REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: Ps-27/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić kao sucu pojedincu, u stvari tužitelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg S. Radića 1, OIB: 61817894937, protiv tuženice DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sari Korade, odvjetnici u Zagrebu, radi iseljenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja PS, tuženice osobno i punomoćnice umješača KS, odvjetnice, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku DS, OIB [osobni identifikacijski broj] iseliti iz stana u [adresa], I (prvi) kat, površine 27,34 m2, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, a upisan kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom pod rbr. 10. ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-9) na zk.č.br. 854/8 u izvatku iz zemljišne knjige posebni izvadak: kat. čestice: [katastarska čestica] u broj zk. ul. [broj ZK uloška] katastarska općina: 335444, D, te predati opisan stan, slobodan od svih osoba i stvari, u posjed tužitelju GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku DS, OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak tužitelju GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 u iznosu od 59,73 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se sudjelovanje umješača CS u predmetnom postupku te zahtjev umješača za nadoknadu troškova postupka kao neosnovan.

II. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb, OIB: 61817894937 prema protivnici osiguranja DS, [adresa] i to prava da protivnica osiguranja iseli iz njegovog stana opisanog kao 10. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) stan na I (prvom) katu, površine 27,34 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine kč. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA, [adresa], 14, 15 površine 146čhv i 525m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb u zk. ul. br. [broj ZK uloška] te da mu preda posjed tog stana

određuje se privremena mjera

- nalogom protivniku osiguranja da u roku od 3 dana od donošenja privremene mjere iseli iz stana tužitelja i to 10. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) stan na I (prvom) katu, površine 27,34 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine kč. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA, [adresa], 14, 15 površine 146čhv i 525m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb u zk. ul. br. [broj ZK uloška] te nalogom da posjed tog stana odmah preda tužitelju kao i zabranom protivnici osiguranja da poduzima radnje kojima bi omela i onemogućila tužitelja u posjedovanju.

II.1. Nalog iz točke I. ovog rješenja smatra se provedenim s danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja.

II.2. Ova privremena mjera izvršit će se na način da će sudski ovršitelj iseliti protivnicu osiguranja iz stana opisanog kao 10. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9) stan na I (prvom) katu, površine 27,34 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine kč. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA, [adresa], 14, 15 površine 146čhv i 525m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb u zk. ul. br. [broj ZK uloška] te da će posjed tog stana predati tužitelju na način da se na nekretnini promijeni brava.

II.3. Ova privremena mjera traje do isteka 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem odluke suda u ovom parničnom postupku.

II.4. U slučaju da protivnik osiguranja postupi protivno obvezi odnosno zabrani iz točke I. ove privremene mjere, sud će naložiti plaćanje sudskih penala u iznosu 100,00 eura za svaki dan postupanja protivno obvezi i zabrani iz točke I. ove privremene mjere, sukladno odredbi čl. 247. st. 1. Ovršnog zakona.

II.5. Ovo rješenje ima učinak rješenja o ovrsi.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik stana u [adresa] te da je sa ČS zaključio Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme sa zaštićenom najamninom od 24. 09. 2019., koja je preuzela posjed predmetnog stana, ali se u isti nije uselila već ga je prepustila tuženiku. Nadalje navodi da je AS preminula **.**.2023. te da tuženica koristi predmetni stan bez valjane pravne osnove. Dodaje da je tužitelj pozvao tuženicu dopisom od 11. 06. 2021. da dobrovoljno preda stan, po kojem pozivu tuženica nije postupila. Tužitelj predlaže hitno postupanje jer je tuženica ušla u stan bez dozvole vlasnika, koristi ga bez pravne osnove i kontinuirano ga devastira. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se naložiti tuženici iseliti iz predmetnog stana i isti predati u posjed tužitelju slobodan od osoba i stvari.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da nije zaposlena, teške financijske situacije i socijalnog stanja, ne bi imala novaca za iznajmiti drugi stan pa moli da ju se ne izbacuje iz stana.

3. Sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige (str. 5-16 spisa), fotografije (str. 17-25 spisa), zapisnik s uviđaja na licu mjesta (str. 26 spisa), članak s portala dnevno.hr (str. 27-30 spisa), podnesak stanara od 16. srpnja 2024. (str. 31 spisa), poziv na predaju stana (str. 32 spisa), uvid u digitalne podatke matice umrlih za AS (str. 33 spisa), dopis HZSR (str. 34-36 spisa), podnesak stanara (str. 37 spisa), zapisnik (str. 38-39, 43, 47-50 spisa), prijepis zapisnika (str. 40-41, 47 spisa), terenska provjera (str. 42 spisa), poziv na predaju stana (str. 45-46 spisa), ugovor o najmu stana (str. 54-58 spisa).

4. Na temelju provedenog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao vlasnika stana u [adresa], za iseljenjem tuženice koja predmetni stan koristi bez valjane pravne osnove.

6. Na temelju dokaza koji su priloženi spisu, a koje sud ocjenjuje vjerodostojnim, proizlazi da:

- je tužitelj vlasnik predmetnog stana;

- je tužitelj 11. listopada 2019. sklopio Ugovor o najmu stana na određeno vrijeme od 5 godina sa zaštićenom najamninom za stan na adresi [adresa], kat 1, stan broj 9 sa najmoprimcem AS;

- da u navedenom Ugovoru tuženica nije navedena kao član obiteljskog domaćinstva;

- da je tužitelj pozvao AS na predaju stana dopisima od 30. studenog 2022. i 24. siječnja 2023. u kojima navodi kako je terenskom provjerom utvrđeno da AS ne stanuje u predmetnom stanu, da se nanosi šteta predmetnoM stanu, ali i susjednim stanovima, kao i zajedničkim prostorijama te da se zbog svega poziva predati stan u mirnom postupku;

- da je AS umrla **.**.2023., a da nikada nije uselila u predmetni stan (terenska provjera adrese od 12. siječnja 2023.);

- da je tužitelj pozvao tuženicu na predaju stana 24. siječnja 2023. u kojem dopisu navodi da tuženica koristi predmetni stan, iako nije član obiteljskog domaćinstva AS te nema pravnu osnovu za korištenje navedenog stan; također navodi da tuženica nikada nije podnosila zahtjev za stambeno zbrinjavanje;

- da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Maksimir 22. kolovoza 2023. izvršio terenski uvid na predmetnoj adresi kojom prilikom je utvrđeno da su zidovi u stanu vlažni te da je na podu u kupaonici voda te je tuženica upućena na nužnost promjene ponašanja i informirana da postoji mogućnost smještaja putem ovog Područnog ureda, što ne želi prihvatiti jer navodi da se može brinuti sama o sebi; ista je upoznata s pravima i uslugama iz sustava socijalne skrbi i uvjetima za njihovo ostvarivanje;

- da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Maksimir 17. ožujka 2022. obavio savjetodavni razgovor s tuženicom te je upoznata s mogućnošću smještaja, ali je ona to odbila;

- da je predstavnik stanara na predmetnoj adresi 9. veljače 2020. tražio hitnu intervenciju Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje jer se stan koristi na neprimjeren način, tuženica se tušira na sredini kupaonice, voda teče posvuda, natapa zidove, stan ispod predmetnog je gotovo uništen; velike mrlje od vlage na zidu hodnika;

- da je odvjetnica Sara Korade, kao punomoćnica CS, stanarke zgrade na adresi [adresa] u suglasnosti s ostalim suvlasnicima uputila tužitelju dopis navodeći da tuženica svojim boravkom u predmetnom stanu ostalim suvlasnicima svakodnevno uzrokuje znatnu štetu te da je zbog toga stan njezine stranke toliko uništen da je morala iseliti iz njega i trenutno stanuje kao podstanar, da je slijevanjem vode u njezin stan nastala znatna materijalna šteta do tih razmjera da se dio stropa u stanu odvojio i pao te stan postao ugroza za život i zdravlje ljudi; zbog svega zahtijeva da se tuženica hitno iseli iz stana;

- da je 11. travnja 2023. izvršen uviđaj na licu mjesta i da je tom prilikom utvrđeno da je stan totalno uništen, na podu u kuhinji je duboka lokva vode iz kupaonice, kada se stranka tušira, voda slobodno teče po cijelom stanu, podovi parket, zidovi i plafon, sve je natopljeno vodom; svako daljnje korištenje stana ugrožava život stranke koja se grije na struju pa postoji opasnost od strujnog udara, a ugrožava i živote i zdravlje ostalih suvlasnika i korisnika stanova jer voda može izazvati struji udar u kontaktu sa strujnim instalacijama u ovom ili stanovima ispod predmetnog; zidovi i plafoni su natopljeni vlagom, plijesan je na svim zidovima i plafonima u ovom stanu i u stanu ispod predmetnog.

7. Tuženica u svom iskazu navodi da ona živi u predmetnom stanu nekih tri - četiri godine. To je stan od Grada što ga je dobila njezina teta i ona ga je dala tuženici da živi u njemu. Tuženica nema posla, niti nikakvih primanja, a hrani se u pučkoj kuhinji. Njena mama živi u [adresa] i na samrti je. Tuženica ne zna da li bi tamo mogla živjeti, jer tamo nema posla za nju. Ne radi sada nekih pet godina. U Centru su joj nudili smještaj, ali misli da to nije za ženu, jer žene žele raditi i udati se, a ne tako živjeti.

8. Među strankama nije sporno da tuženica živi u predmetnom stanu jer joj je navedeno dozvolila njezina, sada pokojna, teta AS. Nije sporno da je tuženici ponuđen smještaj u sigurnoj kući od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji je tuženica odbila jer misli da takav smještaj nije za ženu. Sporno je pravo tuženice na korištenje predmetnog stana obzirom na istaknuti prigovor prava na dom koji proizlazi iz navoda tuženice da je ista nezaposlena i da nema drugo mjesto za život.

9. Člankom 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01.; dalje ZVDSP) je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

9.1.Člankom 162. stavak 1. ZVDSP propisuje da vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuđem posjedu, a kako bi ostvario svoje pravo pred sudom da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari.

10. Primjenjujući citirane zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje, sud je zaključio da tužitelj osnovano traži iseljenje tuženika iz predmetnog stana jer je isti vlasnik stana, a tuženica ga koristi bez valjane pravne osnove.

11. Međutim, za ocjenu opravdanosti zahtjeva za iseljenjem potrebno je utvrditi ima li tuženica, u okviru zaštite doma, pravo zadržati posjed stana ili je isti u smislu članka 162. ZVDSP dužna predati tužitelju.

12. Kod ocjene tog prigovora, sud je polazio od članka 34. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90., 135/97., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 6/10., 85/10., 5/14.; dalje Ustav) te članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97,6/99,14/02,13/03,9/05,1/06,2/10;dalje: Konvencija).

13. Člankom 8. stavkom 1. Konvencije je propisano da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Nadalje, sukladno stavku 2. istog članka javna vlast neće se miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom, i ako je u demokratskom društvu nužno radi državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

14. Može li neka od propisanih iznimki iz članka 8. stavka 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravo na dom, presuđuje se primjenom testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja. Cilj testa razmjernosti jest dobiti odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava zajamčenog čl. 8. Konvencije, odnosno test razmjernosti odgovara na pitanje: Da li bi iseljenje tuženice predstavljalo neopravdano miješanje u njezino pravo na dom? Pritom se test razmjernosti provodi pomoću 3 eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji, odnosno neopravdano. Ta pitanja su: 1. Je li miješanje utemeljeno na zakonu?

2. Je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja?

3. Je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu?

15. Pri tome je na tuženici teret dokaza da se navedena odluka tiče njezinog doma i da je došlo do miješanja u njezino pravo na dom, dok je tužitelj dužan dokazati da je miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i da je prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu.

15.1. Prethodno je trebalo ocijeniti predstavlja li predmetna nekretnina dom tuženice jer postoji bliska i trajna veza s tim prostorom. Pritom za ocjenu je li taj prostor dom tuženice nije odlučno koristi li se ista njime zakonito ili ne,a kako to proizlazi iz dosadašnje prakse Europskog suda za ljudska prava.

16. Imajući u vidu da tuženica živi u predmetnom stanu nekoliko godina, svjesna da joj je stan prepustila na korištenje njezina teta, koja je s tužiteljem sklopila ugovor o najmu stana i koja u predmetnom stanu nikada nije živjela te je u međuvremenu i umrla (26. veljače 2023.), sud zaključuje da kod tuženice nije postojala (odnosno nije mogla postojati) svijest o tome da će predmetni stan moći dugotrajno koristiti. Slijedom navedenog, sud smatra kako tuženica s predmetnim stanom nema dostatne i trajne veze da ga smatra njegovim domom, te da bi stan kao takav bio objekt zaštite u smislu odredbe članka 34. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske odnosno članka 8. Konvencije. Naime, za uspostavu dostatne i trajne veze u smislu gore navedenih odredaba preduvjet je da stanar u navedeni stan useli i neprekidno stanuje smatrajući da će u njemu živjeti i ostati trajnije vrijeme. Osjećaj doma je subjektivni osjećaj povezanosti s nekim prostorom. On je s jedne strane subjektivan i ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, ali i objektivan, što znači da moraju biti ispunjeni neki objektivni preduvjeti da bi se neki stan smatrao nečijim domom. Uzimajući u obzir utvrđenja u predmetnom postupku, sud smatra da u konkretnom slučaju ne postoje objektivni i subjektivni preduvjeti za zasnivanje dostatne i trajnije veze tuženice s predmetnim stanom da bi se isti smatrao njenim domom te da kao takav bude objekt zaštite u smislu odredbe čl. 34. st. 1. Ustava RH, odnosno čl. 8. Konvencije.

