Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-468/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Ivici Veseliću, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja CP iz [adresa], ranije na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Ovr-93/2025 od 25. veljače 2025., dana 3. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja, ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Ovr-93/2025 od 25. veljače 2025. i predmet vraća na ponovan postupak koji će se održati pred drugim sucem pojedincem.

II. O troškovima nastalim u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

"Prihvaća se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere koji glasi: I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate iznosa od 110.000,00 € određuje se privremena mjera kojom se protivniku osiguranja, CP iz [adresa], ranije na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zabranjuje da otuđi ili optereti svoje pravo vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama vođenim kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski: 1. k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], u naravi pašnjak, ukupne površine 2151 m2 2. k. č. br. [katastarska čestica], Pašnjak, ukupne površine 227 m2 3. k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], u naravi pašnjak, ukupne površine 2314 m2. uz zabilježbu te zabrane u zemljišnim knjigama.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja parnice radi isplate koja se vodi među istim strankama pred Općinskim sudom u Crikvenici, pod poslovnim brojem P-159/2025. Ova privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17, dalje: OZ), predlažući preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda uz naknadu troška, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Prije svega valja istaknuti da zakoni moraju uvijek postaviti okvir diskrecijskih ovlasti i urediti način njihove provedbe s dostatnom jasnoćom koja pojedincu osigurava primjerenu zaštitu protiv arbitrarnosti (samovolje), a sudovi su dužni pravne norme tumačiti polazeći od cilja i svrhe koje je zakonodavac želio postići njihovim propisivanjem te u skladu s tako utvrđenom svrhom primjenjivati mjerodavnu normu, imajući u vidu posebne okolnosti konkretnog slučaja.

4.1. Ovaj viši sud stoga ima potrebu istaknuti da sud prilikom donošenja odluke valja imati na umu načelo legitimnog očekivanja, jednakosti pred zakonom, pravičnosti i pravne sigurnosti, razmjernost, vaganja interesa te vladavine prava imajući uvijek na umu da "ništa zakon teže ne podnosi nego da se ista stvar na različit način ocjenjuje" (Nihil in lege intolerabilius est quam eandem rem diverso iure censeri).

5. Odmah valja istaknuti da na temelju odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01, 76/10., 85/10., 150/13., 5/14., dalje: Ustav) samo sud tumači i primjenjuje pravne propise.

6. Kod donošenja ove odluke sud je imao na, umu pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III- 2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda, već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.

6.1. Također, kod donošenja ove odluke sud je imao na umu i pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci U-III-186/21 od 22. prosinca 2021. u kojoj je navedeno da su "obrazloženja sudskih odluka iznimno važna, jer je nedostatak relevantnih i dostatnih razloga za ocjene kakve su odlukom dane prvi i najvažniji znak koji upućuje na arbitrarno sudsko odlučivanje. Dužnost obrazlaganja odluka jamči njihovu kakvoću kroz mogućnost kontrole logičkog procesa pomoću kojeg je sud došao do određene odluke, a ujedno stvara informacijsku osnovu koja strankama omogućuje pobijanje odluke u postupku po pravnim lijekovima u okviru jamstva prava na učinkovit pravni lijek (članak 18. Ustava). Obveza obrazlaganja odluke i obveza pažljivog ispitivanja navoda stranke imaju osobitu važnost ne samo kada je u pitanju korištenje prava na djelotvoran pravni lijek već i iz razloga što predstavlja potvrdu časti i dostojanstva subjekata o čijim se pravima i obvezama odlučuje (pri čemu obveza pažljivog ispitivanja navoda stranke ipak ne smije biti shvaćena tako da sudovi moraju detaljno odgovoriti na svaki argument koji stranke iznesu u postupku odnosno u svojim žalbama ili drugim odgovarajućim podnescima, već se u tom pitanju treba voditi mjerilima dostatnosti i relevantnosti razloga)."

7. U konkretnom slučaju predlagatelj je predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, koja je regulirana odredbom čl. 344. st. 1. i 2. OZ pa je za odlučivanje o osnovanosti prijedloga predlagatelja bilo potrebno utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine (st. 1.) i je li učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.).

8. Sud prvoga stupnja u obrazloženju pobijane odluke navodi da je odredio privremenu mjeru "bez raspravljanja na temelju odredbi Ovršnog zakona" te citira odredbe čl. 340. OZ, čl. 344. OZ i 345. OZ. Prvostupanjski sud zaključujući da je "tužitelj učinio vjerojatnim postojanje tražbine, budući je pokrenuo parnični postupak radi isplate protiv tužene-protivnice osiguranja" te nastavlja da je "isto tako dostavio u spis izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je upravo protivnik osiguranja vlasnik nekretnina…" te na temelju navedenog smatra da je predlagatelj osiguranja "učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja te je učinio vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, jer se u odnosu na ovu privremenu mjeru samo provodi zabilježba zabrane u zemljišnim knjigama, bez ikakvih drugih naloga protivniku osiguranja".

9. Pravilno ukazuje žalitelj svojom žalbom da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, pobijano rješenje uopće nema razloga o odlučnim činjenicama. Samo navođenje zakonskih odredbi, bez analiziranja istih u odnosu na konkretan prijepor ne može se smatrati obrazloženom odlukom.

10. Shvaćanje suda prvog stupnja da je "tužitelj učinio vjerojatnim postojanje tražbine, budući je pokrenuo parnični postupak radi isplate protiv tužene protivnice osiguranja" je pogrešan.

10.1. Shvaćanje ovog višeg suda podudarno je sa shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev -1494/11-2 od 28. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da sama činjenica podnošenja tužbe radi isplate protiv protivnika osiguranja ne može se smatrati da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, već sud treba dati ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine na temelju isprava koje je tužiteljica priložila uz tužbu.

10.2. Stoga se ne mogu prihvatiti navodi prvostupanjskog suda da su bili ispunjeni uvjeti da se o prijedlogu odluči bez očitovanja protivnika osiguranja jer da sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacija koja prileži spisu daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

10.3. Nadalje, pogrešno je shvaćanje suda prvog stupnja da bi pobijanim rješenjem "protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, jer se u odnosu na ovu privremenu mjeru samo provodi zabilježba zabrane u zemljišnim knjigama, bez ikakvih drugih naloga protivniku osiguranja".

10.4. Valja uvijek imati na umu da se privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja prava vlasništva ograničavaju vlasnička prava protivnika osiguranja, pa je potrebno pažljivo ispitati je li privremena mjera potrebna i u kojem obimu. Posebno valja voditi računa o tome je li zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnik osiguranja trpi takvom mjerom (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 1291/16-4 od 9. siječnja 2018.).

10.5. Naime, kada bi novčana tražbina predlagatelja i bila vjerojatna, mjera bi morala biti proporcionalna zaštićenom interesu vjerovnika. Proporcionalnost privremene mjere uključuje u sebi učinkovitost i nužnost mjere. Svrha privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sastoji se u održavanju postojećih stanja glede protivnikovog vlasništva na predmetu osiguranja, kako bi predlagatelj osiguranja u slučaju uspjeha u sporu mogao svoju tražbinu u ovršnom postupku naplatiti upravo unovčenjem predmeta osiguranja. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina po svojoj je prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja. Ako vjerovniku stoje na raspolaganju druga sredstva osiguranja koja u dovoljnoj mjeri osiguravaju njegovu novčanu tražbinu, nema mjesta određivanju takve mjere. O nužnosti mjere sud odlučuje na temelju podataka koje je iznio predlagatelj.

11. Za ocjenu tvrdnje o tome da protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu ili da bi ona bila neznatna potrebno je dati određeno i logično obrazloženje ocjene postojanja vjerojatnosti - utvrđenje kojih ima značaj pretpostavki za određivanje privremene mjere, s razlozima koji bi tu ocjenu opravdavali, a iz predmetnog prijedloga za osiguranje se ne može zaključiti da je određivanje mjere nužno ili da predlagatelju ne stoje na raspolaganju koja druga primjerena sredstva osiguranja, a koja pretpostavka mora biti kumulativno ispunjena u smislu odredbe čl. 344. st. 1. i 2. OZ.

11.1. Također, prvostupanjski sud očito nije imao na umu da je predmetno zemljište protivnika osiguranja velike vrijednosti (po predlagatelju 1.360.000,00 eura) u odnosu na potraživanje ovdje predlagatelja osiguranja (220.000,00 eura). Također, ovaj viši sud smatra kako je notorno da svaka zabilježba spora ili odbija potencijalne kupce određene nekretnine ili bitno snižava vrijednost te nekretnine, o čemu sud prvog stupnja ne daje nikakve razloge, pa su osnovani žalbeni navodi da za sada predlagatelj nije učinio vjerojatnim, a prvostupanjski sud nije obrazložio da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

12. Zbog navedenog, prvostupanjsko rješenje ne može se ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a te je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ njega valjalo ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

12.1. Na temelju odredbe članka 371. ZPP-a određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

13. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će ocijeniti činjenične navode predlagatelja osiguranja i priložene dokaze, uzeti u obzir žalbene navode protivnika osiguranja koji su od značaja za odlučivanje, kako bi pravilno utvrdio činjenično stanje radi ocjene osnovanosti prijedloga za donošenje privremene mjere i na temelju tih utvrđenja ponovo ocijeniti ispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 344. st. 1. i 2. i čl. 345. st. 1. OZ, te o prijedlogu donijeti novu odluku.

U Zagrebu 3. travnja 2025.

Sudac:

Ivica Veselić