Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-644/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Mihovilu Joviću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Grad Split, Obala kneza Branimira 17, Split, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2631/2018-28 od 8. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 3. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2631/2018-28 od 8. siječnja 2025. i predmet vraća tom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje time da će se postupak nastaviti pred drugim sucem pojedincem toga suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

¸

„I. Utvrđuje se da je tužitelj ZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naspram tuženika vlasnik za 1/3 idelnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u Z. U. [broj ZK uloška], koja čestica je prikazana na skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Mišević od 01.02.2023. g. koja skica je sastavni dio izreke ove presude i to dijela obojanog žutom bojom i označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 88m2 pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava suvlasništva na toj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj te istu pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlažući pobijanu odluku preinačiti, podredno ukinuti te vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora čini zahtjev na utvrđenje da je tužitelj suvlasnik za 1/3 idealnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 88 m2, sve prikazano na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Mišević od 1. veljače 2023. kao i zahtjev da temeljem ove presude tužitelj ishodi uknjižbu prava suvlasništva na navedenoj nekretnini, brišući isto pravo sa imena tuženika.

6. Po provedenom postupku sud prvog stupnja, u bitnom utvrđuje:

- da iz priloženog kupoprodajnog ugovora zaključenog 16. srpnja 1965. proizlazi da je HT prodala JT – predniku tužitelja čest. zem. broj [katastarska čestica] u naravi zemljište zv. "bećinka" površine 1250 m2 u [adresa], zaseok [adresa], pozicija [adresa];

- da je pregledom kopije katastarskog plana Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Split 11. kolovoza 2015. vidljiv položaj i oblik čest. zem. [katastarska čestica] koja se nalazi sa sjeverne strane javnog puta;

- da iz Zapisnika zk odjela toga suda broj Z-6500/2007/5148 od 1. srpnja 2011. proizlazi da su tužitelj i njegov pravni prednik NT bili nazočni na ročištu povodom preoblikovanja zemljišne knjige na osnovi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, dalje u tekstu: ZZK);

- da je tom prilikom od dijela čest. zem. [katastarska čestica] [broj ZK uloška], u naravi vrt i dijela čest. zem. [katastarska čestica] [broj ZK uloška], u naravi put, sve k. o. [katastarska općina], formirana nova čest. zem. [katastarska čestica], u naravi gospodarska zgrada, površine 88 m2 a čest. zem. [katastarska čestica] u naravi put ZU 349 da je upisana kao Općenarodna imovina tj. mjesni narodni odbor Žrnovnica, kao organ upravljanja.

7. Temeljem ovih odlučnih činjeničnih utvrđenja po stavu suda prvog stupnja citiranim kupoprodajnim ugovorom od 16. srpnja 1965. prednik tužitelja nije kupio dio javnog puta kojim je obuhvaćen tužbeni zahtjev. Kako je tužitelj kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva istako dosjelost sud je smatrao da posjed tužitelja nije ni savjestan niti zakonit jer da su prednik tužitelja te tužitelj znali da su na dijelu javnog puta izgradili garažu i time znatno u tom dijelu "suzili javni put" što je sud utvrdio na očevidu a što da proizlazi iz fotografija priloženih u spisu. Radi iznesenog, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je u cijelosti kao neosnovan.

8. Gore navedeni zaključak suda prvog stupnja, za sada ne prihvaća ovaj žalbeni sud jer je žalbenim prigovorima tužitelja dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude.

9. Prije svega istaći je da tužitelj svojim tužbenim zahtjevom nije obuhvatio dio javnog puta što proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Marka Miševića koji je jasno označio predmet tužbenog zahtjeva i to novo formiranu čest. zem. [katastarska čestica] koja je nastala isključivo od čest. stare oznake čest. zem. [katastarska čestica], a granice koje nikada nisu ni mijenjane što pak proizlazi iz priložene kopije katastarskog plana koja datira iz vremena prije preoblikovanja zemljišne knjige. Prema tome, iz spisa bi proizlazilo da predmetni put – pješačka staza je ostala onakva kakva je bila i ranije i nosi svoj broj čest. zem. [katastarska čestica] te se radi o nerazvrstanoj cesti, a tek preoblikovanjem zemljišnih knjiga tuženik se upisuje za 1/3 dijela prava vlasništva. Navedeno je vidljivo iz kopije katastarskog plana, kao i iz fotografija koje je tužitelj dostavio sudu, a na kojima su vidljive granice nekretnine koju su koristili odnosno koristi tužitelj, odnosno njegovi pravni prednici. Stoga bi proizlazilo da je put u svakom slučaju ostao u onim granicama u kojima je vidljiv i nedostaje na crno bijelim fotografijama.

10. Iz presude bi proizlazilo kako je tužitelj izvršio svoj upis na nekretnini koja je ranije bila upisana na ime tuženika što je netočno već je tuženik upisan kao suvlasnik prilikom preoblikovanja zemljišnih knjiga na nekretnini, a za koju tužitelj tvrdi da je u njegovom vlasništvu i posjedu. Pri tome sud nije vodio dovoljno računa o činjenici da je tužitelj već upisan u odnosu na predmetnu nekretninu kao suvlasnik za 1/3 dijela, kao i njegov brat odnosno tuženik.

11. Radi iznesenog, za sada se ne može zaključiti kako tužitelj i njegovi pravni prednici nisu imali kvalitet posjeda koji bi bio zakonit i savjestan, osim toga istaći je da se sud prvog stupnja nije pozvao na odredbu zakona kojeg je primijenio u konkretnom slučaju, odnosno ne navodi relevantno materijalno pravo koje primjenjuje u ovom slučaju što predstavlja daljnju povredu a što je bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude. Ovdje je ukazati prvostupanjskom sudu da prema odredbi članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

12. Radi svega gore iznesenog činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno slijedom čega nije moguće niti ispitati materijalno pravo odnosno nejasnim se ukazuje koje materijalno pravo, odnosno odredbe kojeg zakona je sud primijenio u ovom konkretnom slučaju.

13. Radi iznesenog, valjalo je presudu suda prvog stupnja ukinuti sukladno odredbi članka 369. i članka 370. ZPP-a te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje time što će se postupak nastaviti pred drugim sucem pojedincem toga suda.

14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem, upotpuniti će činjenično stanje izvođenjem dokaza koje su stranke predložile odnosno koje eventualno predlože, te će potom, ocjenom svih izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.

15. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti odluku o troškovima postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Splitu, 3. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić