REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-313/2020-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andrijani Markić Jurišić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika specijaliste TV, u pravnoj stvari tužitelja DV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Branka Mandić, odvjetnica iz Zagreba, Zvonimirova 9/IV, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Filip Gereci, odvjetnik iz Zagreba, Međimurska ulica 21, uz sudjelovanje umješača Croatia osiguranje d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 12. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, te u odsutnosti uredno pozvanog umješača, 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, OIB: 61817894937, da tužitelju DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade štete isplati iznos od 2.117,76 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 20. svibnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, OIB: 61817894937, da tužitelju DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.948,97 eura, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je 24. listopada 2017. pretrpio imovinsku štetu na lokaciji [adresa] kada je u 9,45 sati jaki vjetar iščupao stablo jablana visine oko 10 metara, a koje je potom palo preko kolnika na ogradu i krov obiteljske kuće tužitelja. Navedeno stablo prije pada se nalazilo na cestovnom zemljištu tj. pojasu [adresa] označenom kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Zemljište na kojem se nalazilo navedeno stablo, pravno predstavlja nerazvrstanu cestu i kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu je Grada Zagreba zbog čega je Grad Zagreb odgovoran za štetu zbog pada stabla. Navedeno stablo palo je preko kolnika [adresa] na ogradu i krov obiteljske kuće u vlasništvu tužitelja sve izgrađeno na z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Padom stabla na ogradu i kuću tužitelja, tužitelj je pretrpio materijalnu štetu jer mu je stablo uništilo u cijelosti postojeću ogradu, i krov - odnosno crjepove i "veterlajsnu" na krovištu kuće. Predmetnu štetu sanirao je tužitelj, naručivši od izvoditelja radova NIL-MAR GRAĐENJE d.o.o. rušenje uništene ograde i izgradnju nove, te zamjenu oštećenih crjepova i "veterlajsne" krova. Za naručene i izvedene radove tužitelj je platio izvoditelju radova ukupno 15.956,25 kuna temeljem izdanog računa. Tužitelj se sa svojim zahtjevom za naknadu štete obratio tuženiku, ali je tuženik odbio naknaditi pretrpljenu štetu. Temeljem navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti isplata 15.956,25 kuna sa zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 20. svibnja 2019., kao i parničnog troška postupka. Podneskom od 19. siječnja 2025. a obzirom na promjenu službene valute u Republici Hrvatskoj tužitelj je precizirao svoj tužbeni zahtjev na način da potražuje 2.117,76 eura sa zateznom kamatom od 20. svibnja 2019. do isplate, te troškove postupka.

2. Tuženik u cijelosti osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Prije svega, osporava sam štetni događaj, mjesto i vrijeme nastanka štetnog događaja, navodeći kako o istome nema nikakvih saznanja. Osporava vjerodostojnost tužbi priloženih fotografija budući da iz istih nije vidljivo kada su nastale, kao ni oštećenje kuće i krovišta. Osporava da bi se štetni događaj dogodio na način kako je opisano u tužbi; osporava odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a ukoliko je došlo do istog smatra da je riječ o višoj sili koja je utjecala na nastanak štetnog događaja i na koju ni tužitelj ni tuženik nisu mogli utjecati. Ističe kako je sukladno Zakonu o komunalnom redu Grad Zagreb donio Odluku o komunalnom redu kojom je pored davanja određenih obveza prenio i odgovornost na osobe koje su odlukom određene, dok je nadzor nad provedbom Odluke o komunalnom redu u nadležnosti Komunalnog redarstva Grada Zagreba. Smatra da se odgovornost u konkretnom slučaju treba ocjenjivati sukladno čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje, osporava uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete; osporava priloženi račun. Osporava tijek zateznih kamata, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Tijekom postupka pročitane su isprave dostavljene u spis i to: potvrda MUP, PU Zagrebačka, III policijska postaja Zagreb (list 5), izvadak iz katastarskog plana (list 6), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zemljišnoknjižnog odjela ovog suda (list 7)-8) fotografije 8list 9-21), presliku računa (list 22), potvrdu o provedenom nalogu za plaćanje (list 23-24), odštetni zahtjev s povratnicom (list 25- 27), dopis tuženika od 14.01. 2020. (list 28), policu osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 54-56), pribavljena je potvrda o stanju vremena od Državnog hidrometeorološkog zavoda (list 79-81), pribavljeni su podaci Gradskog ureda za mjesnu samoupravu (list 95-101), proveden je očevid na licu mjesta (list 125), geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Vladivoju Reliću (list 130-137), saslušan je tužitelj te svjedoci JV, SV, PV, ŽV.

4. U odnosu na dokazne prijedloge za saslušanje svjedoka GV, NV, CV te komunalnog redara ZV, te građevinsko vještačenje na okolnost visine štete sud iste nije provodio obzirom je tužitelj na raspravi održanoj 12. ožujka 2025. od navedenih dokaznih prijedloga odustao.

5. Dana 26. listopada 2020. sud je u obavijestio društvo Croatia osiguranje d.o.o. u smislu čl. 211. ZPP-a o otpočetoj parnici, te je podneskom od 2. studenog 2020. Croatia osiguranje d.d. prijavila miješanje na strani tuženika. Umješač se u cijelosti pridružio navodima i dokazanim prijedlozima tuženika.

6. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno odredbi čl. 8.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP) na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete koju je tužitelj pretrpio uslijed pada stabla na adresi [adresa] zbog jakog vjetra, a koja šteta je nastala na imovini (krovište i ograda) tužitelja koju štetu je tužitelj sam sanirao.

8. Među strankama je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva, aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika za nastalu štetu, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, te tijek zateznih kamata.

9. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj tijekom postupka nije dokazao svoje vlasništvo na predmetnoj nekretnini jer nije priložio zk. izvadak potrebno je ukazati kako tuženik time ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije koji je materijalnopravni prigovor te je u tom smislu dopušten sukladno čl. 288.a ZPP-a. Radi utvrđivanja osnovanosti istaknutog prigovora sud je izvršio uvid u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zemljišnoknjižnog odjela ovog suda (list 8), a koji je dostavljen uz tužbu, te utvrdio kako je tužitelj vlasnik kat. čestice [katastarska čestica] upisane u navedeni zemljišnoknjižni izvadak kao dvorište, [adresa], površine 723 m2. Nadalje, iz izvatka iz katastarskog plana, koji je također dostavljen uz tužbu (list 6) razvidno je kako je na čestitci 6689 izgrađena građevina (kuća) koje činjenice proizlaze i iz nalaza i mišljenja vještaka (list 135 i 136.) te iskaza saslušanih svjedoka. Budući da aktivna legitimacija tužitelja nesumnjivo proizlazi iz izvedenih dokaza, prigovor nedostatka aktivne legitimacije sud je ocijenio neosnovanim.

10. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije sud je pribavio očitovanje Gradskog ureda za mjesnu samoupravu od 13. prosinca 2021. (list 95), izvršio uvid potvrdu III. policijske postaje Zagreb (list 5), proveden je očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje, te su saslušani svjedoci JV, SV, PV i tužitelj.

11. Iz dopisa Gradskog ureda za mjesnu samoupravu od 13. prosinca 2021. (list 95), proizlazi kako je navedena služba uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da se sporno stablo nalazi na nogostupu [adresa] koji nogostup je dio nerazvrstane ceste, a koja cesta je u nadležnosti održavanja Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 148 temeljem Ugovora o regulaciji Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba.

12. Iz potvrde III. policijske postaje Zagreb proizlazi kako je 24. listopada 2017. u 9,52 zatražena intervencija policijskih službenika na adresi [adresa] jer je stablo palo preko kolnika. Dolaskom policijskih službenika na adresu [adresa] ispred kbr.105 te pregledom mjesta događaja kao i u razgovoru s tužiteljem utvrđeno je da je oko 9,45sati 24. listopada 2017. jaki vjetar iščupao stablo jablana visine oko 10 metara, koje je potom palo preko kolnika i na ogradu i krov obiteljske kuće DV na kbr. 105 uslijed čega je došlo do oštećenja kabla HT-a, dvaju željeznih ograda veličine oko 150X250 cm, crijepa, lima i grede na krovu u promjeru 300X300 cm.

13. Na okolnosti utvrđivanja točne lokacije stabla prije pada proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudske komisije, punomoćnika stranaka, svjedoka i sudskog vještaka Vladivoja Relića, te je potom na istu okolnost provedeno je geodetsko vještačenje.

14. U svom nalazu vještak je izradio situaciju br. 1 na kojoj je prikazan položaj spornog stabla, jablan, prema kazivanju svjedoka na očevidu, te situacija br. 2. na kojoj je prikazana skica mjesta prijepora. U mišljenju vještak navadi kako je iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, razvidan položaj spornog jablana te se prema aktivnom stanju zemljišnih evidencija stablo nalazi na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je vlasništvo upisano kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba u dijelu 1/1. Nadalje, vještak u mišljenju navodi (vezano za položaj spornog jablana „S“ prema stanju zemljišne evidencije iz listopada 2017.) da se stablo nalazilo se na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te je prema podacima zemljišne knjige vlasništvo bilo upisano kao općenarodna imovina - organ upravljanja: Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava u dijelu 1/1.

15. Sud je u cijelosti prihvatio mišljenje geodetskog vještaka kao stručan i nepristran, jer je nalaz pregledan i jasan, a izneseno mišljenje logično proizlazi iz nalaza vještaka. U odnosu na prigovore koje je tuženik imao na izrađeni nalaz i mišljenje valja reći kako istima nisu dovedeni u pitanje zaključci vještaka, a obzirom se tiču utvrđivanja dužine stabla. Sud na istaknute prigovore nije ocijenio potrebnim provoditi usmeno saslušanje vještaka jer njegov zadatak nije bio utvrditi duljinu stabla niti je praktično moguće da to vještak učini obzirom je predmetno stablo uklonjeno po štetnom događaju, te je stoga prigovore tuženika ocijenio paušalnim.

16. Svjedok JV u svom iskazu navodi kako je na dan štetnog događaja bilo sunčano, ali je puhao jak vjetar. Prije pada stablo, jablan, se nalazilo preko puta kuće i bilo je visoko 10-15m. Kada je stablo palo, krošnjom je palo na krov kuće, probilo krov sve do ograde te je bilo preko cijele ceste. Na teren je došla policija, vatrogasci koji su drvo ispili i makli s ceste. U odnosu na štetu navodim da je na krovu bila uništene vetrlajsna, crijep i cijela ograda. Svjedok je iskazao da kako ne zna da li je predmetno stablo bilo trulo niti da li je bilo održavano.

17. Svjedok SV u svom iskazu navodi kako je vrijeme toga dana bilo je lijepo, ali je puhao jak vjetar. Predmetno drvo se nalazilo preko ceste, na dijelu za pješake. Svjedok je naveo da se ne sjeća u kakvom je stanju bilo predmetno stablo, niti da li je bilo održavano ili trulo. Nakon pada, drvo je palo preko ceste i preko ograde, te je odrobilo dio krova. Na teren je izašla policija i vatrogasci. Drvo je oštetilo ogradu i krov.

18. Svjedok PV je u svome iskazu naveo kako je toga dana vrijeme bilo sunčano, ali je dosta puhalo. Predmetno drvo prije pada nalazilo se preko puta kuće tužitelja. Svjedok je naveo da se ne sjeća u kakvom stanju je bilo drvo prije, niti ima saznanja da li je predmetno drvo bilo uredno održavano odnosno da li je bilo trulo. Nakon pada predmetno drvo je bilo na cesti te je uništilo ogradu i dio krova kuće, a kada je došao na mjesto događaja tamo su bili policija i vatrogasci.

19. Cijeneći iskaze gore navedenih svjedoka sud je iste prihvatio u cijelosti budući su svjedoci iskazivali jasno, na temelju svojih neposrednih saznanja, a njihovi iskazi su u međusobno suglasni, ali i u suglasnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu, te navodima stranaka.

20. U svom iskazu tužitelj je naveo kako je na dan štetnog događaja vrijeme bilo sunčano, ali je puhao jak vjetar. Predmetno stablo se nalazilo na istočnom dijelu asfaltiranog nogostupa [adresa], sada [adresa]. To drvo je bilo stari jablan širokog debla, visine otprilike 15 m, koje nije bilo održavano, trulo, te je uslijed jakog vjetra pao preko širine cijelog kolnika. Prilikom pada predmetno stablo je uništilo u cijelosti ogradu i dio krovišta, sve na istočnoj strani kuće. Na teren je izašla policija i vatrogasci koji su ispilili drvo i uklonili ga. Tužitelj je iskazao kako je štetu sam sanirao o svom trošku naručivši izradu betonske ograde, a radove je izvodio NIL- MAR građenje iz Zagreba u vlasništvu ŽV. Iznos računa je bio oko 16.000 kn, koji mu je ispostavljen i uredno ga je platio preko računa. Tužitelj je iskazao kako je sadašnja ograda betonska dok je prijašnja bila napravljena na način da su bili postavljeni betonski temelji na kojima je bila metalna konstrukcija, te se ograda sastojala od širokih ulaznih vrata i ulaza za pješake. Tužitelj je naveo kako je predmetno stablo bilo neodržavano u smislu da ga je trebalo skratiti, te da nema saznanja da je predmetno stablo bilo trulo. Tužitelj je naveo da nikada nije tražio uklanjanje navedenog stabla od nadležnih službi jer se činilo da je stablo bilo održavano. Navodi da nije od tuženika zatražio sanaciju štete prije nego što ju je sam otklonio.

21. Cijeneći iskaz tužitelja sud je isti prihvatio budući je isti potvrđen materijalnim dokazima te iskazima ostalih saslušanih svjedoka.

22. Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 133/23.) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

23. Odredbom čl. 2. Odluke o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 18/2013, 16/2014, 25/2015, 2/2017, 7/2018, 22/2020, 34/2020, 26/2021, 3/2024) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grada Zagreba, a odredbom čl. 7. iste Odluke propisano je da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama.

24. Odredbom čl. 2. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/0, 129/00.) propisano je da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, kao i održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti te poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša. Sukladno odredbi čl. 3. st. 1. istog zakona, komunalne djelatnosti su između ostalih održavanje javnih površina i održavanje nerazvrstanih cesta. Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomu zakonu.

25. Imajući u vidu prethodno navedeno, sud je utvrdio da je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu budući da se stablo u trenutku štetnog događaja nalazilo na nerazvrstanoj cesti kojom upravlja Grad Zagreb. Povjeravanje obavljanja komunalne djelatnosti trgovačkom društvu koje osniva jedinica lokalne samouprave ili javnoj ustanovi koju osniva jedinica lokalne samouprave ili bilo kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi sukladno čl. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu, ne oslobađa jedinicu lokalne samouprave od odgovornosti za propuste u obavljanju tih djelatnosti, kao niti od eventualne štete koja uslijed toga nastane. Stoga, za ovaj spor nije bitno kojem društvu u sastavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. je povjereno upravljanje i održavanje ceste na kojoj se dogodila nezgoda, odnosno koje komunalno društvo je nadležno za održavanje nerazvrstanih cesta.

26. Nadalje, vezano za nastanak štetnog događaja su je pribavio podatke Državnog hidrometeorološkog saveza (list 79-81 spisa) iz kojih proizlazi da je na glavnoj meteorološkoj postaji Zagreb - Maksimir na dan nastanka štetnog događaja 24. listopada 2017. zabilježeno da je vrijeme bilo sunčano i puhao je jak vjetar, u razdoblju od 05,15 sati do 16,30 sati, jačine 3Bf. U tom smislu iskazivali su i saslušani svjedoci i tužitelj čije iskaze je sud prihvatio kako je prethodno obrazloženo.

27. Sukladno čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Stavkom 3. istog članka propisano je da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Člankom 1046. ZOO-a šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), odnosno u konkretnom slučaju radi se o običnoj šteti.

28. Člankom 1063. ZOO-a propisano je da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Člankom 1064. ZOO-a pripisano je da za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovora osoba koja se njome bavi. Člankom 1067. ZOO-a pripisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

29. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako je 27. listopada 2017. oštećena imovina tužitelja, na način da je došlo do pada stabla koje se nalazilo na pješačkoj stazi nerazvrstane ceste, nasuprot nekretnine tužitelja, pri čemu je krošnja stabla oštetila dio krovišta i dvorišnu ogradu. Nadalje, utvrđeno je da je toga dana puhao i jak vjetar.

30. Spornom se u ovom predmetu ukazuje činjenica predstavlja li predmetno stablo opasnu stvar te može li stoga za štetu, sukladno članku 1064. ZOO-a, odgovarati njezin vlasnik odnosno tuženik te je li ista uzrokovana višom silom.

31. Ovaj sud utvrđuje kako stablo koje se srušilo, obzirom na svoje dimenzije (visina debla preko 10 metara), kao i položaja u prostoru i to na pješačkoj stazi/nogostupu predstavlja opasnu stvar od koje prijeti povećana opasnost za okolinu te je kao takvo od strane tuženika, kao vlasnika, trebalo biti pažljivije nadgledano. Ovdje je potrebno naglasiti kako svako stablo ne predstavlja opasnu stvar, već to čine njegove osobine, pa bi tako opasnu stvar zasigurno predstavljalo staro i dotrajalo stablo. Međutim i zdravo stablo može predstavljati opasnu stvar pa i ono koje je pravilno održavano od strane vlasnika, ako ono svojim položajem i veličinom predstavlja povećanu opasnost za ljude i stvari koji obavljaju određene aktivnosti u njegovoj blizini.

32. Činjenica da se predmetno stablo nalazilo na pješačkoj stazi te da je pri padu prekrilo cijelu širinu kolnika te udarilo u krov obiteljske kuće tužitelja, a kako je to vidljivo i na samim fotografijama, i u suglasju s iskazima svih svjedoka, te da su na mjesto događaja izašle policija i vatrogasci koji su drvo ispili, upućuje na to da stablo s obzirom na svoju veličinu i mjesto rasta predstavlja povećanu opasnost za ljude i stvari koji obavljaju određene aktivnosti u njegovoj blizini.

33. Nadalje, po ocjeni ovoga suda pad stabla nije uvjetovan višom silom, kako je to isticao tuženik. Naime, da bi neki događaja imao obilježja više sile potrebno je da je isti nepredvidiv i izvanredan. Iako nije sporno da je kritičnog dana puhao jaki vjetar što su svjedoci i stranka potvrdili u svojim iskazima, prema ocjeni ovog suda jaki vjetar ne predstavlja nepredvidivu i izvanrednu pojavu. Iz dostavljenih podataka DHMZ-a proizlazi kako je ne predmetnoj mikrolokaciji zabilježen, jaki vjetar, jačine 3 Bf. Slijedom navedenog, sud zaključuje kako je vjetar navedene jačine (3 Bf) iako evidentiran kao jak vjetar, uobičajena pojava te se obzirom na svoju jačinu ne može smatrati nepredvidivom i izvanrednom pojavom za poduče na kojem je evidentiran.

34. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje kako se radi o stablu koje predstavlja opasnu stvar te stoga za nastalu štetu, sukladno članku 1064. ZOO-a odgovara njezin vlasnik, odnosno tuženik, te da nisu ispunjeni uvrijeti za oslobođenje od odgovornosti tuženika sukladno čl. 1067. ZOO-a.

35. U odnosu na visinu i postojanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i visine nastale štete sud je saslušao svjedoka ŽV, pročitao dostavljenu dokumentaciju (list 22, 23, 24) te izvršio uvid u dostavljene fotografije (list 9-21).

36. Iz potvrde o provedenom nalogu za plaćanje (list 23-24) sud je utvrdio kako je tužitelj društvu NIL-MAR GRAĐENJE d.o.o. 18. travnja 2019. i 20. svibnja 2019. izvršio plaćanje u ukupnom iznosu od 2.117,76 eura (15.956,23 kuna).

37. Svjedok ŽV u svom iskazu u bitnom je naveo kako se sjeća da je ograda bila kompletno polomljena te da je bio uništen bočni dio krova. Svjedok je naveo kako je na mjesto događaja došao kada je stablo već bilo uklonjeno te je njegova tvrtka sanirala štetu. Za sanaciju štete svjedoka je kontaktirao osobno tužitelj, napravljena je ponuda, a račun je iznosio oko 16.000 kn, koji je izdan i uredno plaćen. Svjedok je naveo kako nije imao kontakte sa Gradom Zagrebom, obzirom ga je kontaktirala privatna osoba, te je tako posao i odrađen. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti budući da svjedok nije zainteresiran za ishod ovog postupka.

38. Slijedom izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je na imovini tužitelja oštećen dio krova i dvorišna ograda, a koju je štetu tužitelj sam sanirao na način da je angažirao tvrtku NIL-MAR GRAĐENJE d.o.o. te da visina sanirane štete iznosi 2.117,76 eura.

39. Ističe se kako tužitelj temeljem čl. 1086. ZOO-a ima pravo na zateznu kamatu na imovinsku štetu od dana nastanka štete. Obzirom je tužitelj sam otklonio nastalu štetu, te je sukladno potvrdama o plaćanju (list 23-24) 20. svibnja 2019. izvršeno plaćanje učinjenih radova u cijelosti to je zatezna kamata na repariranu imovinsku štetu tužitelju dosuđena od 20. svibnja 2019. do isplate. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

40. Odluka o troškovima postupka temelji na čl.154. st.1. ZPP-a, pri čemu je sud uzeo u obzir iznos tužbenog zahtjeva o kojem odlučuje (2.117,76 eura) i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. dalje: Tarifa).

41. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: sastav tužbe u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 7.1.), sastav podnesaka od 5. listopada 2020., 23. siječnja 2022., 15. listopada 2023., 5. studenog 2023., 19. siječnja 2025. u svaki vrijednosti 100 bodova (Tbr. 8.1.), pristup na ročišta 13. listopada 2020., 14. rujna 2022. i 12. ožujka 2025. svaki u vrijednosti od 100 bodova (Tbr. 9.1.), pristup na očevid 8. studenog 2022. (Tbr.9.7) u vrijednosti 100 bodova što ukupno iznosi 1 000 bodova te uvećano za vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) i 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 2.500,00 eura. Također, tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe za tužbu 67,68 eura, trošak predujma za geodetsko vještačenje u iznosu 381,29 eura i sudska pristojba za presudu u iznosu od 33,82 eura odnosno sveukupno 2.948,97 eura.

42. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova je odbijen primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a, te je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

Zagreb, 3. travnja 2025.

Sudac

Andrijana Markić Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. spis