REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-788/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari prvotužitelja GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o., [adresa], OIB 83439900916, koje oboje zastupa punomoćnik Marko Komorski, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. isplatiti prvotužitelju GN iznos od 1.168,00 Eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. ožujka 2022. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 1.114,83 Eur tužbeni zahtjev odbija kao djelomično neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. isplatiti drugotužitelju E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o. iznos od 1.190,51 Eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 24. veljače 2021. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. naknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu 1.849,27 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 3. travnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi i tijekom postupka tvrde kako je 3. listopada 2019. došlo do prometne nezgode u Zagrebu na raskrižju Selske ceste i Ulica Blaža Trogiranina na način da je osiguranica tuženika ĆN ušla vozilom [registarska oznaka] u raskrižje dok je imala crveno svjetlo na semaforu za svoj smjer kretanja i naletjela na vozilo u vlasništvu drugotužitelja E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o., kojim je upravljao prvotužitelj GN, a koji je na semaforu za svoj smjer kretanja imao upaljeno zeleno svjetlo. Prvotužitelj GN tvrdi kako je u tom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede zbog kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti te radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom potražuje iznos specificiran u podnesku od 14. ožujka 2025. u visini 2.282,83 Eur, zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. ožujka 2022. do isplate. Drugotužitelj E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o. tvrdi da mu je u predmetnom štetnom događaju nastala imovinska šteta na vozilu te potražuje naknadu iste od tuženika u visini koju specificira istim podneskom, a ispravlja na ročištu za glavnu raspravu održanom 26. ožujka 2025. u visini 1.190,51 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 24. veljače 2021. do isplate. Uz navedeno tužitelji potražuju i naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, kao i pasivnu legitimaciju, no osporava odgovornost uz tvrdnju kako nije moguće utvrditi krivnju osiguranice tuženika, jer nije moguće utvrditi da je na semaforu za njezin smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Osporava i visinu štete čiju naknadu potražuju tužitelji, kao i osnovanost zahtjeva za isplatu zatezne kamate. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku sa zateznom kamatom.

3. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost za štetni događaj, a time i za štetu nastalu tužiteljima, kao i njezina visina i tijek zatezne kamate.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o očevidu (list 7-11 spisa), skicu mjesta događaja (list 14 spisa), račun za prodaju vozila (list 15 spisa), medicinska dokumentacija prvotužitelja (list 16-23 spisa), izvid štete (list 24 spisa), saslušani su svjedoci BN (list 57 spisa), svjedokinja ĆN (list 57-58 spisa), svjedok JN (list 58-59 spisa), svjedok ŠN (list 59 spisa) i prvotužitelj GN (list 59-60 spisa), izvršen je uvid u presliku predmeta MUP-a povodom predmetne prometne nezgode i CD s fotografijama (list 74-112 i 122 spisa), provedeno je prometno vještačenje po dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 126- 139 spisa), kao i medicinsko vještačenje po dr. ĐN (list 155-156 spisa).

5. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga, tako da su u ovome postupku izvedeni svi predloženi dokazi.

6. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Na okolnost odgovornosti za predmetni štetni događaj, a time i na okolnost je li tuženik odgovoran za štetu koja je u tom događaju nastala tužiteljima, izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu – prvenstveno spis MUP-a povodom štetnog događaja, saslušan je tužitelj i svjedoci te je provedeno prometno vještačenje.

8. Iz spisa MUP-a povodom štetnog događaja, proizlazi kako je protiv ĆN podnesena Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznena prijava u kojoj se u opisnom dijelu navodi kako je ona toga dana upravljala osobnim automobilom Dacia ozn [registarska oznaka] i kretala se sjevernom kolničkom trakom Ulice Knežija, prometnom trakom za ravno i lijevo u smjeru zapada. Dolaskom do raskrižja sa Selskom cestom i Ulicom Blaža Trogiranina, na kojem se prometom upravlja semaforima koji su u trenutku nesreće radili automatski i ispravno, suprotno odredbe čl. 59. st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ušla je u raskrižje nastavljajući kretanje u smjeru zapada, dok je sa njen smjer kretanja na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo, odnosno, dok joj je prolaz raskrižjem bio zabranjen. Iz prijave nadalje proizlazi kako je iz toga razloga na prednji desni dio njenog vozila naletio prednjim desnim dijelom automobil marke Opel ozn [registarska oznaka] kojim je upravljao GN, a kretao se zapadnim kolnikom Selske ceste, prometnom trakom za ravno i desno u smjeru juga te u navedeno raskrižje ušao na znak zelenog svjetla na semaforu, odnosno dok mu je prolaz raskrižjem bio dopušten, nastavljajući kretanje u smjeru juga.