17. Pritom sud respektira imovinsku i socijalnu situaciju tuženice, međutim istaknuti prigovor prava na dom, imajući u vidu okolnosti slučaja, smatra neosnovanim. Od utjecaja je i činjenica da je tuženici nesporno od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad ponuđen drugi smještaj koji je tuženica odbila pa se ne može pozivati na to da nema na raspolaganju drugo mjesto za život.

18. Stoga je temeljem čl. 162. ZVDSP dužna predati stan u posjed tužitelju.

19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Tužitelju su priznati troškovi u granicama postavljenog zahtjeva za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 19,91 eura i na presudu u iznosu od 39,82 eura, ukupno 59,73 eura.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

21. Tijekom postupka podneskom od **.**.2024. CS je izjavila da stupa u ovu parnicu na strani tužitelja te da predlaže donošenje privremene mjere sukladno članku 346. Ovršnog zakona.

22. U članku 206. stavak 1. ZPP propisano je da osoba koja ima pravi interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Članak 207. stavak 1. ZPP propisuje da svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije, a sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača ako utvrdi da ne postoji pravni interes umješača.

23. Umješač u ovom postupku navodi da je vlasnik stana koji se nalazi ispod stana tužitelja u kojem tuženica protupravno stanuje te da tuženica kontinuirano uništava imovinu umješača i ostalih suvlasnika zgrade te im neprestano nanosi veliku materijalnu štetu. To stoga što iz stana u kojem stanuje tuženica nekontrolirano teče voda zbog čega su zidovi i podovi u stanu tužitelja natopljeni vodom i počeli su se raspadati te je stan umješača potpuno devastiran poplavom, zbog čega je umješač prije dvije godine bio prisiljen napustiti svoj stan, a ne može poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječio daljnje propadanje svog stana. Zbog svega predlaže donijeti privremenu mjeru u ovom postupku sukladno članku 346. Ovršnog zakona.

24. Zahtjev umješača za sudjelovanje u ovom postupku je neosnovan.

25. Naime, za ocjenu postojanja pravnog interesa umješača je odlučno hoće li se odluka u predmetnoj parnici odraziti na prava i interese samog umješača i na njegovu pravnu poziciju. Kako svojim navodima umješač ukazuje na postojanje ekonomskog, ali ne i pravnog interesa, to je zahtjev za sudjelovanje u postupku valjalo odbiti kao neosnovani odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

26. Kako je odbijen zahtjev za sudjelovanje umješača, to je u smislu članka 154. stavak 1. ZPP valjalo odbiti i njegov zahtjev za nadoknadu troškova postupka kao neosnovan.

27. Tužitelj je na ročištu 17. ožujka 2025. predlažio da sud donese privremenu mjeru na način kako je to predložio umješač u podnesku od 21. veljače 2025., smatrajući da su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

28. U članku 346. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dale OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

28.1. U članku 347. stavak 2. OZ propisano je da sud, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

29. Iz obrazloženja presude proizlazi tražbina tužitelja, dok iz činjeničnih utvrđenja tijekom postupka proizlazi da tuženica korištenjem predmetnog stana uništava isti stan jer ga koristi neprimjereno na način da voda, dok se tuženica tušira, slobodno teče po cijelom stanu, tako da su podovi, parket, zidovi i plafon natopljeni vodom; da se tuženica grije na struju i postoji opasnost od strujnog udara; da se plijesan nalazi na svim zidovima i plafonima u ovom stanu i u stanu ispod predmetnog; da je zbog svega ugrožen život i zdravlje stanara u zgradi u kojoj se nalazi predmeti stan; da je tuženica nekoliko puta pozvana predati stan u mirnom postupku te da je upućena na nužnost promjene svog ponašanja i informirana da postoji mogućnost da joj se osigura drugi smještaj, što je odbila; da tuženica unatoč svemu i dalje živi u predmetnom stanu čime je spriječila odnosno znatno otežala ostvarenje tražbine tužitelja te je mjera nužna radi sprječavanja nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete.

30. Slijedom svega, sud je primjenom članka 346. stavak 1. OZ i 347. stavak 2.

OZ, odredio predloženu privremenu mjeru.

31 Na temelju članka 347. stavak 3. OZ odlučeno je kao pod točkom II.1, članka 342. stavak 1. OZ pod točkom II.2., članka 351. stavak 1. OZ točkom II.3., članka 247. stavak 1. OZ pod točkom II.4 te članka 342. stavak 3. OZ pod točkom II.5 izreke rješenja o privremenoj mjeri.

U Zagrebu, 3. travnja 2025.

Sudac:

Marina Nikolić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka i umješač imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istih. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženici

3. Umješaču po pun.