Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-292/2024-4

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, kao predsjednika vijeća, te Marijane Žulj Jakovljević kao sutkinje izvjestiteljice i Ivice Raguža kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ivici Ureku, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o.,OIB 85584865987, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, oba zastupana po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku iz Zagreba i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Jagićeva 33, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-401/2018-71 od 07. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 03. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. se djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično uvažava kao osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-401/2018-71 od 07. veljače 2024.:

a) potvrđuje pod točkom I. izreke presude u dijelu kojim je naloženo 1.,2. i 3. tuženicima solidarno isplatiti tužitelju iznos od 7.810,74 eur, kao i u pogledu tijeka dosuđene zatezne kamate na iznos od 3.981,68 eur za vremenski period od 16. svibnja 2017. pa do isplate, tijeka dosuđene zatezne kamate na iznos od 3.367,06 eur za vremenski period od 18. svibnja 2020. pa do isplate te tijeka dosuđene zatezne kamate na iznos od 462,00 eur za vremenski period od 07. veljače 2024. pa do isplate

b) potvrđuje pod točkom II. izreke presude u cijelosti

c) preinačava pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos od 3.367,06 eur za vremenski period od 16. svibnja 2017. do 17. svibnja 2020. i u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos od 462,00 eur za vremenski period od 16. svibnja 2017. do 06. veljače 2024. i sudi:

Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos od 3.367,06 eur za vremenski period od 16. svibnja 2017. do 17. svibnja 2020. i za isplatu zateznih kamata na iznos od 462,00 eur, za vremenski period od 16. svibnja 2017. do 06. veljače 2024.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. za naknadom troška žalbenog postupka.

III. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eur.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-401/2018-71 od 07. veljače 2024. odlučeno je:

" I Nalaže se I-III tuženiku solidarno isplatiti tužitelju iznos od 7.810,74 eur sa zateznim kamatama od 16. svibnja 2017. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se I-III tuženiku solidarno naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 3.483,07 eur, sa zateznim kamatama od 7. veljače 2024. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude 1. tuženik Grad Zagreb i 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. su podnijeli žalbu protiv točke I. i II. izreke presude iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. Zakona o parničnom postupku. Predlažu usvojiti žalbu te preinačiti presudu na način da se odbije usvojeni dio tužbenog zahtjeva, odnosno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Protiv navedene presude 3. tuženik Croatia osiguranje d.d. podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže preinačiti pobijanu presudu u skladu sa navodima žalbe te naložiti tužitelju platiti 3. tuženiku trošak postupka.

4. U odgovoru na žalbu tužitelj je predložio odbiti žalbu 1. – 3. tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., je djelomično osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se pozivaju 1. i 2. tuženici u žalbi iz razloga što izreka pobijene presude, ispravljena rješenjem prvostupanjskog suda od dana 19. ožujka 2024., ne proturječi sama sebi ili razlozima presude. U pobijanoj presudi navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. Dakle, pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost te su u prvostupanjskom postupku potpuno i pravilno utvrđene činjenice. No, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo donoseći pobijanu presudu u dijelu koji se odnosi na vremenski period tijeka zateznih kamata na neimovinsku štetu u dijelu koji se odnosi na preinačeni dio tužbenog zahtjeva te u dijelu tijeka zateznih kamata na imovinsku štetu (tuđu pomoć i njegu).

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog ozljeđivanja 28. siječnja 2017. na način da se tužitelj, uslijed neočišćenog snijega i leda, poskliznuo i pao prelazeći pješački put između Korčulanske ulice i Vukovarske ulice.

9. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

- da se tužitelj poskliznuo i pao prelazeći pješački put između Korčulanske ulice i Vukovarske ulice, zbog neočišćenog snijega i leda

- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje desnog ramena i puknuće rotatornih mišića desnog ramena

- da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja imao adekvatne cipele za zimske uvjete

- da je na dan 28. siječnja 2017. minimalna i maksimalna temperatura bila od -3,4 °C do -7,5 °C. Minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla na postaji Grič je iznosila

-9,6°C, a tog dana nije bilo oborine, dok je visina ukupnog snijega iznosila 3 cm dok novog snijega nije bilo

- da se mjesto štetnog događaja, gdje se nalazi pješački put, nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba, odnosno da je 1. tuženik Grad Zagreb upisan kao suvlasnik na određenim dijelovima predmetne čestice,

- da katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nastavlja na kč. br. [katastarska čestica], u naravi nije ograđena ogradom, nije obilježena trajnim međnim oznakama i u pogledu vrste uporabe ne predstavlja vidljivu zasebnu cjelinu nego južnu polovicu predmetne čestice, odnosno u naravi predstavlja dio asfaltiranog nogostupa, a sjevernu polovicu predstavlja dio sjevernog pojasa koji se proteže između navedenog nogostupa i južnog kolnika Ulice grada Vukovara.

