Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Psp-7/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici odvjetnici Sonji Dušić-Poljak, iz Koprivnice, protiv tuženika NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici odvjetnici Sanji Godek-Glavina, iz Koprivnice, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene dana 26. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, na ročištu radi objave i uručenja rješenja, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), 3. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], voćnjak kod kuće u selu sa 54čhv, u naravi dvorište tužiteljice, na način da je dana 13. lipnja 2024. godine, protupravno maknuo drvenu dasku širine 0,23m, koja se nalazi između ćoška kuće u posjedu tuženika i prve točke betonske blok ograde, gledajući od ulične strane, a udaljene od kuće tuženika u širini od 0,30m, te ušao u dvorište tužiteljice, počeo vikati i verbalno napadati tužiteljicu te velikim škarama za rezanje zelenila, rezao bršljan i vinovu lozu u posjedu tužiteljice, koja se nalazi u dvorištu tužiteljice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na betonskim stupovima između kojih je razapeta žica, a koji su postavljeni tako da se prvi betonski stup gledajući s ulične strane nalazi na udaljenosti od 0,71m, od betonske blok ograde (točka 1 skice izmjere), drugi betonski stup na udaljenosti od 0,94m, od zida kuće u posjedu tuženika (točka 2 skice izmjere), treći betonski stup na udaljenosti od 0,93m od zida gospodarske zgrade u posjedu tuženika (točka 3 skice izmjere), a četvrti betonski stup na udaljenosti od 0,93m od zida gospodarske zgrade u posjedu tuženika (točka 4 skice izmjere), ukupne duljine brajde 10,4m, pa mu se zabranjuje svako takovo i slično smetanje, pod prijetnjom novčane kazne, slijedom čega je tužiteljici dužan naknaditi trošak ovog parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici ĆĐ naknaditi tuženiku NĐ troškove postupka u iznosu od 558,50 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 12. srpnja 2024. podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica].

1.1. Tužiteljica navodi da je vlasnica i posjednica nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a potonja nekretnina s istočne strane graniči s nekretninom kčbr. [katastarska čestica] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo SĐ, supruge tuženika, koji stanuje na predmetnoj nekretnini.

1.2. U tužbi se navodi da su predmetne nekretnine tužiteljice i nekretnine u posjedu tuženika dva kućna mjesta s dvorištima, s tim da se kuća u posjedu tuženika nalazi na međi s nekretninom tužiteljice te i prelazi preko katastarske međe.

1.3. Tužiteljica navodi da svoje nekretnine posjeduje na isti način preko prednika više od 50 godina te posjed na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] održava do kuće u posjedu tuženika, a predmetna nekretnina je od ulične strane do kuće tuženika ograđena starom betonskom ogradom kod koje tužiteljica ima posađeno ukrasno zimzeleno grmlje, a u svojem dvorištu, okomito na ulicu, tužiteljica je razapela žicu između betonskih stupova i posadila vinovu lozu i bršljan te je između tako postavljene brajde i tuženikove kuće prolaz oko 90-95 cm širine. Tužiteljica navodi da posjed dvorišta drži i iza postavljene brajde do kuće tuženika na način da orezuje vinovu lozu i bršljan te čisti i kosi navedeni dvorišni dio. Dalje u dubinu njezinog posjeda su sagrađene garaže, a na dijelu iza garaža temelji stare betonske ograde i tužiteljica i taj dio drži u posjedu.

1.4. U tužbi se navodi da je s ulične strane nekretnina tik uz tuženikovu kuću maknuto jedno betonsko polje ograde i postavljena drvena daska koja bi se mogla micati, no tuženik ju nije micao niti prelazio ogradu tužiteljice niti ulazio u njezino dvorište. Tužiteljica navodi da je kontinuirano posjedovala svoje dvorište na način da ga je do zida kuće tuženika kosila i čistila te orezivala vinovu lozu, bršljan u drugo zelenilo te se je koristila prolazom iza brajde do kuće tuženika, a u takvom načinu posjedovanja tužiteljica nikad ni od koga nije bila smetana.

1.5. Tužiteljica navodi da je 13. lipnja 2024. tuženik izvršio smetanje posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine tužiteljice na način da je protupravno maknuo drveno polje ograde između kuće u njegovom posjedu i drugog dijela tužiteljičine betonske ograde, ušao u njezino dvorište, počeo vikati i verbalno napadati tužiteljicu te škarama za rezanje zelenila u njezinom dvorištu počeo rezati njezin bršljan i vinovu lozu, a tužiteljica je tražila da tuženik s tim radnjama prestane i izađe iz dvorišta, što je tuženik odbio pa je tužiteljica pozvala policiju.

1.6. U tužbi se navodi da je protupravnom radnjom neovlaštenog ulaska u dvorište tužiteljice i rezanjem njezinog zelenila tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa su se stekli uvjeti iz čl. 21. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za pokretanje ovog postupka.

1.7. Tužiteljica je u tužbi navela da si dopušta uskladiti tužbeni zahtjev u odnosu na opseg počinjenog smetanja sukladno nalazu i mišljenju vještaka nakon održanog očevida.

1.8 Tužiteljica je podneskom od 9. veljače 2025. postavila konačni tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke ovog rješenja, pozivajući se na skicu izmjere nalaza i mišljenja geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač od 20. prosinca 2024..

2. U odgovoru na tužbu tuženik je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

2.1. Tuženik ne osporava navode iz tužbe u odnosu na upisano vlasništvo predmetnih nekretnina jer tako proizlazi iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka i kopije katastarskog plana.

2.2. Tuženik se protivi navodima tužbe o načinu posjedovanja i uređivanja nekretnine.

2.3. Tuženik je naveo da je 2007. zajedno sa suprugom kupio nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i od tada živi na toj nekretnini sa suprugom i kćerkom. Navodi da su kod kupnje nekretnine vlasnici njemu i supruzi pokazali među te im dali građevnu dozvolu i rješenje iz kojih je vidljivo da je njihova kuća udaljena od međe s nekretninom tužiteljice, odnosno zid kuće odmaknut je od međe oko 0,80 cm u skladu s građevinskom dozvolom. Navodi da kad je nekretnina kupljenja od zida kuće tuženika do ograde tužiteljice bio je slobodan prolaz tako da je tuženik na taj dio nekretnine mogao doći s prednje strane kuće te je imao i pristup do kanalizacijskih cijevi koje se pružaju s bočne strane kuće prema međi. Budući da obje stranke drže pse tuženik je na mjestu gdje je bio slobodan prolaz sam stavio drvenu dasku koja se po potrebi može maknuti. Tužiteljica je uz među posadila raslinje koje nije održavala tako da je ono raslo prema zidu kuće u kojoj stanuje tuženik, naslanjajući se na zid kuće te pod krovište kuće, prilikom čega je nastajala šteta u vidu vlaženja zida. Tuženik navodi da je u potkrovlju kuće morao skupljati lišće i rezati granje jer je raslinje raslo ispod krovišta u tavanski dio kuće na nekretnini koju posjeduje sa suprugom te je u mnogobrojnim navratima tražio tužiteljicu da svoju nekretninu očisti od raslinja tako da bude očišćen dio nekretnine uz zid kuće odnosno da bude očišćen prolaz.

2.4. Tuženik navodi da tužiteljica nije htjela očistiti svoje raslinje s nekretnine koju tuženik drži u posjedu sa svojom suprugom pa je tuženik 13. lipnja 2024. sam očistio svoju nekretninu i to zračni prostor iznad prolaza uz bočni dio njegove kuće prema nekretnini tužiteljice na način da je rezao raslinje koje je raslo na njegov dio nekretnine s nekretnine tužiteljice tj. preko nesporne međe. Tuženik navodi da je taj dio nekretnine posjedovao jer su u tom dijelu postavljene kanalizacijske cijevi koje se pružaju ispod okapnice njegove kuće. Tuženik se poziva na odredbu čl. 105. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje daju ovlasti vlasniku (a tuženik je izvanknjižni vlasnik kuće u kojoj živi) da ima pravo odsjeći grane tuđeg drveta i drugog raslinja koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine ili ispod okapnice. Stoga tuženik smatra da u ovoj pravnoj situaciji nema smetanja posjeda nekretnine. U odgovoru na tužbu se navodi da kad bi tužiteljica bila u pravu (što tuženik osporava), tuženik je primijenio samopomoć, jer tužiteljica na njegovo traženje nije uklonila granje i raslinje s dijela nekretnine iza kuće tuženika prema nekretnini tužiteljice na mjestu prolaza uz kuću gdje se nalaze cijevi kuće tuženika i koji je dio nekretnine uvijek bio dostupan tuženiku micanjem drvene daske koju je postavio. Tuženik navodi da se ne bi radilo o smetanju posjeda nekretnine jer nije moguće izvršiti povrat u prijašnje stanje pa bi se eventualno radio o uznemiravanju posjeda.

3. Tuženik je u podnesku od 11. veljače 2025. naveo da se protivi preinaci tužbe prema podnesku tužiteljice od 9. veljače 2025. . Sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe u smislu odredbi čl. 191. ZPP-a jer je tužiteljica nakon provedenog očevida i dostave nalaza i skice uredovanja geodetskog vještaka samo specificirala odnosno dopunila tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka u pogledu položaja i širine drvene daske i položaja betonskih stupova sa žicom uz koje je vinova loza i bršljan, a nije promijenila ni povećala tužbeni zahtjev.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužiteljica i tuženik kao stranke u svrhu dokazivanja, saslušani su svjedoci KĐ, ČĐ, VĐ, PĐ. SĐ, IĐ, ZĐ, pročitane su priložene isprave: zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 6-7), izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 8), izvod iz katastarskog plana od 19.6.2024. (str. 9), prilog tužiteljice (str. 109), izvršen je uvid u fotografije (str. 11-15), rješenje Odjela za privredne poslove Skupštine Općine Koprivnica od 27.5.1967. (str. 22), građevinsku dozvolu Odjela za privredne poslove Skupštine Općine Koprivnica od 27.5.1967. (str. 23-24), izvršen je uvid u fotografije (str. 25 i 30), pročitano je Izvješće PP Koprivnica od 8. srpnja 2024. (str. 31), proveden je očevid na predmetnim nekretninama i geodetsko vještačenje po vještaku ing. Vesni Kovač te je pročitan nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 20. prosinca 2024. i izvršen uvid u skicu uredovanja i fotografije (str. 54-71).

5. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza primjenom odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

6. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. ZPP-a te primjenom odredbe čl. 299. ZPP-a.

7. Na temelju odredbe čl. 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8. Između stranaka nije bilo sporno da je tužba podnijeta u zakonskom roku u smislu odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV).

9. Između stranaka je sporno posljednje stanje posjeda i čin smetanja posjeda.

10. Radi identifikacije prijepornog dijela nekretnine proveden je očevid na nekretnini uz sudjelovanje geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač.

11. Očevidom je utvrđeno da se nekretnine stranaka nalaze u [adresa], protežu se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. U naravi je nekretnina tužiteljice kuća kbr. 67 s dvorištem i dvorišnim zgradama, a nekretnina tuženika u naravi je kuća kbr. 65 s dvorištem i dvorišnim objektima. Ulica je s južne strane predmetnih nekretnina te su u odnosu na ulicu nekretnine ograđene ogradom. Od ulice prema dubini nekretnine između nekretnina stranaka je betonska blok ograda tuženika dužine 1,90 m, visine 1,31 m, širine 4-5 cm, koja se sastoji od donjeg betonskog dijela koji je ukopan u zemlju, dok je gornji dio ograde – nasadna ploča postavljena u utore na donjem i bočnom dijelu betonske ograde, a između te betonske ograde i tuženikove kuće je postavljena daska širine 23 cm. S vanjske strane tuženikove kuće prema nekretnini tužiteljice je na jednom dijelu kanalizacijska cijev. Istočno od tuženikove kuće, prema dvorištu tužiteljice su četiri stupa između kojih je razapeta žica i uz navedeno je zasađena vinova loza, lovor višnja i bršljan.

12. Geodetski vještak ing. Vesna Kovač je prilikom očevida izvršio snimanje i fotografiranje te je izradio skicu uredovanja koju je s fotografijama dostavio uz pisani nalaz. Iz nalaz vještaka proizlazi da je izvršeno snimanje postojećih betonskih stupova na nekretnini tužiteljice između kojih je razapeta žica, odnosno brajde, uz koju su nalaze i grmovi Iovor višnje, te su točke stupova prikazane na Skici izmjere od 1-4. Prvi stup brajda tužiteljice, gledajući sa ulične strane, nalazi se na udaljenosti od betonske blok ograde tuženika za 0.71 m, drugi stup se nalazi na udaljenosti od zida kuće tuženika za 0.94 m, treći i četvrti stup se nalaze na udaljenosti od 0.93 m od zida tuženikove kuće, razmak između prvog i drugog stupa iznosi 3.73 m, između drugog i trećeg iznosi 3.56 m, a između trećeg i četvrtog iznosi 3.11 m. Na licu mjesta je utvrđeno da se uz zid tuženikove kuće od strane tužiteljice proteže kanalizacijska cijev promjera 10 cm i ide u dužini od 4, 57 m, ispod prozora kuće tuženika, prema ulici (vidljivo na fotografijama u prilogu od 5-7). Udaljenost između prve točke betonske blok ograde tuženika ćoška kuće tuženika iznosi 0.30 m. Sama dužina betonske blok ograde tuženika uz tužiteljicu od točke I do točke 2 iznosi 1.90 m, a ograda je visine 1.31 m. Također je izvršeno snimanje okapnice, koja se nalazi na gospodarskoj zgradi tuženika u dvije točke, koje su prikazane na skici izmjere ( vidi fotografiju 2 i 5). Sama okapnica gospodarske građevine je dužine 11.73 m i širine 0.34 m.

12.1. Iz nalaza vještaka proizlazi da se stanje predmetnih čestica 1533/1 i 1533/2 k. o. [katastarska općina] na katastarskom planu ne poklapa sa stanjem snimljenim na licu mjesta, odnosno posjed tuženika a i tužiteljice se uvelike razlikuju u odnosu na katastarske međe.

12.2.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan, a istom nije prigovorio tuženik, a ni tužiteljica nije imala prigovor na skicu uredovanja.

13. Očevidom je utvrđeno da je prijeporni dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dio dvorišta tužiteljice istočno od kuće u kojoj tuženik stanuje sa suprugom do brajde – stupovi između kojih je žica uz koju je vinova loza, bršljan i grmovi Iovor višnje tužiteljice.

14. Prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka i dostavljene skice uredovanja te izvoda iz katastarskog plana proizlazi da je dio kuće u kojoj živi tuženik sa suprugom prema kastastarskim međama na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je na navedenoj čestici okapnica njihove kuće i njihova kanalizacijska cijev s istočne strane prema dvorištu tužiteljice, a istočno od toga su betonski stupovi tužiteljice između kojih je razapeta žica.

15. Na ročištu glave rasprave 14. studenog 2024. tužiteljica je osobno navela da ona ne želi da itko ulazi u njezino dvorište pa tako ni tuženik jer nikad nema mira te želi da se utvrdi do kud se proteže čija čestica i da se na pravcu međe podigne ograda ako bi se utvrdilo da je tuženik vlasnik i dijela nekretnine koja je u naravi njezino dvorište, iz čega proizlazi da je prava volja tužiteljice urediti među između nekretnina u posjedu stranaka.

16. Nije sporno da je supruga tuženika SĐ pokrenula izvanparnični postupak protiv tužiteljice radi uređenja međe između predmetnih nekretnina, a postupak je u tijeku u predmetu ovog suda broj R1-54/2024.

17. Punomoćnica tužiteljice je na ročištu glave rasprave 14. studenog 2024. navela da je tužiteljica pokrenula ovaj postupak kako bi zaštitila svoj posjed pa ako odustane od tužbe moglo bi se tretirati da nije zaštitila svoje posljednje posjedovno mirno stanje, što bi moglo utjecati na postupak uređenja međe ako bi se ista uređivala po posljednjem mirnom posjedu.

18. Nesporno je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik 13. lipnja 2024. maknuo drveno polje ograde između kuće u njegovom posjedu i tužiteljičine betonske ograde i ušao u dvorište tužiteljice između kuće koju tuženik posjeduje sa suprugom i brajde tužiteljice te škarama za rezanje zelenila orezao bršljan i vinovu lozu tužiteljice na zračnom prostoru iznad navedenog prijepornog dijela nekretnine.

19. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da u konkretnom slučaju ima pravo na posjedovnu zaštitu.

20. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

20.1. Prema odredbi čl. 20. ZV i to st. 1. samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a prema st. 2. čl. 20. tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

21. Na temelju odredbe čl. 22. ZV-a i to st. 2., sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema st. 3. pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

22. Tijekom postupka je između stranaka bilo sporno tko je u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

23. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je ona u posljednjem mirnom posjedu prijepornog dijela nekretnine koji je posjedovala na način da je do zida kuće tuženika kosila i čistila te orezivala vinovu lozu, bršljan i drugo zelenilo i koristila se prolazom iza brajde do kuće tuženika.

24. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da je posjedovao prijeporni dio nekretnine na način da je po potrebi micao drvenu dasku koju je postavio na slobodni prolaz između kuće koju uživa sa suprugom i ograde tužiteljice, a kako bi mogao doći do dijela nekretnine prema dvorištu tužiteljice radi održavanja njihove kuće i cijevi koje se nalaze na tom dijelu nekretnine.

25. Na temelju čl. 10. ZV-a, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a prema čl. 13. citiranog Zakona posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

25.1. Prema čl. 19. ZV-a posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, a smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje i tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

25.2. Prestanak posjeda stvari propisan je čl. 28. ZV-a, i to prema st. 1. posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila i nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar., a prema st. 2. dotadašnjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koje neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda.

26. Tužiteljica tvrdi da je tuženik izvršio smetanje posjeda na način da je protupravno maknuo jedno drveno polje ograde između kuće u posjedu tuženika i betonske ograde tužiteljice, ušao u dvorište tužiteljice, vikao i verbalno napadao tužiteljicu te škarama za rezanje zelenila rezao bršljan i vinovu lozu u posjedu tužiteljice.

27. Tuženik ne osporava da je 13. lipnja 2024. maknuo drvenu dasku između betonske ograde i kuće nakon čega je ušao u dvorište tužiteljice kako bi orezao grane bršljana i vinove loze jer su grane došle do njegove kuće, a nakon što je orezao grane izašao je iz dvorišta tužiteljice i vratio je drvenu dasku na prolaz između kuće i ograde.

28. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na samopomoć. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da je tužiteljicu u nekoliko navrata pozivao da ukloni odnosno oreže granje i raslinje koje je nanosilo štetu njegovoj nekretnini, no tužiteljica nije postupila prema tom pozivu.

29. Dopuštena samopomoć propisana je odredbama čl. 27. Zakona o vlasništvu te prema st. 1. citiranog članka tko ima pravo na zaštitu posjeda smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova oz čl. 21. st. 3. Zakona i silom od onoga tko ga u posjedovanju uznemirava ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svojeg posjeda ne primijeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima, a prema st. 3. citiranog članka Zakona ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz st. 1. tog članka zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

30. Prema odredbi čl. 107. ZV-a i to st. 1. vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova ako se to na drugi način ne može izvesti.

31. Sud je na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrdio da su stranke u suposjedu prijepornog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između kuće u posjedu tuženika i brajde tužiteljice. Na temelju analize svih provedenih dokaza sud je utvrdio da su taj dio nekretnine posjedovali i tužiteljica i tuženik, jer je tužiteljica u taj prolaz dolazila radi održavanja brajde i košnje dvorišta, a tuženik radi održavanja kuće s pripadajućim instalacijama koju posjeduje sa suprugom.

32. Na temelju kritičke analize iskaza stranaka i saslušanih svjedoka, provedenog očevida i geodetskog vještačenja te sadržaja priloženih isprava sud je utvrdio da je tuženik 13. lipnja 2024. pristupio na nekretninu u vlasništvu tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je maknuo drvenu dasku između kuće koju posjeduje i ograde prema dvorištu tužiteljice te je orezao grane bršljana i vinove loze na dijelu nekretnine između kuće tuženika i brajde tužiteljice.

33. Sud je na temelju kritičke analize iskaza stranaka i svjedoka utvrdio da tuženik poduzetim radnjama nije smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

34. Prema odredbi čl. 24. ZV-a st. 1. svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

35. U konkretnom slučaju tuženik nesporno poduzetim radnjama nije isključio tužiteljicu od posjedovanja prijepornog dijela nekretnine.

35. Analizirajući sve provedene dokaze, osobito iskaze stranaka i svjedoka, sud je utvrdio da je tuženik i ranije pomicao navedenu drvenu dasku kad je trebao pristupiti na dio nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s istočne strane kuće radi održavanja svoje kuće i radova na istoj.

35.1. Stoga, prema ocjeni suda, micanjem drvene daske između kuće u posjedu tuženika i betonske ograde, tuženik nije počinio smetanje posjeda.

36. Također je sud na temelju kritičke analize iskaza stranka i svjedoka utvrdio da nije osnovan dio tužbenog zahtjeva u kojem tužiteljica traži utvrđenje čina smetanja posjeda na način da je tuženik vikao i verbalno napadao tužiteljicu. Iz iskaza same tužiteljice proizlazi da je tuženik navedenom prilikom govorio iznenađujuće smirenim tonom te prema ocjeni suda tužiteljica nije dokazala da bi ju tuženik verbalno smetao u posjedu prijepornog dijela nekretnine.

37. Prema ocjeni suda tuženik ni poduzetim radnjama rezanja bršljana i vinove loze tužiteljice u zračnom prostoru iznad prolaza uz istočni dio kuće u posjedu tuženika prema nekretnini tužiteljice iznad postavljenih kanalizacijske cijevi kuće tuženika i ispod okapnice kuće u posjedu tuženika, nije smetao tužiteljicu u posjedu predmetne nekretnine.

38. Iz obrazloženih razloga, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.

39. Obje stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

40. Parnični troškovi tužiteljice utvrđeni su u iznosu od 1.129,05 eura, a odnose se na sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 13,27 eura, pristojbu na rješenje u iznosu od 26,54 eura, predujam za očevid i vještačenje u iznosu od 464,24 eura, jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku za zastupanje u postupku u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7 toč. 2. al. 1.) i PDV u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 46.), prema troškovniku (str. 86) i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje: Tarifa).

41. Parnični troškovi tuženika utvrđeni su u iznosu od 558,50 eura, a odnose se na jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku tuženika za zastupanje u postupku u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. toč. 2. al. 1.), trošak pristupa na očevid (Tbr. 50. st. 3.) u iznosu od 8,50 eura (0,50 eur x 17 km), naknadu za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja na očevid (Tbr. 39) u iznosu od 50,00 eura, prema troškovniku (str. 84) i primjenom Tarife.

41.1. Tuženiku nije priznat daljnji trošak jer u konkretnom slučaju nije bilo osnova da se tuženiku prizna više od četiri radnje, za što je odvjetniku priznata nagrada prema Tbr. 7. točka 2. Tarife.

41.2. Budući da ovaj postupak nije pravomoćno okončan, zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka koji se odnose na sudsku pristojbu na odgovor na tužbu je u konkretnom slučaju preuranjen, primjenom odredbe čl. 4. st. 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama (“Narodne novine”, broj 118/18, 51/23).

42. Na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a sud je naložio tužiteljici da naknadi tuženiku troškove postupka u cijelosti.

43. Stoga je riješeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Koprivnici, 3. travnja 2025.

Sutkinja

Marijana Jurenec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 8 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje, sud će odluku dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti

1. Odvjetnica Sonja Dušić-Poljak, Koprivnica

2. Odvjetnica Sanja Godek-Glavina, Koprivnica