REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Đ 5

Poslovni broj: Us I-555/2024-6

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja ĐM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, Leharova 1, protiv tuženika Državnog inspektorata (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 3. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/92, URBROJ: 443-02-02-12-24-03/NS od 1. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/92, URBROJ: 443- 02-02-12-24-03/NS od 1. ožujka 2024. naređeno je tužitelju kao investitoru da u roku od 15 dana ukloni:

- 1.1. u jugoistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do južne granice parcele, do pješčane obale mora izgrađen betonski plato sunčalište popločen kamenim pločama u ukupnoj duljini 25,00 m i širini 2,50 m zajedno sa sjeverno od istog izgrađenom kosim betonskim platoom duljine 25,00 m i širine 1,90 m do 2,20 m u sklopu kojeg je betonsko stepenište širine 1,00m duljine 2,00 m te zapadno od istog izgrađenom kosom betonskom pločom platoom širine 2,00 m duljine 4,70 m sve prije navedeno također popločeno kamenim pločama, izgrađeno u ukupnim tlocrtnim veličinama 27,00 x (4,40 do 4,70) m

- 1.2. na sjeverozapadnom uglu čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do ogradnih zidova i oslanjajući se na iste izgrađenu građevinu zgradu spremište tlocrtnih veličina 9,45 x (5,45 do 5,55) m tlocrtne površine 52,00 m[2] , visine jedne prizemne etaže, sa kosim dvostrešnim krovištem, koja je sa jugozapadne strane odignuta od okolnog terena na nadtemeljnim zidovima, te

- 1.3. sa jugoistočne strane građevine zgrade spremišta po terenu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen betonski plato popločen kamenim pločama tlocrtnih veličina 10,60 x 6,40 m do kojeg je prema jugoistoku izgrađen još jedan betonski plato tlocrtnih veličina 4,10 x (3,85 do 3,10) m i betonski prilazni put (od dvije trake) u duljini 17,20 m i ukupnoj širini 3,10 m do 3,40 m, sve prije navedeno je popločeno kamenim pločama, funkcionalno i konstruktivno povezano, ukupne duljine 27,70 m,

sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. -4.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i tijekom spora navodi da je prije izgradnje sunčališta opisanog u točki 1.1. izvršio nasipavanje materijala iza potpornog zida, a budući da je na rubnom dijelu tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] počelo dolaziti do odrona. Ukazuje da je podnio zahtjev za utvrđenje granice pomorskog dobra, čime bi se na dijelu na kojem je izgrađeno sunčalište utvrdio status pomorskog dobra, a izvršeni radovi bili bi u javnom interesu. U odnosu na građevine navedene u točkama 1.2. i 1.3. pobijanog rješenja, ističe da isti služe glavnoj građevini, stambenoj kući (zgradi), i to kao pomoćni objekt i pješačka staza, odnosno pristupni put, pa se stoga na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima spremište može graditi bez građevinske dozvole, a pješačka staza bez građevinske i dozvole i glavnog projekta. Ističe da je pobijano rješenje neobrazloženo, te da su u provedenom postupku povrijeđena osnovna načela upravnog postupka (načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načelo pomoći stranci, načelo utvrđivanja materijalne istine, načelo učinkovitosti i učinkovitosti, načelo pravičnog postupka i načelo jednakosti sredstava). Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja. Dodatno osporava osnovanost navoda tužitelja da je isti nakon izgradnje betonskog potpornog zida (što nije predmet nadzora građevinske inspekcije) i nasipavanja materijala, bio primoran bez građevinske dozvole izgraditi kamenim pločama popločeni betonski plato sunčališta i kose betonske platoe sa stepeništem, kao i da bi takva gradnja bila u javnom interesu. Ističe da su sporne građevine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora, te ne predstavlja građevnu česticu postojeće zgrade, odnosno zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, što je konstatirano u zapisniku o provedenom nadzoru i obrazloženju pobijanog rješenja, budući se građevna čestica utvrđuje rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, koju tužitelj ne posjeduje. Stoga se ne mogu primijeniti odredbe čl. 3. i čl. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U sporu je održana rasprava na ročištu održanom 27. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 36/24; dalje ZUS), koji se zakon na predmetni upravni spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. tog Zakona, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Tužitelj je na održanom ročištu za raspravu dodatno istaknuo da je sporne građevine sagradio njegov pokojni otac, pa stoga tužitelj nije investitor. Također je predložio da se izvrši uvid u spis upravnog postupka koji se vodi radi utvrđenje granice pomorskog dobra, te istaknuo da se predmetna nekretnina nalazi unutar zone rekreacije, u kojoj je dopušteno uređivati puteve i staze, a i graditi građevine koje se mogu graditi bez akta za gradnju.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (saslušanje svjedoka na okolnost osobe graditelja, vršenje uvida u spis postupka utvrđenja granice pomorskog dobra, očevid na licu mjesta), smatrajući da su sve relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika utvrđene na razini izvjesnosti, a kako to proizlazi iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu i navoda samog tužitelja iz postupka i ovog spora.

7. Također sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se ročište odgodi kako bi tužitelj mogao pribaviti uvjerenje o statusu nekretnine, smatrajući da se ne radi o činjenici o kojoj ovisi zakonitost pobijanog rješenja, a imajući u vidu i odredbu čl. 51. ZUS-a koja propisuje da je stranka dužna već u tužbi iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 19. veljače 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor u prisutnosti tužitelja, o čemu su sačinjeni Zapisnici, KLASA: UP/I-362-02/24-02/92, URBROJ: 443-02-02-12-24-01/NS i KLASA: UP/I-362-02/24-02/92, URBROJ: 443-02- 02-12-24-02/NS. Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da su na navedenoj nekretnini (u vlasništvu tužitelja) izgrađene građevine opisane u tom zapisniku (te kasnije u izreci osporenog rješenja), za koje nije izdana građevinska dozvola, a predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja građevnu česticu postojeće zgrade. Iz zapisnika također proizlazi da je tužitelj prisustvovao nadzoru, te je u očitovanju naveo da ne posjeduje izvršnu građevinsku dozvolu, potvrdio da je on investitor te izjavio da su građevine opisane pod tč. 1.1. rješenja izgrađene otprilike 2018. godine, a građevine opisane pod tč. 1.2. i tč. 1.3. rješenja otprilike 2013. godine.

10. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a, od kojih se odredba čl. 128. ZG-a odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

11. Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZG-a građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (tč. 10). Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (tč. 11.).

12. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23; dalje: ZDI), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

13. Sukladno čl. 106. st. 1. ZDI-a, inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

14. Sukladno čl. 3. tč. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23), bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi radovi na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka;

15. Sukladno čl. 4. st.1. tč. 1.a) Pravilnika, bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to, između ostalog, pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m[2] tlocrtne površine.

16. Jednake odredbe bile su sadržane i u prethodno važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 79/14, 41/15, 75/15, 112/17, dalje: Pravilnik/14),

17. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih pravnih normi, Sud nalazi da je osporavana odluka tuženika utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što tužitelj prigovorima iznijetim u tijeku ovog spora nije doveo u sumnju. Sud u cijelosti prihvaća argumentaciju tuženika iznijetu u obrazloženju pobijanog akta te, dodatno, u odgovoru na tužbu budući iz stanja spisa proizlazi da građevine koje su opisane u osporenom rješenju i zapisnicima o inspekcijskom nadzoru te prikazane na fotografijama u privitku zapisnika o inspekcijskom nadzoru predstavljaju građevine u smislu ranije citirane odredbe čl. 3. st. 1. tč. 11. ZG-a, čijem se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole.

18. Neosnovanim Sud nalazi navode tužitelja da se u konkretnom slučaju predmetne građevine mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, odnosno samo na temelju glavnog projekta. Naime, osnovni uvjet za primjenu citiranih odredbi Pravilnika kojima se uređuje pitanje gradnje pomoćne građevine do 50 m2 (čl. 4. st. 1. tč. 1.a) Pravilnika) te građenje staza i platoa (čl. 3. tč. 4. Pravilnika) jest da se radi o građevinama i radovima koji se izvode/grade na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. U konkretnom slučaju, prema dokumentaciji u spisu (katastarski plan, izvadak iz zemljišne knjige) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne predstavlja građevnu česticu postojeće zgrade. Naime, glavni objekt (kuća) izgrađen je na zasebnoj nekretnini (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te je stoga (pod uvjetom da je riječ o postojećoj građevini - izgrađenoj na temelju akta za gradnju) potrebno ishoditi rješenje o utvrđenju građevne čestice kojim se utvrđuje da građevnu česticu postojeće građevine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te takvo rješenje tada provesti u katastru.

19. Budući da tužitelj ne spori da ne posjeduje takvo rješenje, to se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti citirane odredbe Pravilnika koje omogućuju građenje bez građevinske dozvole, već je pravilno tuženik primijenio odredbu čl. 106. Zakona o gradnji sukladno kojoj je za gradnju svih građevine (osim izuzetaka pod koje se dakle predmetne ne mogu podvesti) potrebno ishoditi izvršnu građevinsku dozvolu. Kako nije sporno da za predmetne građevine takva dozvola nije izdana, to je pravilno tuženik zaključio da se radi o bespravnim građevinama.

20. Nastavno, Sud nalazi neosnovanima i navode tužitelja kojima isti osporava da bi bio investitor predmetnih građevina. Naime, tužitelj je tijekom inspekcijskog nadzora sam na zapisnik potvrdio da je investitor predmetnih građevina, a u svakom slučaju, isti je i vlasnik nekretnina na kojima su iste izgrađene, pa stoga ne može s uspjehom otkloniti obvezu uklanjanja istih. Stoga Sud nalazi da je tuženik pravilno i zakonito tužitelju na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. u svezi čl. 106. ZDI-a naložio uklanjanje predmetnih građevina.

21. Pritom na zakonitost pobijanog rješenja nije od utjecaja niti okolnost što je tužitelj (kako to tvrdi) prethodno izvršio nasipavanje, odnosno je li isti predložio utvrđivanje granice pomorskog dobra, budući da navedeno nema utjecaja na obvezu tužitelja kao bespravnog graditelja da ukloni bespravno izgrađene građevine.

22. Jednako tako, nisu relevantni ni navodi tužitelja glede toga da bi tuženik pogrešno utvrdio da se radi o području izvan građevinskog područja, dok da bi se radilo o zoni rekreacije. Naime, obveza ishodovanja građevinske dozvole za gradnju spornih građevina ne ovisi o namjeni prostora, dok pravilnost određenog skraćenog roka za uklanjanje iz čl. 115. ZDI-a proizlazi iz nesporne okolnosti da se radi o području unutar zaštićenog obalnog područja mora.

23. Zaključno, sud nalazi neosnovanima i navode tužitelja glede povrede načela upravnog postupka i neobrazloženosti pobijanog rješenja, a koje navode tužitelj i nije pojasnio.

24. Slijedom navedenog, Sud utvrđuje da je pobijano rješenje tuženika zakonito, te je stoga valjalo na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u tč. I. izreke.

25. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, prema kojoj tužitelju, koji nije uspio u ovome sporu, ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora.

26. Tužitelj je u okviru tužbe podnio i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe u smislu čl. 42. ZUS-a. Međutim, imajući u vidu da se sukladno ustaljenoj upravnosudskoj praksi odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje načelno protivi javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbi čl. 103. st. 1. tog Zakona, koja propisuje da se postupci pokreću u javnom interesu, i to po službenoj dužnosti, što je u konkretnom slučaju osobito izraženo, imajući u vidu da je riječ o uklanjanju građevine sagrađene na području zaštićenog obalnog područja mora, za koji je slučaj zakonodavac odredbom čl. 115. tog Zakona propisao posebno skraćeni rok izvršenja (maksimalno 15 dana), kao i da šteta koja tužitelju prijeti predstavlja materijalnu štetu koju je moguće nadoknaditi, to sud smatra da nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe. Stoga je prijedlog odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 3. travnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS). Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, Leharova 1

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8