- da je mjesto štetnog događaja javna površina koja je namijenjena svima i pod jednakim uvjetima

-da je 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. pasivno legitimiran zbog činjenice što ga je osnovao 1. tuženik Grad Zagreb u skladu s čl. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu, odnosno temeljem 97. Odluke o komunalnom redu,

- da je 3. tuženik Croatia osiguranje d.d. s 2. tuženikom Zagrebačkim holdingom d.o.o. imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti.

10. Imajući u vidu navedena utvrđenja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja radi naknade štete u ukupnom iznosu od 7.810,74 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 16. svibnja 2017. pa do isplate, odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva. U obrazloženju prvostupanjski sud navodi kako se u odnosu na pasivnu legitimaciju i odgovornost 1. tuženika Grada Zagreba primjenjuje Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 23/95, 70/79, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 14714 i 36/15 dalje – ZKG), a iz razloga što je prema navedenom Zakonu, Grad Zagreb odgovoran za održavanje javnih površina na području Grada Zagreba. Nadalje, prvostupanjski sud smatra kako je 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. pasivno legitimiran i odgovoran na temelju činjenice da ga je osnovao 1. tuženik u skladu s čl. 4. ZKG te temeljem odredbe čl. 97. Odluke o komunalnom redu. 3. tuženik Croatia osiguranje d.d. je pasivno legitimiran iz razloga što je sa 2. tuženikom Zagrebačkim holdingom d.d. sklopio policu osiguranja od odgovornosti. Također, prvostupanjski sud je dopustio preinaku tužbe jer se tuženici nisu mogli protiviti preinaci koja je uslijedila nakon provedenog vještačenja, a tužitelj iz iste činjenične osnove potražuje drugu novčanu svotu. Nadalje, prvostupanjski sud je prigovor zastare 1. tuženika Grad Zagreb, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., smatrao neosnovanim jer se prigovor zastare odnosio na povećanje tužbenog zahtjeva iz istog činjeničnog i pravnog osnova pa preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka zastare.

11. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud, osim u dijelu tijeka zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu.

12. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZKG komunalna djelatnost predstavlja i održavanje nerazvrstanih cesta, dok se prema odredbi čl. 3. st. 9. ZKG održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomu zakonu. Obavljanje komunalne djelatnosti je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave što proizlazi iz čl. 2. st. 2. ZKG i čl. 4. st. 1. ZKG koji propisujući način obavljanja komunalne djelatnosti uređuje da komunalnu djelatnost može obavljati i Trgovačko društvo koje je osnovala jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba-vlastiti pogon koji osniva jedinica lokalne samouprave ili pravna ili fizička osoba na temelju Ugovora o koncesiji. Također, čl. 14. ZKG je propisano da će tijelo lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje, što je Grad Zagreb i učinio donošenjem Odluke o komunalnom redu. Prema tome, Grad Zagreb je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima stoga je obvezan održavati javnu površinu. Slijedom navedenog, 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. odgovoran je na temelju činjenice što ga je osnovao 1. tuženik Grad Zagreb u skladu s čl. 4. ZKG, dok je 1. tuženik Grad Zagreb odgovoran temeljem čl. 2. st. 2. ZKG, odnosno 1. tuženik, kao jedinica lokalne samouprave, je bio dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima.

13. U konkretnom slučaju u pogledu odgovornosti za nastalu štetu, primjenjuje se odredba čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 i 78/15, u daljnjem tekstu ZOO) te su 1. tuženik Grad Zagreb i 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o., kao i 3. tuženik Croatia osiguranje d.d. temeljem sklopljene police osiguranja o odgovornosti sa 2. tuženikom Zagrebačkim holdingom d.o.o., dužni naknaditi štetu jer nisu dokazali kako je šteta nastala bez njihove krivnje, a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

14. Naime, iz potvrde iz Državnog hidrometeorološkog zavoda od 04. svibnja 2017. i potvrde od dana 02. siječnja 2019. je utvrđeno kako na dan štetnog događaja nije bilo oborine, dok je visina ukupnog snijega na postaji Zagreb Grič iznosila 3 cm, dok je temperatura zraka u 14h iznosila -5,3°C, a u 21h -6,8 °C, te je minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla na postaji Grič je iznosila -9,6°C.

15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako se štetni događaj zbio na način da se tužitelj kretao pješačkim putem između Korčulanske ulice i Vukovarske ulice, a koji put je u suvlasništvu 1. tuženika Grada Zagreba. Navedeni pješački prolaz namijenjen je svima i predstavlja javnu površinu, a prvostupanjski sud je pravilnim utvrđenjem utvrdio kako se tužitelj kretao pješačkim prolazom koji je bio prekriven zaleđenim snijegom te se u jednom trenutku tužitelj poskliznuo i pao, uslijed čega su mu nastale predmetne ozljede. Kako pješački prolaz nije bio očišćen na način da je s njega uklonjen snijeg i led, što je 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. bio dužan učiniti temeljem čl. 97. Odluke u komunalnom redu, te kako je neočišćeni snijeg i led uzrok pada tužitelja, što je utvrđeno iskazom tužitelja i svjedokinje ČŠ, utvrđena je odgovornost 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. za nastalu štetu. Dakle, kako je temeljem iskaza tužitelja te svjedokinje ČŠ utvrđeno kako se tužitelj kretao uobičajenom brzinom i imao obuću primjerenu za vremenske uvjete, stav je i ovog drugostupanjskog suda kako tužitelj nije doprinio nastanku štete. Dakle, suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba i 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o., tuženici nisu dokazali kako tužitelj nije primijenio dužnu pažnju i prilagodio svoje kretanje zimskim uvjetima te na bilo koji način doprinio nastaloj šteti.

16. Pogrešno navode 1. tuženik Grad Zagreb i 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. u žalbi kako je tužitelj trebao dokazati odgovornost 1. i 2. tuženika temeljem čl. 1084. ZOO jer je tužitelj dokazao kako pješačka staza nije bila očišćena od snijega, a na tuženicima je bio teret dokaza da su iz opravdanog razloga obustavili ili neredovito obavljali svoju djelatnost (čl. 1045.st.1. ZOO). Suprotno žalbenim navodima, 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o je mogao očistiti pješačku stazu kojom se kretao tužitelj upravo iz razloga što predmetnog dana nije bilo padalina, a istu je mogao održavati posipavanjem soli čime bi bila izbjegnuta šteta koja je nastala tužitelju.

17. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je utvrdio ukupan iznos neimovinske štete tužitelja u iznosu od 7.348,74 eur kako je to tužitelj i zahtijevao pri tome cijeneći sve kvalifikatorne okolnosti. Također, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio visinu nastale štete primjenjujući nove Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske jer se isti primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu štete koji su bili u tijeku u trenutku donošenja novih Orijentacijskih kriterija (Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-389/2023 od 17. listopada 2023.

18. Pravilno je prvostupanjski sud, odlučujući o visini pravične novčane naknade, uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka dr. Predraga Pavića. Prilikom određivanja trajanja pretrpljenih bolova, utvrđeno je da su jaki bolovi trajali 3 dana, srednji 4 tjedna, slabijeg intenziteta 6 tjedana. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu za pretrpljeni strah iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Predraga Pavića, utvrđeno je kako je tužitelj pretrpio primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 10 dana te manjeg intenziteta 15 dana. Kasni strah radi zabrinutosti za ishod liječenja trpio je 2 mjeseca. Također je utvrđeno, iz nalaza i mišljenja, kako je smanjenje životne aktivnosti tužitelja u visini od 20 %. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO daju podlogu za zaključak da je tužiteljev zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.348,74 eur, opravdan pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo donoseći pobijanu odluku. Pri tome se treba uzeti u obzir kako će tužitelj trpjeti duševne boli i ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a tužitelj zbog štetnog događaja ima slabost i onemogućenu pokretljivost desne ruke u ramenu.

19. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužitelju priznao zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva temeljem čl. 1103. ZOO i to za iznos koji je tužitelj zahtijevao u tužbi.