9. Iz iskaza svjedoka BN (putnika u vozilu Dacia ozn [registarska oznaka]) proizlazi kako on ne vidi i slabovidna je osoba, no zna što se dogodilo po zvukovima. Iskazuje kako su se on i sestra vozili u njezinom autu, sestra je vozila, išli su iz Lidla njegovoj kući. Stajali su na staroj Knežiji i on je po zvuku semafora znao da je na semaforu upaljeno crveno svjetlo te su čekali da se upali zeleno svjetlo i da krenu preko Selske ulice prema ulici Trogiranina i da skrenu potom u Vrličku. Promet je bio gust, bilo je vruće i bio je otvoren prozor auta tako da su se čuli svi zvukovi. Potom je čuo da se upalilo zeleno svjetlo i krenuli su i već su prešli tri trake kada je sestra rekla: „Ovaj će nas udariti“ i u šestoj traci ih je udario bočno u vrata pored kojih je on sjedio na suvozačkom sjedalu te je ozlijeđen i odveden u bolnicu. Naknadno su se raspitivali i rekli su im da kamere nisu snimile nezgodu te su potražili i svjedoke, a svjedoci su mu rekli da se gospodin koji ih je udario ispričavao i govorio da je prošao kroz crveno. Inače on zvukove toga semafora poznaje jako dobro, budući da je sudjelovao u postavljanju zvuka na semaforu tako da ih ima u malom prstu.

10. Iz iskaza svjedokinje ĆN (osiguranice tuženika, vozačice vozila Dacia ozn [registarska oznaka]) proizlazi kako su se ona i brat vraćali iz Lidla po staroj Knežiji. Zaustavila je vozilo na semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo i to tako da je stajala prva na semaforu te kada se upalilo zeleno svjetlo krenula je i prošla i prvu i drugu i treću i četvrtu traku i tada je vidjela da auto ide prema njima i rekla je bratu: „Ovaj će nas udariti“. Nemoguće je da je prošla kroz crveno svjetlo jer bi se dogodio drugi nalet vozila na njezino već do mjesta na kojem je došlo do ovog udara budući da je do tada prošla već tri trake, a inače to je prometnica na koju sa svih strana dolaze auti i svi bi udarili u nju da je vozila kroz crveno. Gospodin je svojim vozilom udario u njezino i brat joj je od šoka ostao bez glasa te je došla hitna i odvezla ga. Nakon udara prišla je tužitelju i on je tri puta ponovio "gđo, oprostite ja sam kriv", no u periodu od 15-20 min u kojem je gospodin vodio neke telefonske razgovore, priča se promijenila. Mislila je da se sve snima kamerama i da će se sve vidjeti i samo je mislila na brata koji je bio ozlijeđen. Smatra da je sramotno da tužitelj tvrdi da su oni prošli kroz crveno i ne može vjerovati da to radi. Kada su stajali na semaforu i čekali zeleno svjetlo bili su otvoreni prozori njezinog auta. Kada su stajali na semaforu, čekali zeleno svjetlo s desne strane njezinoga vozila nije stajalo niti jedno drugo vozilo. Bilo je i pješaka i drugih vozila, naime radi se o jako prometnom raskrižju i bilo je puno ljudi.

11. Iz iskaza svjedoka JN (vozač vozila u traci pored tužiteljeve s krajnje lijeve strane) proizlazi kako je vozio iz smjera sjevera prema jugu Selskom ulicom i htio je skrenuti u lijevo u Ulicu Knežija te je stajao na semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo i čekao je da se upali zeleno svjetlo. Ispred njega su bila tri vozila i kada se upalilo zeleno svjetlo prvo vozilo je krenulo, ali čim je krenulo stalo je i njemu nije bilo jasno zašto, a potom je vidio da je stao s razlogom te da s jedne strane dolazi jedan auto a s druge drugi i da idu jedan prema drugome i dogodio se sudar. Dok je stajao na semaforu, stajao je u traci koja ide u lijevo, a pored njegove trake bila je traka za vozila koja idu ravno. Svjetla se te dvije trake poklapaju i kada je zeleno za lijevo zeleno je i za ravno. Kada se upalilo zeleno svjetlo krenuo je, a tužitelj je tada dolazio trakom za ravno i samo nastavio jer je već bilo upaljeno zeleno svjetlo. Na skici mjesta događaja pokazuje da je stajao čekajući zeleno svjetlo na zapadnom kolniku Selske ceste u traci koja skreće u lijevo, a da je tužitelj prošao u traci koja je na zapadnom kolniku Selske ulice i koja je skroz desna traka te je pravac za ravno i skretanje u desno, a išao je ravno te se tamo dogodio nalet kako je i ucrtano. Kada je vidio kako gospođa koja je vozila Daciu viče i kada je vidio kakva je situacija stao je sa strane i dao broj telefona da ga policija nazove ako ga bude trebala, te je tako i bilo i policija ga je i zvala. Kada se upalilo zeleno svjetlo krenuo je i stao već nakon 2-3 m. Nije vidio koje svjetlo je bilo upaljeno na semaforu u traci kojom je prošao tužitelj, ali zna da je za te trake upaljeno svjetlo iste boje u istom trenutku. Promet nije bio nešto posebno gust, već je bila večer. Nije do sada bio pozivan na sud vezano uz predmetni događaj ali je pozvan u lipnju u postupku u kojem je gospođa koja je vozila Daciu podnijela tužbu.

