REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3042/2021-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andrijani Markić Jurišić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika specijaliste OB, u pravnoj stvari tužiteljice PB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Buhin, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Borne 14, protiv tuženika, Croatia osiguranje d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u OD Župić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Budmanijeva 1, radni naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužiteljici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 1.704,10 eura sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 27. listopada 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, platiti tužiteljici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 199,99 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama a koje teku od 27. listopada 2021. do isplate."

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužiteljice od 3. srpnja 2024.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužiteljici PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.257,96 eura sa zateznim kamatama koje teku od 3. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi kako se 12. svibnja 2021. dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica kao putnik u vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljala JB zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku prometne nesreće bilo je osigurano kod tuženika policom osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenim trećim osobama. Tužiteljica nadalje opisuje zadobivene ozljede, posljedice i tijek liječenja, te navodi kako je tuženiku podnijela odštetni zahtjev radi isplate pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te pripadajuće imovinske štete zbog pružene tuđe pomoći i njege te je tuženik prije podnošenja predmetne tužbe, isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete vezano uz opisnu tjelesnu ozljedu. Zbog navedenog smatra kako je ovoj pravnoj stvari nije sporna odgovornost tuženika na naknadu štete tužitelju. Međutim, isplaćeni nesporni iznos naknade štete ne predstavlja odgovarajuće obeštećenje tužiteljice obzirom na dinamiku ozljeđivanja, te trajanje tegoba, narav i težinu zadobivenih ozljeda tužiteljice. Slijedom svega navedenog, tužiteljica potražuje od tuženika, temeljem članaka 1095. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, isplatu daljnjeg iznosa pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.526,31 eura i to zbog pretrpljenih fizičkih bolova, straha, duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, te imovinsku štetu za pruženu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 132,72 eura, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od presuđenja pa do isplate.

1.2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 3. srpnja 2024. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da na ime neimovinske štete potražuje iznos od 1.750,00 eura i iznos od 154,09 eura sve sa zateznim kamatama tekućim na oba iznosa od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 27. listopada 2021. do isplate, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2.1. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, te odgovornost po osnovi suputništva, ne osporava da se tužiteljica obratila tuženiku odštetnim zahtjevom, te joj je u mirnom postupku na ime imovinske i neimovinske štete isplaćeno 919,10 eura. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući kako je isti previsoko postavljen obzirom na postojeću dokumentaciju i važeću sudsku praksu.

2.2. U daljnjem tijeku postupka, na raspravi održanoj 6. ožujka 2025. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva koju je tužiteljica učinila podneskom od 3. srpnja 2024., osporava tijek zateznih kamata na naknadu imovinske štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva smatrajući da zatezne kamate na taj vid štete mogu teći tek od donošenja sudske odluke.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave, te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. izv. prof.prim. sr.sc. DB i prof.dr. Miji Bergovcu.

4. Podneskom od 3. srpnja 2024. tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev tako da sada na ime neimovinske štete potražuje iznos od 1.750,00 eura i na ime imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege iznos od 154,09 eura, te na oba iznosa potražuje zatezne kamate tekuće od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 27. listopada 2021. (tužbenim zahtjevom u tužbi tužiteljica potražuje 1.526,31 eura na ime neimovinske štete sa kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva te 132,72 eura na ime imovinske štete sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate). Tuženik je prigovorio da je tužiteljica preinačila tužbu i da se toj preinaci protivi, kao i tijeku zakonskih zateznih kamata u odnosu na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege.

5. Na ovaj prigovor tuženika valja reći da je tužiteljica podneskom od 3. srpnja 2024. povećala iznos neimovinske i imovinske štete, kao i početak tijeka zateznih kamata na imovinsku štetu i tuženik ispravno ukazuje da se radi o preinaci tužbe u smislu članka 191. stavak 1. ZPP-a. Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužiteljica je tužbu preinačila (povećala postojeće zahtjeve) pozivajući se na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenoga 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%. Dakle, radi se okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti. Nadalje, sud primjenom članka 190. stavak 3. ZPP-a može dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te je sud, uzimajući u obzir sve navedeno, dopustio preinaku tužbe povećanjem postojećih zahtjeva te odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

6. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je naknada štete (neimovinske i imovinske) koju je tužiteljica pretrpjela zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila 12. svibnja 2021. u Zagrebu, a u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao putnik u osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka].

8. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu. Nadalje, nije sporno da je tužitelj tuženiku podnio odštetni zahtjev i da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio 919,10 eura (na ime imovinske i neimovinske štete). Također, stranke su na raspravi održanoj 29. rujna 2023. učinile nespornim da su tužitelju njegu i pomoć pružali ukućani.

9. Sporna je osnov i visina štete, odnosno je li isplatom navedenog iznosa tužiteljici u cijelosti nadoknađena pretrpljena šteta, preinaka tužbenog zahtjeva kao i tijek zateznih kamata na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege

10. U odnosu na osnov i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima izv.prof.prim.sr.sc. DB i prof.dr. Miji Bergovcu.

11. Stalni sudski vještak izv.prof.prim.sr.sc. DB izvršila je uvid u izvornike medicinske dokumentacije te je pregledala tužiteljicu. U svom je nalazu vještak je detaljno opisao tijek liječenja, kao i rezultate kliničkog pregleda tužiteljice koji je izvršen 13. svibnja 2024.. Vještak u svom mišljenju navodi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vratne i slabinske kralježnice, udarac u desnu strani grudnog koša i desno rame. Odmah po ozljeđivanju tužiteljica je zbrinuta u hitnoj kirurškoj ambulanti KBC Sr. Milosrdnice kamo je dovezena kolima HMP. Ozljede su na pregledu kirurga utvrđene klinički, a RTG-om vratne kralježnice, desnog ramena i desne strane grudnog koša isključene su svježe koštane promjene. Po završenoj obradi s preporukom mirovanja, uzimanja analgetika i nošenja Schantzova ovratnika otpuštena na kućno liječenje. Nastavno je zbog bolova u vratu, desnom ramenu, desnom gluteusu liječena po fizijatru i neurologu analgeticima i postupcima fizikalne terapije. Po provedenom kirurško- rehabilitacionom liječenju zadobivenih ozljeda vratne i slabinske kralježnice te desnog ramena kralježnice kod tužiteljice je došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti iznosu od 3% zbog zaostajanja bolova u vratu te bolne i ograničene pokretljivosti vratne kralježnice. Vještak je nadalje naveo da je tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju trpjela primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jakog intenziteta je trajao 3 dana, srednjeg do 7 dana i manjeg 15 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao mjesec dana. Nadalje, vještak je navod kako je tužiteljica trpjela bol jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 7 dana, a slabog intenziteta 30 dana. Povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja trajno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 30 dana po 2 h dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe joj je bila potrebna prilikom obavljanja težih poslova u kući odlaska u nabavku za potrebe domaćinstva, nabavci veće količine živežnih namirnica.

12. Nadalje, stalni sudski vještak prof.dr. sc. Mijo Bergovec je izvršio uvid u spisu priloženu medicinsku dokumentaciju te je dodatnu dokumentaciju koju je zatražio i dobio od liječnika obiteljske medicine tužiteljice. Također, vještak je naveo kako je pregledao tužiteljicu 14. lipnja 2024. kojom prilikom je snimio elektrokardiogram sa 12 odvoda i telemetrijski je elektrokardiogramom pratio električnu aktivnost tužiteljice. U svom je nalazu vještak je detaljno opisao tijek liječenja, kao i rezultate kliničkog pregleda tužiteljice. Vještak navodi da je tužiteljica u prometnoj nesreći zadobila udarac u desno rame i udarac u desnu stranu grudnog koša te je kao posljedicu zadobila bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta 30 dana nakon štetnog događaja. Primarni strah neposredno nakon štetnog događaja bio je intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta trajao je do 3 dana, srednjeg 7 dana, a slabijeg do 30 dana. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna kroz 30 dana nakon štetnog događaja po 2 sata dnevno. Tjelesna ozljeda istegnuća mišića vratne i slabinske kralješnice - bila je u trajanju do mjesec dana. Nakon toga vremena tužiteljica ima kao posljedicu povremene bolove u vratu i mišićima oko vrata, posebno izražene kod promjene vremena. Registrirane ekstrasistole koje su prvi put registrirane 14 mjeseci nakon šetnog događaja i posljedica su postojanja višegodišnjih, od ranije poznatih, čimbenika rizika za nastanak bolesti srca (hipertenzije i hiperlipidemije), a nisu posljedica štetnog događaja.

13. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje oba vještaka smatrajući da su dani stručno, jasno i obrazloženo, a osim toga, stranke nisu imale prigovora na dani nalaz i mišljenje. Također, u nalazima i mišljenjima vještaka nema značajnih međusobnih odstupanja i proturiječnosti.

14. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. dalje: ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO-a šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

15. Temeljem navedenih medicinskih vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temeljem članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Također je utvrđeno da tužiteljici nastala imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO-a.

16. Slijedom navedenoga, tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a. Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 7 dana i manjeg intenziteta 30 dana. te je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 7 dana i bolove manjeg intenziteta u trajanju 30 dana. Također, kod tužiteljice je nastupilo smanjenje životne aktivnosti za 3%. S obzirom na tako utvrđeni dužinu i intenzitet trajanja straha i fizičkih bolova, smanjenje životne aktivnosti te bolove koji se će se trajno javljati pri promjenama vremena ili povećanog opterećenja, ovaj sud smatra da mu u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a tužiteljici pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje u iznosu od 2.400,00 eura.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 30 dana po 2 sata dnevno odnosno ukupno 60 sati. Obzirom da tužiteljica potražuje naknadu štete za tuđu pomoć i njegu u visini od 3,72 eura po satu, a koje navode tuženik nije osporio, a primjenjujući članak 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi štete za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od to iznosi 223,20 eura.

18. Slijedom navedenog određena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.400,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 223,20 eura, odnosno ukupno 2.623,20 eura.

19. Budući da je tuženik tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći do sada isplatio 919,10 eura, dužan joj je po navedenim osnovama isplatiti daljnjih 1.704,10 eura, a zahtjev za isplatu preko navedenog iznosa nije osnovan.

20. S obzirom na to da je tužiteljica 27. listopada 2021. tuženiku podnija odštetni zahtjev, koje navode tijekom postupka tuženik nije osporio, temeljem čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.) ima pravo i na pripadajuće zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naime, prema već ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, npr. u odlukama broj Rev-1696/17 od 11. travnja 2018. i broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015., zauzeto je pravno shvaćanje da oštećenicima kod primjene članka 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju. Pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva, jer na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata pripada od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno u ovom slučaju od 20. siječnja 2023. kako je to tužitelj zatražio. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 2. ZPP-a kojim je propisano da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Dakle, odlučujući o troškovima sud je uzeo u obzir konačno postavljen tužbeni zahtjev (1.904,09 eura).

22. Prilikom utvrđivanja uspjeha stranaka u sporu sud je uzeo u obzir visinu konačno postavljenog zahtjeva (1.904,09 eura) i iznos koji je tužiteljici dosuđen (1.704,10 eura eura). Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u pogledu osnove svog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od približno 90%, ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi 95%. Kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od 5%, razlika u uspjehu u korist tužiteljice iznosi 90%.

23. Trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. dalje: Tarifa). Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (Tbr. 32. Tarife), sastav tužbe u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 7/1. Tarife), sastav podneska od 17. siječnja 2022., 6. lipnja 2024. i 3. srpnja 2024. svaki u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanja na ročištu 1. lipnja 2022. i 6. ožujka 2025. svaki u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 9/5. Tarife), sastav podneska od 15. lipnja 2022. i 23. veljače 2024. u vrijednosti 50 bodova (Tbr. 8/3. Tarife).

24. Ukupno je tužiteljici priznato 800 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 2.000,00 eura. Također, tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 33,18 eura, sudske pristojbe za presudu u iznosu 33,18 eura, odnosno tužiteljici je dosuđen iznos od 2.066,36 eura. Ovaj iznos umanjen je za 90% uspjeha u sporu, pa je tužiteljici priznat trošak u iznosu 1.859,80 eura.

25. Tako utvrđenom iznosu troška potrebno je pridodati i troška predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 398,16 eura koji se ne odmjerava sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a, obzirom visina navedenog troška ne ovisi o visini tužbenog zahtjeva niti uspjehu u sporu. Slijedom navedeno, tužiteljici je dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.257,96 eura. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP- a i članku 29. stavak 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

26. Temeljem čl. 155. stavak 1. ZPP-a preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadom troška postupka i to trošak sastava podneska od 18. srpnja 2022., 23. siječnja 2024.i 14. siječnja 2025., sud je ocijenio nepotrebnim, kao i trošak sastava podneska od 23. veljače 2024. preko dosuđenog iznosa (50 bodova + PDV) obzirom je isti zatražen u povećanom iznosu suprotno Tbr.8.3. Tarife.

27. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova je odbijen primjenom članka 154. stavak 2. ZPP-a.

Zagreb, 3. travnja 2025.

Sudac:

Andrijana Markić Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u pet istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe za tužbu i prvostupanjsku presudu

2. Tuženiku po punomoćniku

3. spis