REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj Psp-50/2023-37

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Ivani Klišmanić, u pravnoj stvari tužitelja PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2/8 Gubbah Ct., zastupanog po punomoćnici Ani Grbić, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika NŠ, pok. P iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po OD Gluić i Ninčević, odvjetnicima u Zadru, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave dana 10. ožujka 2025. godine te objave dana 3. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik PŠN.P, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Smetao Tužitelja PŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2/8 Gubbah Ct u posljednjem mirnom i faktičnom posjeda nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine k.č735/2, i to onog dijela koji se proteže zapadno od označene sporne međe i to u dužini 55.70m i širini od 1m, na način da je 18. kolovoza 2023.g po nalogu tuženika VŠ izgrađen betonski zid, označen na Skici sudskog očevida dužinom i točkama A-B , duljine d= 55.70 m, širine 20 cm i visine 40 cm a koji se nalazi na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženiku PŠN.P, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da o svom trošku ukloni izgrađeni betonski na dijelovima nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen na Skici sudskog očevida dužinom i točkama A-B , duljine d= 55.70 m, širine 20 cm i visine 40 cm.

3. Zabranjuje se tuženiku takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužitelja u posjedovanju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i dijela nekretnine k.č735/2 sve k. o. [katastarska općina].

4. Nalaže se tuženiku po pravomoćnosti presude isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.125,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, podnesenoj ovom sudu dana 15. rujna 2023. godine, navodi da je bio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja predstavlja oranicu, dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ili 735/2 sve k. o. [katastarska općina] (koji dio će se označiti po provedenom očevidu na licu mjesta). Tužitelj da svoju nekretninu obrađuje unazad 100 godina, što osobno, što putem svojih prednika, a i danas po pomoćniku uvijek na isti način i u jednakim granicama te između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, sve k. o. [katastarska općina] oduvijek je postojala vidljiva međa do koje se obrađuje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da se u postupku obnove Zemljišne knjige stranke nisu uspjele sporazumjeti oko međe te je međa između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] ostala označena kao sporna. Krajem kolovoza 2022.g, tuženik da je postavio žičanu ogradu unutar granica nekretnine predlagatelja ne poštujući među između predmetnih nekretnina, radi čega da je tužitelj iskoristio zakonsko pravo dopuštene samopomoći te maknuo žičanu ogradu na nekretninu protustranke. Krajem lipnja 2023.g., tuženik da je ponovno pokušao izvršiti smetanje posjeda na način da je angažirao radnike da postave betonski zid između nekretnina stranaka, na što je tužitelj reagirao zabranom te pozvao policiju i radovi su zaustavljeni. Tuženik da je dana 18. kolovoza 2023.godine, protivno volji dotadašnjeg posjednika izvršio smetanje posjeda gore opisanog dijela nekretnine ( koji dio će se precizirati po očevidu na licu mjesta). Naime, tuženik je dana 18. kolovoza bez valjanog pravnog temelja, svojevoljno angažirao radnike koji su po nalogu tuženika izgradili betonski zid između nekretnina stranaka. Na taj način izvršio je smetanje posjeda na način da je izgradio zid na dijelu nekretnine koja je bila u posjedu tužitelja te onemogućio tužitelja u neometanom posjedovanju svoje nekretnine. Nakon održanog očevida tužitelj je podneskom od 12. kolovoza 2024. uredio tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari (l.s. 94- 95).

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu od 20. studenog 2023. godine (l.s. 13-15) navodi da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanima te predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužitelja da naknadi tuženiku troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate. Naime, upravo da je tuženik vlasnik te se isti nalazi u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, a navodi tužitelja da su u potpunosti promašeni i netočni. Ističe i prigovor proteka prekluzivnog roka.

3. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze: izvršio uvid u preslike fotografija lica mjesta (l.s. 4-7), izvod iz katastarskog plana (l.s. 8), povijesni zk. izvadak za čest. 735/2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te fotografije lica mjesta (l.s. 18-34), u DOF skicu mjerenja te fotografije lica mjesta (l.s. 35-38), u izvješće Policijske postaje Zadar, PU zadarska od 18. kolovoza 2023. te 23. lipnja 2023. (l.s. 44-45), očitovanje DGU PUK Zadar od 26. siječnja 2024. (l.s. 46), priloženu dokumentaciju iz spisa u postupku obnove zemljišne knjige (l.s. 47-66), održao ročište na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika ĆŠ dana 17. lipnja 2024. o čemu je sačinjena skica sudskog očevida sa prilozima (l.s. 74-76), na ročištu održanom 29. kolovoza 2024. izveo dokaz saslušanjem stranaka (l.s. 102-107), očitovanje vještaka mjernika od 9. rujna 2024. (l.s. 110), na ročištu održanom 23. listopada 2024. saslušao svjedoka MŠ (l.s. 113-115), na ročištu održanom dana 10. ožujka 2025. izveo dokaz saslušanjem svjedoka UŠ, ZŠ, HŠ i ČŠ (l.s. 126-133).

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da ga je tuženik smetao u zadnjem mirnom posjedu nekretnine čest. 733 k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine 735/2 k. o. [katastarska općina], na način da je izgradio betonski zid koji da se nalazi na dijelu nekretnine čest. 733 i dijelu čest. 735/2 k. o. [katastarska općina].

5. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, dalje: ZVDSP) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da i posjednik koje je posjed stekao samovlasno, oduzevši ga drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Konačno, odredbom čl. 21. st. 3. ZVDSP, određeno je da pravo na zaštitu posjeda protječe rokom od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

6. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja koje je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Sud pruža ovu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. U parnicama zbog smetanja posjeda utvrđuju se, dakle, dvije činjenice, čin smetanja i zadnji mirni posjed. Čin smetanja, kako ga opisuje tužitelj u tužbi, sastoji se u izgradnji betonskog zida dana 18. kolovoza 2023.

10. Između ovdje stranaka sporno je prije svega, je li tužitelj bio u posjedu dijela nekretnina na kojima je sagrađen sporni zid, odnosno je li tuženik izgradnjom istog, oduzeo tužitelju posjed na dijelovima nekretnina čest. 733 i čest. 735/2 k. o. [katastarska općina].

11. Na ročištu 29. kolovoza 2024. izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, koji je naveo da je spornu nekretninu, uz njegovu dozvolu, obrađivao MŠ pok. Ivana, ovo s obzirom da tužitelj živi u [adresa]. Nekretnina u posjedu tužitelja da nije bila ograđena u odnosu na susjedne nekretnine, ali da se unatoč tome znalo što je čije i do kud je čije. S lijeve strane tužiteljeve nekretnine (gledano prema moru), da se nalazi tuženikova nekretnina, a s desne strane nalazi se nekretnina MŠ pok. N, kojemu je ovdje tužitelj prepustio svoju nekretninu na obrađivanje. Na terenu da je bilo vidljivo do kud je obrađivana njegova nekretnina jer da je bila vidljiva brazda koja da je predstavljala među između tuženikove i njegove nekretnine. Tuženikova nekretnina da nije bila obrađivana. Ovog tužitelja da su prije dvije godine obavijestili da je tuženik ogradio zemlju i da je njemu uzeo dio. Radilo se o žičanoj ogradi koju da je tužitelj srušio odmah čim je došao. Tuženik da je ogradivši svoju nekretninu žičanom ogradom ogradio i pripojio svom posjedu onu brazdu koja da je bila vidljiva. Prije razgovora s tuženikom tužitelj da je otišao u Lunico, razgovarati s njima o spornoj međi jer je tužitelj smatrao da ta brazda treba biti međa. Tužitelj vjeruje da je njegov brat u postupku označavanja međa označio točno gdje je brazda, a da je ovaj tužitelj znao da je međa sporna jer da mu je brat rekao da su u Katastru u Privlaci vukli krive međe te da međa nije označena punom crtom nego isprekidanom. U to vrijeme da je postojala i brazda o kojoj govori a tužitelj tvrdi da isprekidana crta na katastarskom planu nije išla pravcem kojim je išla ona brazda o kojoj govori. Žicu da je uklonio sam i to samo ono što je bilo na njegovoj zemlji, a to da je znao tako što je uklonio ono što je bilo izvan brazde. Betonski zidić koji je tuženik sagradio nakon što je tužitelj uklonio žičanu ogradu, da misli da ide pravcem nekad postavljene žičane ograde. Nije mu poznato je li MŠ pok. N imao problema s tuženikom.

12. Tuženik je u svom iskazu naveo da živi u [adresa], ali od sredine devedesetih da gotovo svake godine dođe u Hrvatsku. Navodi da je njegova nekretnina uz nekretninu tužitelja, ali ne može reći da je znao za vidljive granice između tih nekretnina. Pretpostavlja da to znaju njegova braća, koji da su dokazivali da je teren od strane PŠ bio prešao u njegov teren u postupku izmjere. Objašnjava da su još prije 2022. kada su pozvali geometra, 2017. godine pokušali razgovarati s PŠ, ali da PŠ nije htio razgovarati s njim. 2022. godine da je pozvao geodeta jer da nije bila vidljiva granica između njihovih dviju nekretnina. Tuženik da nije ništa sadio na svome, a da nije vidio ni nasada na tužiteljevoj nekretnini. Iako poznaje MŠ pok. Ivana, da s njim nije razgovarao i ne zna što je radio. Geometar da je označio granice do kud je tužiteljevo, a do kud tuženikovo i na taj način da je geometar označio cijelu parcelu sa svih strana, a nakon toga da su organizirali postavljanje žičane ograde oko cijelog terena. Kratko nakon toga da ga je brat nazvao reći mu da je netko srušio žičanu ogradu, pa tuženik pretpostavlja da je to bio tužitelj. Još 2017. kada su htjeli ići razgovarati s tuženikom, da su mu u Katastru rekli da je tamo prigovor i neki spor. U vrijeme kada je prvi put izveo geometra 2022., a prije postavljanja žičane ograde, da nije primijetio ništa što bi razlikovalo ove dvije nekretnine, nekakvu granicu ili vidljivu među na terenu. Po kazivanju geometra da su 2022. postavili žičanu ogradu, a sljedeće godine, s obzirom da je ta žičana ograda ubrzo srušena, tuženik da je pozvao drugog geometra, koji mu je potvrdio označene međe iz 2022. i tada da je podigao ovaj betonski zid. Tada kada se gradio taj zid 2023., da je tužiteljeva sestra rekla da tu ne smiju graditi i zvala je policiju i odvjetnicu s kojom da je tuženik razmijenio podatke o svom odvjetniku. Tuženik je prepoznao na fotografijama na l.s. 22 i 23 nasad MŠ, za koji navodi da prilikom iskopa za temelje za betonski zid nije bio prekopan. Tada da na terenu nije primijetio nikakav kanal ili brazdu što bi bilo vidljivo, a što bi ukazivalo da je međa neka druga, a ne ona koju pokazuje geometar. Navodi da na pravcu po kojem je radio žičanu ogradu, a kasnije betonski zid, nije bila nikakva kultura ili njiva ili nešto posađeno.

13. Na ročištu 23. listopada 2024. (l.s. 113-115) izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MŠ pok. N, koji je uz dozvolu tužitelja obrađivao tužiteljevu nekretninu. Navodi da mu je stanje na terenu jako dobro poznato jer ima kuću u neposrednoj blizini, a tužiteljevu njivu da obrađuje posljednje 4 godine, uz dozvolu PŠ. Ova njiva da nije bila ograđena, ali da je uz njivu postojala jedna brazda duga oko 70 m, široka oko 30 cm i duboka oko 30 cm. Tužiteljeva njiva da je i prema nekretnini ovog svjedoka bila ograđena brazdom, koja da više nije vidljiva na terenu jer da je sada pretvorena u put između tužiteljeve nekretnine i nekretnine ovog svjedoka. Svjedok navodi da je prema tuženiku postojala brazda i da je on orao do te brazde te da je u jednom trenutku, u lipnju ili u srpnju, ovom svjedoku tuženik naredio da izvadi posađeno. Navodi da se radilo o tikvama, lubenicama i rajčicama, koje da je svjedok sadio po tužiteljevoj dozvoli na ovoj parceli do brazde. Navodi da je sadio na polovici te parcele, ne dužinom cijele brazde duge oko 70 m, već na dužini oko 50 m, te navodi da ne zna koja je bila širina njive, ali da je išla do puta o kojem je iskazivao. U trenutku kada mu je tuženik naredio da izvadi nasade, tu da su već bile izrasle tikve i lubenice, iako je još nezrele. Ovaj svjedok da ih nije izvadio već samo skratio, odnosno porezao im je grane, nakon čega da su se lubenice i tikve osušile. To da je skraćeno na više od metra, do kud je tuženik rekao da je njegova zemlja. Navodi da se nije usprotivio PŠN, da mu nije imao što kada je on rekao da je do tud njegovo. PŠN da mu nije pokazao nikakav papir te da je ovaj svjedok unatoč tome i unatoč tome što mu je to izgledalo kao tužiteljevo zemljište, a ne kao tuženikovo, postupio po njegovom traženju. Tada da je tuženik počeo s izgradnjom zida. Iskopao temelje za zid, a temelji da su u odnosu na brazdu bili udaljeni oko 1 m, a toliko da je i skratio sadnice, te da je tako brazda ostala u tuženikovom posjedu. Tuženik da je postavio zid, kolce i žicu, i da sve postoji i danas tako, samo bez žice. Prije izgradnje tog zida tuženik da nije radio ništa i da ni na koji način nije svojatao ovu nekretninu. Žica koju da je tuženik postavio prije izgradnje zida, da ju je postavio zakrivljenu u dužini od početka terena do mora možda 70 m te da je i u to vrijeme ovaj svjedok obrađivao njivu o kojoj je govorio. Žica da nije išla preko tikava i usjeva koje je svjedok na toj nekretnini posadio. Žica da je išla pravcem danas postojećeg zida. Navodi da ne zna koliko je vremena prošlo od ograđivanja žicom pa do podizanja betonskog zida. Navodi da je obrađivao tu njivu i prije te da je i danas obrađuje ako mu to dozvoli tužitelj kojeg naziva "gazda".

14. Na ročištu 10. ožujka 2025. saslušan je svjedok UŠ (l.s. 127- 128), koji je naveo da je 25 godina obrađivao tužiteljevu zemlju uz dozvolu tužitelja te je opisao da ta zemlja, kao ni ostale u okolici, nisu bile ograđene u odnosu na susjede, već obilježene brazdom, kao i sporna nekretnina. Tužiteljeva nekretnina da je brazdom bila odijeljena od drugih. Ovaj svjedok da je zadnji put na nekretnini bio u lipnju 2023., jer je MŠ na susjednoj zasadio tikve i lubenice, što je ovog svjedoka zanimalo jer da i sam to sadi. Tada da su se vidjele brazde, a on da nikada nije vidio zidić ili zid na tom terenu. Navodi da je vidio i temelje od tog zida jer da je njegova supruga zatrpavala kanal na koji da je išao zid. Taj kanal da je trebao biti temelj na koji se kasnije zidao ovaj sporni zid za koji svjedok navodi da ga je vidio s ceste 2023. Cesta da je od zida udaljena oko 80 m te navodi da s ceste nije bilo moguće vidjeti brazde o kojima je malo prije iskazivao jer da su obrasle travom. Navodi da ne zna je li bilo moguće vidjeti brazde s ceste dok nije počela izgradnja zida. Njegova supruga da je tužiteljeva sestra i ona zatrpavala kanal, koji je služio kao temelj za betonski zid jer je smatrala da je kanal iskopan na tužiteljevoj nekretnini. Ovaj svjedok navodi da se ne sjeća da je u to vrijeme bila vidljiva i brazda o kojoj je govorio, tvrdi da betonski zid ne prati brazdu da je dosta uvučen i tvrdi da je uvučen 1 m u odnosu na površinu koja se obrađivala.

15. Kao svjedokinja saslušana je i tužiteljeva sestra ZŠ (l.s. 128- 129) koja navodi da je dolazila na nekretninu u vrijeme kada su kopali temelje za zid koji je tamo podignut u lipnju 2023. Prije izgradnje zida da su iskopali temelje, a dio toga da je ona zatrpala samo u malom dijelu i to zato jer nije htjela da rade taj zid i ona da je zvala policiju. Htjela je da ostane kako je bilo. Navodi da je prije jarka koji je iskopan kao temelj za betonski zid, postojala griblja s jedne i druge strane tužiteljeve nekretnine prema njihovom rođaku. Nije se mogla odrediti o tome je li u vrijeme kada se kopao jarak – temelj za betonski zid, bila vidljiva griblja o kojoj je prije toga iskazivala, navodi da nije išla za tim jer da je bila ledina i bager da je sve razrovao, pa da nije vidjela griblju. MŠ da je obrađivao svoju zemlju i na tužiteljevoj da je sadio četrune (lubenice), a da ih je sadio svakako do one griblje između nekretnina stranaka. Na dan kada se radio kanal (temelj za betonski zid), da je također Matino bilo sve do tog kanala koji je iskopan. Tikve da su bile udaljene metar ili 80 cm od iskopanog kanala, tako da je MŠ morao posjeći peteljke da mu bager ne bi to uništio. Nije joj poznato je li MŠ peteljke posjekao svojevoljno ili na tuženikov zahtjev. Tvrdi da je kanal iskopan bagerom u lipnju te da MŠ nije ništa sadio preko tog kanala nakon lipnja. Zid da je sagrađen u kolovozu, u jedno jutro, a u lipnju da je radnicima došla reći da ne rade jer da je parcela u sporu. Svjedokinja se nije mogla orijentirati na pokazanim joj fotografijama.

16. Svjedok HŠ saslušan je na istom ročištu (l.s. 129-130), tuženikov je brat te on obrađuje nekretninu do tuženikove i na njoj sadi krumpire. Opisao je da je tuženiku s jedne strane međaš tužitelj, a s druge strane ĐŠ. Zid da je 2023. sagradio njegov brat, tuženik, nakon što je izveo geometra, a ovog svjedoka da je tuženik tražio da mu nađe bager da to iskopa. S obzirom da je teško pronaći radnike, da su morali čekati sve do kolovoza iste godine sa izgradnjom zida. Nije mu poznato ništa o tome da bi ZŠ nešto prigovarala. Navodi da on nije pregovarao s bageristom, s njim da je pregovarao tuženik, koji da mu je rekao da se od oznake postavljene po geometru "makne" u njegovo za 5 cm. Također da je tuženik MŠ, koji obrađuje tužiteljevu parcelu i na njoj sadi tikve i lubenice, rekao da one krakove koje te biljke puste, vrati na svoje, kako ih bager ne bi oštetio, što da je MŠ i učinio. Vapnom da su povukli oznaku po kojoj bager ima kopati i MŠ da je tuženik rekao da ove krakove biljaka makne prije nego što je označeno vapno. Nakon što je iskopan jarak, Matine tikve i lubenice da su ostale udaljene jedan metar od novoiskopanog jarka i ništa da mu nije oštećeno. Svjedoku nije poznato gdje su se nalazile te griblje u odnosu na jarak koji je trebao iskopati, njih da je teško bilo vidjeti i ne zna jesu li se mogle vidjeti prije izgradnje zida, dopušta da možda jesu ili da su bile prekrivene korijenjem tikava. Svjedok je na fotografiji na l.s. 5 prepoznao žičanu ogradu koju da je postavio njegov brat prije izgradnje zida, ali na istoj fotografiji ne prepoznaje griblju, već navodi da je upravo vlasnik kuće vidljive na fotografiji broj 5, zbog svoje djece sadio travnjak i kosio travu, pa da je moguće da je to trag košnje. Tvrdi da je betonski zid sagrađen pravcem kojim je nekad išla žičana ograda i da je to 5 cm u terenu tuženika od oznake koji su dvojica različitih geometara angažiranih u dvije godine postavili.

17. Svjedok CŠ, drugi tuženikov brat, tvrdi da svaki dan prolazi uz nekretninu na kojoj se nalazi sporni zid te da je prije zida postojala griblja preko koje sada ide ovaj betonski zid, koji prati liniju nekadašnje griblje. Opisao je kako njegov brat, tuženik, živi u [adresa] i 2022. da je izrazio želju da ogradi svoj posjed te da mu je ovaj svjedok našao geometra OŠ koji je označio granice parcele. Nije mu poznato da je bilo ikakvih prigovora na oblik bratove parcele te da, s obzirom da granica nije bila određena fizički na terenu, ne vidi ništa sporno u tome što je zatražio da geometar izađe i to označi. Geometar je označio granice, stavivši željezne stupiće crvenom bojom. Poznato mu je da se u blizini nalaze Matini nasadi te navodi da su ove oznake koje je geometar OŠ postavio bile udaljene od tih nasada minimalno pola metra. Sljedeće godine, a na traženje tuženika, ponovno angažira geometra, ovaj put stanovitog V, koji da je na isti način i na istom mjestu označio granice ove parcele, to da je bilo u lipnju. Navodi da tada još nije ništa niklo od tikava i tikvica, ali vjerojatno da su već bile posađene. Tuženik da je MŠ rekao da će tu napraviti zid i da ukloni grane tikava, što da je MŠ navodno i učinio. Ovaj svjedok navodi da nije ni znao da je to tužiteljeva zemlja, već da je mislio da je Ć. Par dana nakon postavljanja tih oznaka, bager da je iskopao temelje za zid i to 5 cm od tih oznaka u tuženikovo. Nije mu poznato je li itko prigovarao ili da bi GŠ zvala policiju, ali zna da su ti temelji tamo stajali više od mjesec dana. Toliko da je sigurno trebalo dok su pronašli radnike koje je teško naći u to doba godine. Zid da je napravljen u kolovozu. Nije mu poznato da bi tužitelj njegovom bratu dolazio prigovarati zbog zida.

18. Prije svega istaći je da tužitelj svoje tvrdnje o zadnjem mirnom posjedu temelji na činjenici da je međa između njegove i tuženikove nekretnine još u postupku obnove zemljišne knjige označena kao sporna. O tome se vodi i postupak radi uređenja međe pred Općinskim sudom u Zadru pod brojem R1-264/2022.

19. Navesti je da između stranaka nije sporno da je tuženik vlasnik čest. 735/2 k. o. [katastarska općina], označene kao oranica površine 730 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (l.s. 18), a da je tužitelj vlasnik čest. 733 k. o. [katastarska općina]. U vezi s navodima da je katastarska međa između nekretnina stranaka sporna, navesti je tek da po mišljenju ovoga suda, navedeno nije od značaja u ovoj vrsti spora, gdje se posjedovna zaštita pruža ovisno o utvrđenju je li tužitelj zadnji mirni posjednik, a neovisno o pravu na posjed. Stoga činjenica da je međa između nekretnina stranaka u posljednjih 15 godina prikazana kao sporna, nije pravno relevantna u ovoj pravnoj stvari, već je trebalo utvrditi, sukladno gore citiranim odredbama ZVDSP, je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine 733 i dijela nekretnine 735/2 k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji se proteže zapadno od označene sporne međe u dužini i širini kako je to označeno u tužbenom zahtjevu te na skici sudskog očevida na l.s. 84.

20. Ovaj sud utvrdio je, na temelju iskaza saslušanih stranaka i svjedoka, da na terenu nije postojala vidljiva međa između nekretnina u vlasništvu i posjedu ovdje stranaka. Nadalje je utvrđeno da je nekretninu u vlasništvu tužitelja, uz njegovu dozvolu obrađivao susjed MŠ pok. N koji je saslušan kao svjedok u ovom predmetu. Utvrđeno je i to da stranke u ovoj pravnoj stvari žive u [adresa] i da svoje nekretnine ne obrađuju osobno.

21. Na temelju iskaza saslušanih stranaka i svjedoka te na temelju uvida u fotografije priložene spisu, ovaj sud utvrdio je da je dio nekretnine tužitelja bio obrađivan i to je lijepo prikazano na fotografijama u boji na l.s. 22 – 34 priloženima od strane tuženika, datiranima iz srpnja 2023., kada još nije bio izgrađen sporni zid. Isto je vidljivo i na crno-bijeloj fotografiji koju je tužitelj priložio uz tužbu na l.s. 7, a koja je sačinjena u vrijeme kada je na terenu već postojao zid izgrađen po tužitelju, izgradnju kojega je tužitelj označio kao čin smetanja njegovog posjeda.

22. Iz priloženih fotografija slijedi utvrđenje ovoga suda da je betonski zid sagrađen na pravcu i na poziciji na kojoj je prikazan iskop na l.s. 22. Pregledom ostalih fotografija priloženih spisu, razvidno je da je iskop izvršen, a betonski zid sagrađen na način da je obrađena površina ostala neoštećena (ona na kojoj su prikazani nasadi za koje je utvrđeno da ih je po dozvoli tužitelja posadio MŠ). Navedeni nasadi nisu zatečeni na licu mjesta prilikom sudskog očevida 17. lipnja 2024., međutim, između stranaka nije sporno da je tuženik navedeni betonski zid prikazan na fotografijama priloženima uz tužbu izgradio jedan dan, 18. kolovoza 2023., te da od tada nema promjena što se tiče izgleda i prava betonskog zida.

23. Da je betonski zid izgrađen 18. kolovoza 2023., slijedi iz iskaza saslušane svjedokinje ZŠ koja navodi da je zid izgrađen u jedan dan, te iz izvješća PP Zadar, PU zadarske na l.s. 44 u kojem izvješću je navedeno da su zatečena dva radnika kako izvode građevinske radove. Iz izvješća na l.s. 45 PP Zadar, PU zadarske slijedi da su dana 23. lipnja 2023. iskopani temelji na kojima bi se trebao graditi zid, dok iz iskaza samog tužitelja slijedi da je zid sagrađen na pravcu na kojem je tuženik već bio ogradio svoju nekretninu žičanom ogradom.

24. Da je godinu prije podizanja spornog zida tuženik već bio ogradio svoju nekretninu u odnosu na tužiteljevu žičanom ogradom, slijedi i iz iskaza tuženika. Između ovdje stranaka nije sporno da je tužitelj uklonio navedenu žičanu ogradu, kao i da betonski zidić ide pravcem kojim je išla uklonjena žičana ograda.

25. S obzirom na činjenicu da stranke u ovoj pravnoj stvari žive u [adresa], ovaj sud osobito značajnim smatra iskaz saslušanog svjedoka MŠ pok. N koji obrađuje nekretninu tužitelja te su mu neposredno poznate činjenice i izgled terena. Isti tako navodi da je tužiteljevu zemlju orao do brazde koja da je postojala i koja da je bila vidljiva. Da je tuženik iskopao temelje za zid i na istom pravcu kojim je prije išla žičana ograda, koja da nije išla preko tikava i usjeva koje je ovaj svjedok na toj nekretnini posadio. Iz toga ovaj sud zaključuje da je, neovisno o spornoj situaciji u katastru, na terenu bilo vidljivo do kud je čije te u tom dijelu prihvaća iskaze stranaka, da se iako njihove nekretnine nisu bile ograđene, znalo do kud je čije. Nadalje, iz gornjeg utvrđenja slijedi zaključak da je MŠ, kako on to sam navodi obrađivao zemlju do brazde (o kojoj kao o granici svog posjeda iskazuje i tužitelj). Kada se taj navod svjedoka MŠ dovede u vezu sa fotografijama priloženima spisu, na kojima je vidljivo da nasad koji je MŠ prepoznao kao svoj, iskopanim temeljima za sporni betonski zidić nije presječen, te navodima svjedoka MŠ, da ni žica koja je godinu prije išla istim pravcem kojim je danas izgrađen sporni zid, nije išla preko tikava i usjeva koje svjedok na toj nekretnini posadio, dolazi se do zaključka da tuženik izgradnjom spornog zida nije zašao u posjed ovdje tužitelja, odnosno da tužitelj nije bio zadnji mirni posjednik dijela nekretnina na kojima je tuženik sagradio sporni zid. Pritom dio iskaza svjedoka MŠ u kojem isti navodi da je na traženje tuženika, a koji da mu se nije legitimirao kao vlasnik dijela na kojemu da su bili posađeni usjevi nikakvim papirom, da je na tuženikovo traženje uklonio dio raslinja, zbog čega da su mu usjevi propali, nije logičan jer o tome uvjerljivo iskazuje svjedok HŠ (l.s. 129-130), koji opisuje da je i prije nego što je bager izvršio iskop za temelje budućeg zida, tuženik MŠ rekao da krakove koje puštaju te biljke samo vrati na svoje da ih bager ne uništi što da je ovaj i učinio. Vapnom da je označen pravac po kojem će bager kopati te je taj navod ovog svjedoka sud smatra istinitim jer je to i logično, a na fotografijama na l.s. 22 na kojima je vidljivo postojanje iskopa za temelje za budući zid, jasno je vidljivo da je nasad neoštećen. Navodi saslušanog svjedoka UŠ paušalni su i po mišljenju ovoga suda isključivo su u vezi s činjenicom da je ovaj svjedok suprug tužiteljeve sestre jer isti iznosi tvrdnje o zadiranju tuženika u posjed tužitelja za jedan metar, a pritom ih ničim ne potkrepljuje.

26. Gornje zaključke ovoga suda u svom iskazu potvrđuje i tužiteljeva sestra saslušana svjedokinja ZŠ, koja navodi da je i prije jarka koji je iskopan za betonski zid postojala griblja s jedne i druge strane tužiteljeve nekretnine, a ne zna je li u vrijeme kada se kopao jarak – temelj za betonski zidić bila vidljiva ta griblja. Ovaj navod svjedokinje, uz sve gore navedeno te s obzirom na izgled fotografija na kojima su vidljivi nasadi MŠ koji nisu prekinuti postojećim iskopom, također govori u prilog zaključku ovoga suda, da je tuženik ogradio svoju nekretninu na način koji ne zadire u posjed tužitelja, tj. da tužitelj nije bio posjednik ograđenog dijela nekretnine u posjedu tuženika.

27. Ovdje valja navesti i da je tužitelj tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio 15. rujna 2023., a da je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik iskop za temelje na istom pravcu na kojem je podignut betonski zid, iskopao još u lipnju 2023. te ovaj sud smatra utvrđenim da sve da se i posjed tužitelja umirio na spornom dijelu od vremena kada je tužitelj uklonio žičanu ogradu koji je tuženik bio postavio 2022., da je ovdje tuženik iskopom jarka za temelje betonskog zidića u lipnju 2023. iskazao svoju faktičnu vlast upravo na spornom dijelu te da se posjed tuženika na spornom dijelu umirio te je svakako neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, slijedom neosnovanosti činjeničnih navoda tužitelja u tužbi, da bi tužitelj bio mirni posjednik spornog dijela nekretnine na kojem je tužitelj podigao betonski zidić pobliže opisan u izreci ovog rješenja jer iz svih dokaza provedenih u ovoj pravnoj stvari slijedi utvrđenje da je upravo tuženik bio zadnji mirni posjednik spornog dijela na kojemu je sagrađen betonski zidić. Temeljem iznijetog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te odredbe Tbr. 7. toč. 2. obračunate prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN broj: 138/2023, dalje Tarifa), i to u iznosu od 250 bodova po Tbr. 7. točka 2. Tarife, koja obuhvaća sastav odgovora na tužbu te pristup ročištima na dane 11. siječnja 2024., 22. veljače 2024. i 17. lipnja 2024. te za pristup ročištima na dan 29. kolovoza 2024., 12. rujna 2024., 23. listopada 2024. i 10. ožujka 2025. po 50 bodova, Tbr. 7. toč. 2. st. 2. Tarife, što ukupno iznosi 450 bodova odnosno 900,00 eura (Tbr. 54 Tarife), koliko je tuženiku priznato na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika. Kada se na to obračuna PDV po stopi od 25% dođe se do ukupnog iznosa od 1.125,00 eura koliko je tuženik dužan naknaditi tuženiku na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika.

U Zadru, 3. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Klišmanić

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćnici