Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž-997/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari tužitelja, AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Špeharu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Špehar&Špehar u Zagrebu, Masarykova 7, protiv tuženice BC, [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Frana Supila 16, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi potencijalnog umješača na strani tuženika ŠĐ, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Marijanu Perici, odvjetniku u Zagrebu, Vlaška 96, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj P-1069/2020-22 od 20. rujna 2022., dana 3. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba potencijalnog umješača na strani tuženika ŠĐ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj P-1069/2020-22 od 20. rujna 2022.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:
„I. Odbija se zahtjev ŠĐ za sudjelovanje u ovom parničnom postupku kao umješača na strani tužene NM.“
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio potencijalni umješač ŠĐ pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači i dopusti ŠĐ da se kao umješač na strani tuženice smije pridružiti toj stranci u predmetnom parničnom postupku. U žalbi ističe da je pri donošenju pobijanog rješenja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer razlozi pobijanog rješenja proturječe stanju spisu, zbog čega se pobijano rješenje ne može ispitati. Navodi kako ne tvrdi da bi predmetne nekretnine bile njezino vlasništvo ili suvlasništvo, već da su one do 1948. bile upisane kao vlasništvo ..., kada su temeljem Odluke Kotarske agrarne komisije u Malom Lošinju broj R I:1/47 od 16. srpnja 1948. "istjelovljene" iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao općenarodna imovina pod upravom Kotarskog narodnog odbora u Malom Lošinju. Imajući u vidu kako je ŠĐ pravni slijednik prijašnjeg vlasnika predmetnih nekretnina, kako je utvrđeno presudom Upravnog suda u Rijeci posl. br. UsI-841/2017 od 23. listopada 2019., to joj pripada pravo na njihov povrat temeljem Ugovora između Sv. Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Kako je pravo ŠĐ da joj se predmetne nekretnine vrate u vlasništvo zajamčeno međunarodnim ugovorom, a o tom njezinom pravu još nije donesena mjerodavna odluka, to ukazuje kako je pobijano rješenje nepravilno, jer kao pravna osoba Katoličke crkve osnovano polaže pravo na povrat predmetnih nekretnina koje su oduzete njezinom predniku.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), na koju u žalbi ukazuje tuženica, budući da pobijano rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.
6. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. istoga Zakona.
7. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbio je zahtjev ŠĐ za sudjelovanjem u predmetnom parničkom postupku kao umješača na strani tuženice, budući da iz stanja spisa proizlazi da ŠĐ sporne nekretnine smatra svojim vlasništvom, što je u suprotnosti s pravom vlasništva – suvlasništva tuženice uknjiženim u zemljišnim knjigama, slijedom čega ocjenjuje ŠĐ nema pravni interes za miješanje u predmetni parnični postupak na strani tuženice, zbog čega je pozivom na odredbu čl. 207. st. 1. ZPP odlučio kao u izreci.
8. Odredbom čl. 206. ZPP propisano je da osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci. Umješač može stupiti u parnicu u tijeku cijelog postupka sve do podnošenja izvanrednog pravnog lijeka. Izjavu o stupanju u parnicu umješač može dati na ročištu ili pismenim podneskom.
9. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća činjenično i pravno utvrđenje suda prvog stupnja da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 206. ZPP, i to stoga, kako to slijedi iz spisa predmeta, što umješač nema pravni interes da se umiješa na strani tuženice da bi ona uspjela u postupku, budući da umješač može biti samo osoba koja ima pravni interes da u parnici uspije stranka na čijoj se strani miješa, a ne osoba koja za sebe svojata predmet spora, što u konkretnom slučaju potencijalni umješač čini.
9.1. Naime, iz navoda potencijalnog umješača u prijedlogu za miješanje, isprava u spisu te navoda žalbe proizlazi kako potencijalni umješač sporne nekretnine smatra svojim vlasništvom, čime ističe određeno pravo na spornim nekretninama, odnosno svoj poseban interes, a ne interes da u parnici uspije tuženik.
10. Stoga je pravilno sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 207. st. 1. ZPP odbio prijedlog potencijalnog umješača da na strani tuženice stupi u parnicu.
11. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu potencijalnog umješača kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
Zadar, 3. travnja 2025.
Sutkinja
Katija Hrabrov
