REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-156/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  I Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Alenu Barbiću, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Ivane Liović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 71, zastupanog po Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, protiv ovršenice NŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz ZOU Tomislav Brajković i Milena Matošević Brajković, odvjetnicima u Poreču, radi naplate, dana 03. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Proglašava se nedopuštenim prijenos zaplijenjenih sredstava na računu ovršenice za iznos iznad 3.877,26 eura (za iznos od 16.220,95 eura) zaplijenjenih temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja po osnovi za plaćanje - presudi Općinskog suda u Poreču-Parenzo posl. br. 6 Povrv-300/11-12 od 27. veljače 2015.

II Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u postupku izravne naplate novčane tražbine za iznos od 3.877.26 eura.

z a k l j u č i o  j e

III Upućuje se ovršenica da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kod Financijske agencije pokrenute na temelju presude Općinskog suda u Poreču-Parenzo posl. br. 6 Povrv-300/11-12 od 27. veljače 2015., za iznos iznad 3.877,26 eura iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica je podnijela prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom koja se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Poreču-Parenzo posl. br. 6 Povrv-300/11-12 od 27. veljače 2015. Ovršenica navodi da je navedena presuda donesena protiv tuženika SŠ iz [adresa], ŠŠ, njezinog sina, koji je preminuo **.**.2022., te da ona nije naznačena u osnovi za plaćanje kao dužnik. U rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Hrvatin posl. broj O- 39/2023 od 02. ožujka 2023 da nigdje nije naveden dug po navedenoj presudi kao pasivna ostavinska imovina. Osim toga da nigdje ne stoji obveza ovršenice za plaćanje predmetnog potraživanja ovrhovoditelja te da osnova za plaćanje ne glasi na ime ovršenice, stoga, da se samo zbog toga ne može provoditi izvansudska ovrha protiv ovršenice. Ističe da kao nasljednica SŠ odgovara za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Po osnovi za plaćanje da je od ovršenice zaplijenjen iznos od 20.098,21 eura, a kao dokaz da nije ništa naslijedila od ostavitelja dostavila je potvrde banaka o stanju računa, obzirom na navedeno predlaže da se izvršenje izvansudske ovrhe po osnovi za plaćanje iz predmetne presude odgodi, a također ističe i prigovor zastare. U dopuni prijedloga ovršenica je dostavila potvrdu Istarske Kreditne banke d.d. Umag, glede isplate vezano za drugi mirovinski stup na temelju rješenja o nasljeđivanju iz koje potvrde da proizlazi da joj je po toj osnovi kao nasljednici isplaćen iznos od 3.877,26 eura, stoga da kao nasljednica dužnika iz osnove za plaćanje može odgovarati samo za taj iznos.

2. Prema čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/2022 i 6/2024, u nastavku OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava (st. 1.). Na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi (st. 2.).

3. Ovrhovoditelj se usprotivio kako prijedlogu ovršenice za odgodom ovrhe tako i prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, navodeći, u bitnom, da je ovršenica nasljednica "inicijalnog" dužnika ovrhovoditelja, te da odgovara za dugove svojeg prednika. Agencija da će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz čl. 32. OZ-a. Dakle, prisilna naplata putem Financijske agencije da je uredno i zakonom utemeljeno provedeno temeljem presude Općinskog suda u Poreču-Parenzo posl. br. 6 Povrv-300/11-12 od 27. veljače 2015. i rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Hrvatin posl. br. O-39/23 od 02. ožujka 2023. Ovršenica da je naslijedila sredstva i da nije dostavila relevantne dokaze za visinu naslijeđenoga. Također navodi da je prigovor zastare posve neutemeljen jer i u slučaju da ranije uopće nije vođena ovrha niti pokrenuta ikakva pravna relevantna radnja usmjerena na naplatu dugovanja, onda je svakako prekinuta zastara slanjem presude na izravnu naplatu kod FINA-e dana 11. veljače 2025. - presuda je pravomoćna i ovršna dana 17. ožujka 2015., dakle, da nije protekao zastrani rok od 10 godina. Ovrhovoditelj ističe kako je navedena presuda već bila na provedbi kod FINA-e i to od 02. ožujka 2021. kao i 4. siječnja 2017. Ovrhovoditelj se protivi i prijedlogu za odgodu ovrhe navodeći da je ista normirana odredbama čl. 65. st. 1. OZ- a koji određuje uvjete za odgodom ovrhe putem dva uvjeta koji moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenica da nije dokazala niti jedan od ovih uvjeta a kamoli da su oba uvjeta kumulativno ispunjena. Ovrhovoditelj ističe kako je on pravna osoba kao zajednica osiguranja i da je posve neupitna možebitna naplata ovršenika za slučaj da bi ovrha postala nedopuštena. Također, u odnosu na proglašenje ovrhe nedopuštenom ovrhovoditelj predlaže sudu uputiti ovršenicu u parnicu radi dokazivanja visine naslijeđenog, posebice iz razloga što ista tvrdi da nije naslijedila ništa dok iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je naslijedila znatna novčana sredstva što da ukazuje na nevjerodostojnost ovršenice. Osim što da ovršenica odgovara za dugove ostavitelja do visine naslijeđenog onda odgovara i za zakonske zatezne kamate koje teku od dana smrti prednika do dana plaćanja i to kao vlastiti dug jer da je neplaćanjem pala u vlastito zakašnjenje.

