriju Republike Hrvatske povrijedila pravo na brigu što ga je navedenom sudskom odlukom dobio predlagatelj po zakonu države u kojoj su mlt. djeca prije zadržavanja bila stalno naseljena, odnosno sukladno čl. 3. Konvencije takvo zadržavanje mlt. djece na teritoriju Republike Hrvatske je nezakonito.

12.Međutim, ovaj sud nakon provedenoga postupka drži utvrđenim da su u cijelosti ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 13. Konvencije. Stručni tim nadležnog HZSR u dostavljenom mišljenju jasno navodi da su mlt. SĐ i mlt. DĐ emocionalno distancirani od biološkog oca te da se dominantno u emocionalnom smislu priklanjaju majci. Isto tako, nakon razgovora sa mlt. djecom i nakon korištenja projektivnih tehnika zaključak je stručnog tima da je autentična želja djece da žive sa majkom u Republici Hrvatskoj. U takvoj situaciji, kada mlt. djeca jasno odbijaju povratak u SR Njemačku već žele nastaviti živjeti sa majkom u Republici Hrvatskoj gdje su u cijelosti asimilirani u sredini u kojoj žive, a ovakva njihova izjava prema mišljenju ovoga suda, kao i posebnog skrbnika mlt. djece je autentična i nije izmanipulirana od strane roditelja kod kojeg trenutno žive, povratak mlt. djece u SR Njemačku mogao bi ih izložiti psihičkoj traumi ili ih na drugi način dovesti u nepovoljan položaj. Kako je sa ovakvim zaključkom suda u cijelosti suglasan i poseban skrbnik mlt. djece koji ih zastupa u ovoj pravnoj stvari, ispunjene su u cijelosti pretpostavke iz odredbe čl. 13. Konvencije, te je temeljem iste odredbe valjalo odbiti zahtjev predlagatelja kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom I izreke ovoga rješenja.

13.Konačno, valja istaknuti da u odnosu na mlt. ĐĐ nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 3. Konvencije, odnosno ne radi se o nezakonitom zadržavanju mlt. djeteta na teritoriju Republike Hrvatske jer među roditeljima nije sporno da u odnosu na mlt. ĐĐ ne postoji sudska odluka kojom je uređeno pitanje skrbništva, a otac osporava očinstvo mlt. djeteta, pa je evidentno da nema povrede prava na brigu kako je to propisano u navedenoj odredbi Konvencije, odnosno nema nezakonitog odvođenja ili zadržavanja na teritoriju Republike Hrvatske, pa kako nisu ispunjene uvjeti iz navedene odredbe Konvencije, valjalo je odbiti prijedlog predlagatelja i u odnosu na mlt. HĐ te odlučiti kao u preostalom dijelu točke I izreke ovoga rješenja.

14.Kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15,156/23) odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom II izreke ovoga rješenja.

15.Iz svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 3. travnja 2025. godine

S u d a c:

Ante Brkljačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA/

1. pun. predlagatelja

2. pun. protustranke

3. posebnom skrbniku mlt. djece

4. HZSR, PU Požega

O tome obavijest:

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Uprava za obitelj i socijalnu politiku na broj: Klasa: 552-07/23-13/02, URBROJ: 524-08-03-03/5-23-14