20. Međutim, u dijelu zateznih kamata na iznos neimovinske štete koji se odnosi na preinačeni dio tužbenog zahtjeva, djelomično je osnovana žalba 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d. zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

21. Naime, tuženici su u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen jer tuženici ne mogu biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva (tako i Vrhovni sud u odluci Rev-711/2023 od 05. lipnja 2024 i Rev- 775/2023 od 16. srpnja 2024.).

22. Dakle, a kako je tužitelj podneskom od 18. svibnja 2020. povisio tužbeni zahtjev neimovinske štete za iznos od 3.367,06 eur, valjalo je prvostupanjsku odluku preinačiti u dijelu nepripadno dosuđenih zateznih kamata na navedeni iznos te odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u tom dijelu, odnosno za zatezne kamate na iznos od 3.367,06 eur u vremenskom periodu od 16. svibnja 2017. (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do 17. svibnja 2020. temeljem čl. 373. t. 3. ZPP.

23. Prema nalazu i mišljenju vještaka, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od 6 tjedana po 3 sata dnevno, a kasnije u periodu od 2 tjedna po 2 sata dnevno. Prvostupanjski sud je tužitelju priznao tuđu pomoć i njegu u visini od 462,00 eur, no prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju dosudio zatezne kamate na navedenu imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

24. Naime, u situaciji kada sud utvrđuje visinu naknade za tuđu pomoć i njegu (koji trošak oštećenih nije imao prema trećim osobama) prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade za taj vid štete, teku od donošenja sudske odluke. Kako je imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu poznata tek donošenjem sudske odluke, dospijeće obveze štetnika nastaje trenutkom donošenja sudske odluke (čl. 89. st. 2 i čl. 29. st. 1. ZOO), a tako i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev-702/2022 od 06. srpnja 2022.

25. Temeljem čl. 373. t. 3. ZPP, odluka prvostupanjskog suda je preinačena u dijelu u kojem su dosuđene zatezne kamate na imovinsku štetu počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do donošenja prvostupanjske presude te u tom dijelu zahtjev tužitelja je odbijen pa je odlučeno pod točkom I. c) izreke.

26. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., pravni stav ovoga drugostupanjskog suda je kako se pitanje zastare ne ocjenjuje samostalno u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva. Dakle, pitanje zastare, u odnosu na preinačeni zahtjev tužitelja, također se mora ocjenjivati s danom podnošenja tužbe jer se preinaka tužbe temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi pa se zapravo radi samo o usklađivanju tužbenog zahtjeva sa nalazom i mišljenjem vještaka. Također, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-123/2024 od 27. svibnja 2024. u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

27. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba, 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženika Croatia osiguranje d.d., prvostupanjski sud je uz pravilnu primjenu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP pravilno odlučio o svim troškovima postupka, a za što je dao jasne i prihvatljive razloge.

28. Naime, prvostupanjski sud je pravilno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) i vrijednost boda koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka-presude te je pravilno i za radnje poduzete prije stupanja na snagu Tarife dosudio parnični trošak prema vrijednosti boda od 2,00 eur, iako je omaškom u presudi naznačio Tbr. 50 umjesto Tbr.54 Tarife. Prema tome, žalbe 1., 2. i 3. tuženika su i u tom dijelu neosnovane.

29. Prema Tbr. 52. st. 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

30. Budući da je prvostupanjska presuda donesena 07. veljače 2024., odnosno u vrijeme kada je bila na snazi Tarifa o nagradama naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), pravilno je dosuđen parnični trošak za sve parnične radnje prema vrijednosti boda od 2,00 eur (Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023., Rev-847/2021 od 13. veljače 2024. i Rev- 562/2024).

31. Slijedom navedenog, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod točkom I. a. i b. izreke presude.

32. Kako su 1. tuženik Grada Zagreba, 2. tuženik Zagrebački holding d.o.o. i 3. tuženik Croatia osiguranje d.d.,uspjeli sa žalbom u neznatnom dijelu, odlučeno je kao pod točkom II. Izreke temeljem čl. 154. st. 5. ZPP te čl. 166. st. 2. ZPP.

33. Tužitelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu 1., 2. i 3. tuženika iz razloga što navedeni trošak nije bio potreban za ovaj postupak stoga je primjenom čl. 155. st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom III. izreke.

Vukovar, 03. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan