Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-487/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri" d.o.o., Sukojišanska 4, protiv protivnika osiguranja "Papuča" d.o.o., OIB: 00717031613, iz Splita, Josipa Jovića 149, radi odluke o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-968/2024-2 od 25. travnja 2024., dana 3. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-968/2024-2 od 25. travnja 2024.

II Nalaže se brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga za određivanjem privremene mjere na nekretninama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:

"I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja određivanjem privremene mjere koji glasi:

"1. Zabranjuje se tuženiku opterećenje ili otuđenje nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Rješenje o privremenoj mjeri provest će zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu.

3. Privremena mjera ostaje na snazi do isteka 60 dana od dana pravomoćnog okončanja postupka Općinskog suda u Splitu pod brojem Pi-449/2013.

4. Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa njenu provedbu."

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da u zemljišnim knjigama upiše zabilježbu odbačenog prijedloga za određivanjem privremene mjere na nekretninama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]."

2. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja.

3. Protivnik osiguranja u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje žalitelj ističe u žalbi.

6. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio i materijalno pravo.

7. U ovom predmetu dana 16. travnja 2024. zaprimljen je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere. U prijedlogu se navodi da je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pi-449/2013 od 4. ožujka 2024., u parničnom postupku predlagatelja osiguranja kao tužitelja, protiv protivnika osiguranja kao tuženika, potonjem naloženo da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 73.218,64 eura u roku od 15 dana, sa zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate, kao i da mu naknadi parnični trošak od 41.497,50 eura, sa zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate. Obzirom da je tuženik, u ovom postupku protivnik osiguranja, uložio žalbu na navedenu presudu, predlagatelj osiguranja smatra da će predmetni parnični postupak zbog objektivnih okolnosti trajati određeno vrijeme, radi čega postoji opravdana mogućnost i bojazan za predlagatelja osiguranja da protivnik osiguranja tijekom postupka izgubi likvidnost, slijedom čega predlagatelj osiguranja kao tužitelj neće biti u mogućnosti naplatiti svoje potraživanje, što je čest slučaj kada je stranka pravna osoba.

Navodi da protivnik osiguranja u svom vlasništvu ima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se od suda traži donošenje privremene mjere radi osiguranja tražbine.

Predlagatelj osiguranja smatra da ne mora dokazivati opasnost iz odredbe čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ), ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Tvrdi da je učinio vjerojatnim svoje potraživanje u odnosu na koje postoji presuda, pa je jasno da postoji opasnost kako će bez takve mjere protivnik znatno otežati naplatu tražbine obzirom da postoji opravdana bojazan kako će protivnik osiguranja otuđiti svoju nekretninu trećoj osobi i time praktički onemogućiti ispunjenje tražbine tužitelja, kao što je to napravio s imovinom tijekom ovog postupka koja se nalazi u K. O. [katastarska općina].

8. Iz parničnog spisa poslovni broj Pi-449/2013 proizlazi da je dana 4. ožujka 2024. donesena presuda kojom je tuženik, ovom postupku protivnik osiguranja, dužan tužitelju, u ovom postupku predlagatelju osiguranja isplatiti iznos od 73.218,64 eura sa zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate, te mu naknaditi parnični trošak od 41.497,50 eura, sa zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate. Protiv te presude tuženik, u ovom postupku protivnik osiguranja, dana 19. ožujka 2024. izjavio je žalbu, o kojoj još nije odlučeno.

9. Sud prvog stupnja privremenu mjeru smatra nedopuštenom iz sljedećih razloga.

9.1. Odredbom čl. 343. st. 2. OZ-a je propisano da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja.

9.2. U ovoj pravnoj stvari je donesena nepravomoćna presuda, dakle nije postala ni ovršna, nakon koje je tužitelj kao predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za određivanjem privremene mjere, iako je ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 332. st. 1. toč. 1. OZ-a za određivanjem prethodne mjere. Vrste prethodnih mjera propisane su odredbom čl. 335. st. 1. OZ-a, ali ni jednu od tih mjera tužitelj kao predlagatelj osiguranja nije predložio.

9.3. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina i zabilježba takvog postupka u zemljišnim knjigama nema učinak kakav bi predlagatelju osiguranja osigurala prethodna mjera kao što je naplata stvari na kojoj je zasnovano založno pravo nakon što već donesena odluka postane ovršna.

9.4. Stoga sud prvog stupnja zaključuje da u situaciji kada predlagatelju osiguranja stoji na raspolaganju "jače sredstvo" osiguranja temeljem donesene, iako nepravomoćne presude, isti ne bi mogao predlagati mjeru osiguranja koja ne osigurava naplatu tražbine, već samo publicira izrečenu zabranu otuđenja i opterećenja prema trećima.

9.5. Zbog navedenoga je primjenom odredbe čl. 343. st. 2. OZ-a prijedlog predlagatelja osiguranja kojim traži donošenje privremene mjere odbačen, a odluka iz točke II. izreke temelji se na odredbi čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19., 128/22. i 155/23.), a u vezi s odredbom čl. 290. OZ-a.

10. Prema odredbi čl. 343. st. 2. OZ-a privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja. U konkretnom slučaju, predlagatelj je podnio prijedlog za donošenje privremene mjere iako postoje uvjei za donošenje prethodne mjere, a pri tome nije dokazao da se prethodnom mjerom ne može postići svrha osiguranja, pa je sud, pravilno primjenjujući odredbu čl. 343. st. 2. OZ-a odbacio prijedlog za određivanje privremene mjere.

10.1. Istovjetno pravno shvaćanje zauzeo je i Županijski sud u Splitu u rješenju poslovni broj Gž-176/2024 od 12. veljače 2024., zatim Županijski sud u Bjelovaru u rješenju poslovni broj Gž-3681/2013 od 31. siječnja 2014.

11. U odnosu na žalbene navode treba reći da sud prvog stupnja nije bio dužan poučavati predlagatelja osiguranja koji je zastupan po punomoćniku odvjetniku koje pravno sredstvo treba upotrijebiti kako bi postigao pravnu zaštitu koja je za njega odgovarajuća.

Sud je mogao tužitelju dati upute samo kako da postigne pravnu zaštitu u okvirima pravnog sredstva zbog kojega se sudu i obratio.

12. Slijedom navedenoga, žalba je kao neosnovana odbijena i prvostupanjsko je rješenje potvrđeno primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a.

13. Nalog ovog suda da se briše zabilježba u zemljišnim knjigama temelji se na odredbi čl. 95. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama, a u vezi s odredbom čl. 290. OZ- a.

U Zagrebu 3. travnja 2025.

Sutkinja:

Mr.sc. Iris Gović Penić