4. U odnosu na toč. I. izreke rješenja.

5. Iz zahtjeva za izravnu naplatu od 11. veljače 2025. Hrvatskog ureda za osiguranje vidljivo je da se zahtjeva izravna naplata novčane tražbine na temelju ovršne isprave - presude Općinskog suda u Poreču - Parenzo posl. br. Povrv-300/11 od 27. veljače 2015. protiv ovršenice NŠ.

5.1. Iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje FINA-e RC Rijeka od 24. veljače 2025. vidljivo je da je od ovršenice zaplijenjen iznos od 20.098,21 eura.

6. Uvidom u presudu Općinskog suda u Poreču-Parenzo posl. br. Povrv-300/11 od 27. veljače 2015., donesenu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog ureda za osiguranje protiv tuženika SŠ, utvrđeno je da je u cijelosti održan na snazi platni nalog iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl. br. Ovrv-3238/11 od 29. studenog 2011. kojim se nalaže tuženiku da tužitelju (ovdje ovrhovoditelju) namiri tražbinu u ukupnom iznosu od 60.858,96 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 3.460,00 kn uvećan za zakonske zatezne kamate.

7. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-39/23 vidljivo je da je iza pok. SŠ, umrlog **.**.2022., ostala imovina koja se sastoji od pokretnina – račun štednje po viđenju br. 4310094785 u Istarskoj kreditnoj banci Umag d.d., redovni tekući račun br. [broj bankovnog računa] u Privrednoj banci Zagreb d.d., tekući račun br. [broj bankovnog računa] u Privrednoj banci Zagreb d.d. te novčana sredstva na osobnom računu br. 141091548 u PBZ Croatia osiguranju obveznom mirovinskom fondu kategorije B u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje – II. stup te da se nasljednicom ostavitelja proglašava NŠ, majka ostavitelja, u cijelosti.

8. Iz potvrde Istarske kreditne banke Umag d.d. od 07. travnja 2024. vidljivo je da je na dan pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju (11. ožujka 2023.) saldo na računu ostavitelja broj 4310094785 iznosio 0,00 eura.

9. Iz potvrde Privredne banke Zagreb d.d. od 25. veljače 2025. vidljivo je da je ostavitelj imao ugovoren tekući račun u kunama IBAN: [broj bankovnog računa] na kojem je stanje na dan 13. prosinca 2022. (na dan smrti) iznosilo 0,00 kn, kao i tekući račun u eurima i stranoj valulti IBAN: [broj bankovnog računa], na kojem je stanje na dan 13. prosinca 22. iznosilo 0,00 kn.

10. Iz potvrde plaćanja Istarske kreditne banke Umag d.d. od 25. veljače 2025. vidljivo je da je nasljednici NŠ dana 10. svibnja 2023. na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje isplaćen iznos od 3.877,26 eura.

10.1. Slijedom navedenog, ostavinsku imovinu ostavitelja SŠ čini isključivo iznos od 3.877,26 eura, koji je i isplaćen ovršenici.

11. Odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019, dalje ZN) propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

11.1. Stoga proizlazi da je navod ovršenice da kao nasljednica odgovora za dugove ostavitelja samo do visine naslijeđenog dijela osnovan, jer je nesporno da je visina naslijeđenog dijela 3.877,26 eura, koji je iznos i isplaćen ovršenici, tako da nasljednica ne može biti odgovorna za dug ostavitelja koji premašuje taj iznos.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u toč. I izreke rješenja.

12. U odnosu na t. II izreke rješenja.

Prijedlog ovršenice za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava za iznos od 3.877.26 eura nije osnovan.

13. Uvjeti za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika propisani su odredbom čl. 65. OZ-a.

14. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

15. Ovrhovoditelj se usprotivio i prijedlogu ovršenice za odgodom ovrhe.

16. S obzirom da je ovršenica podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ispunjen je jedan od uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a. Ovršenica, međutim, nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, štoviše na navedeno se niti ne poziva.

Slijedom navedenog, riješeno je kao u t. II izreke rješenja.

17. U odnosu na točku III. izreke zaključka.

18. Odredbom čl. 52. OZ-a propisano je da će sud, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, dostavit žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

19. Ovršenica u svom prijedlogu navodi da kao nasljednica ostavitelja za dugove ostavitelja odgovara samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Radi se o žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a (da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), a poziva se i na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a (prigovor zastare), a koje navode je ovrhovoditelj osporio dok ovršenica njihovu osnovanost nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji opće poznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a).

Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ- a, valjalo je odlučiti kao u izreci zaključka.

U Poreču-Parenzo 03. travnja 2025.

S u d a c

Alen Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

I Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od osam dana od dostave rješenja.

II Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

DNA:

- ovrhovoditelju p.p.

- ovršenici p.p.

- FINA RC Rijeka