12. Iz iskaza svjedoka ŠN (suvozača u vozilu kojim je upravljao tužitelj) u bitnome proizlazi da je bio s ocem u autu i ušli su u križanje, a na semaforu je već bilo zeleno svjetlo te nije bilo potrebe za stajanjem i kada su bili u križanju pojavio se auto s lijeve strane i došlo je do sudara. Gospođa iz drugog auta nije dolazila do njih, oni su izašli iz auta, došli su drugi prolaznici i pomagali i njima i gospođi, a gospođa je bila u šoku i vikala je. U trakama pored njihove je bilo drugih vozila, sjeća se da je u traci pored njihove bio kamion koji je krenuo, ali se ubrzo zaustavio nakon kretanja, pretpostavlja da je usporio jer su ga oni prošli, a nakon toga se pojavio auto s lijeve strane. Nije vidio da li su bila vozila i u krajnje lijevoj traci pored njihove. Nije bila gužva, ali je bio popriličan broj vozila na cesti. Ispred njih u njihovoj traci nije bilo nikoga.

13. Iz iskaza prvotužitelja GN proizlazi kako je vozio iz smjera sjevera prema jugu najzapadnijom trakom zapadnog kolnika Selske ceste. Dolaskom do raskrižja nije imao potrebe zaustaviti se, budući da je bilo upaljeno zeleno svjetlo. Vozio je otprilike brzinom od 40 km/h i pored njega je bilo nekoliko vozila, a najbliže njemu bio je kamion koji mu je zaklanjao pogled. Prošao je i potom uočio vozilo kako mu dolazi s lijeve strane te nije stigao stisnuti kočnicu, ali je smotao volan da ne bude frontalni sudar. U trenutku sudara vozila na kolniku ulice G stajala su na semaforu. Da je drugom vozilu bilo zeleno, bio bi višestruki sudar te je njegova procjena da se gospođi upalilo zeleno svjetlo za desno, a ona je misleći da se upalilo za ravno krenula. Također misli da nije u isto vrijeme ista boja svjetla svim trakama na zapadnom kolniku Selske ceste. Vozilo koje je vozio je u vlasništvu društva koje je drugotužitelj, na njemu je nastala totalna šteta te je prodano u otpad. Ozlijeđen je i odvezen u bolnicu, a po povratku kući pomagala mu je supruga jer mu se vrtjelo u glavi. On je vlasnik društva koje je drugotužitelj. To društvo je u sustavu PDV-a te ima pravo na odbitak pretporeza. U srednjoj traci koja se nalazila pored trake u kojoj je on vozio nalazio se kamion teretnjak ili veliki kombi duljine sigurno 4-5 m, a visine sigurno preko 2 m te mu je isti zaklanjao pogled. U raskrižju je nastavio voziti dok je kamion usporio ili stao iza njega.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića proizlazi kako je u ovom štetnom događaju vozilo tužitelja s prednjim više desnim dijelom naletjelo na prednji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu prednjeg kotača. Neposredno prije sudara tužitelj je volanom zakrenuo u desnu stranu želeći izbjeći sudar, u čemu nije uspio. U trenutku sudara uzdužne simetrale vozila su međusobno zatvarale kut od oko 105 do 115°. Do sudara je došlo u raskrižju, na sjecištu pravaca kretanja vozila. Mjesto sudara je određeno početkom traga struganja prednjeg desnog kotača vozila osiguranika tuženika. U trenutku sudara vozilo tužitelja se kretalo brzinom oko 57,9 km/h, dok je brzina vozila osiguranika tuženika iznosila oko 39,2 km/h. Za izračun brzine kretanja vozila tužitelja prije sudara nema elemenata. Tehnički je moguće da se vozilo tužitelja i prije sudara kretalo sudarnom brzinom. U trenutku štetnog događaja, promet u raskrižju je bio reguliran radom semafora koji su radili automatski i ispravno. Prema dijagramu rada semafora isključena je mogućnost da su istovremeno i tužitelj i osiguranik tuženika imali upaljeno zeleno svjetlo na semaforu za svoj smjer kretanja. Tko je od ovih sudionika u raskrižje ušao pod crvenim svjetlom na semaforu, tehničkim putem nije moguće utvrditi. Prema iskazu svjedoka JN, vozilo osiguranika tuženika je ušlo u raskrižje kada je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu. Ovom radnjom ulaska u raskrižje, vozilo osiguranika tuženika je presjeklo put kretanja vozilu tužitelja. Stoga da je vozačica vozila osiguranika tuženika ispoštovala prometnu signalizaciju i u raskrižje ušla tek kada se za njen smjer kretanja upalilo zeleno svjetlo na semaforu, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Kako nije poznata prometna situacija u drugim prometnim trakama, to nije moguće utvrditi trenutak kada su se vozači vozila tužitelja i osiguranika tuženika mogli prvi puta međusobno ugledati i da li su u tom trenutku imali mogućnosti da radnjom intenzivnog kočenja izbjegnu ovaj štetni događaj. Prema zapisniku o očevidu brzina kretanja vozilima na kolniku Selske ceste iznosila je 60 km/h, dok je na kolniku Ulice Knežija i Ulice Blaža Trogiranina iznosila 50 km/h. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala je totalna šteta, koja svedena na današnji dan iznosi oko 1.408,81 EUR s PDV-om, odnosno oko 1.190,51 EUR bez PDV-a.

15. Nalaz i mišljenje prihvaćeni su u cijelosti, s obzirom da su jasni i njima je u potpunosti odgovoreno na zadatak postavljen vještaku, a niti jedna od stranaka nije im prigovorila.

16. Radi utvrđenja činjenice tko je od sudionika štetnog događaja prošao kroz crveno svjetlo, izvršen je uvid u dijagram rada semafora, koji je sastavni dio nalaza i mišljenja pa je tako utvrđeno sljedeće:

- iz signalnog plana semafora jasno proizlazi da nije moguće da su oba sudionika nezgode (i tužitelj i ĆN) u isto vrijeme imala upaljeno zeleno svjetlo,

- za smjer kretanja tužitelja prema raspodjeli ciklusa od 80 sekundi, zeleno svjetlo je od 43. do 78. sekunde,

- za smjer kretanja osiguranice tuženika prema istoj raspodjeli ciklusa, zeleno svjetlo je od 4. do 20. sekunde,

- za smjer kretanja svjedoka JN prema istoj raspodjeli ciklusa, zeleno svjetlo je od 64. do 78. sekunde.

17. Iz navedenoga proizlazi kako je zeleno svjetlo u isto vrijeme upaljeno za smjer kretanja tužitelja i svjedoka JN (čije vozilo je u krajnje lijevoj traci pokraj trake tužitelja) u trajanju od 64. do 78. sekunde, dok ni u jednom trenutku nisu u isto vrijeme upaljena zelena svjetla za smjer kretanja osiguranice tuženika i svjedoka JN.

18. Stoga je prihvaćen iskaz svjedoka JN iz kojega proizlazi da je stajao na semaforu na kojem je bilo upaljeno crveno svjetlo i čekao je da se upali zeleno svjetlo, ispred njega su bila tri vozila i kada se upalilo zeleno svjetlo prvo vozilo je krenulo, ali čim je krenulo stalo je i njemu nije bilo jasno zašto, a potom je vidio da je stao s razlogom te da s jedne strane dolazi jedan auto, a s druge drugi i da idu jedan prema drugome i dogodio se sudar. Dok je stajao na semaforu, stajao je u traci koja ide u lijevo, a pored njegove trake bila je traka za vozila koja idu ravno. Svjetla se te dvije trake poklapaju i kada je zeleno za lijevo zeleno je i za ravno. Kada se upalilo zeleno svjetlo krenuo je, a tužitelj je tada dolazio trakom za ravno i samo nastavio jer je već bilo upaljeno zeleno svjetlo.

19. Sud je iskazu svjedoka JN poklonio vjeru, jer je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, kao i sa spisom MUP-a, točnije kaznenom prijavom podnesenom protiv ĆN, a svjedok je nezainteresiran za ishod spora (dok je ĆN podnijela u drugom postupku tužbu radi naknade štete povodom istog događaja).

20. Iskazi osiguranice tuženika i njezinog brata - svjedoka BN, nisu prihvaćeni. Naime, iz dijagrama rada semafora jasno proizlazi da za vrijeme kada je za njihov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo (od 4. do 20. sekunde), za smjer kretanja svjedoka JN bilo je upaljeno crveno svjetlo (od 1. do 62. sekunde), a nije životno ni logično da su sva vozila iz trake u kojoj je bio svjedok JN krenula na crveno svjetlo.

21. Logičnim se ukazuje iskaz tužitelja GN u dijelu kojim navodi kako se osiguranici tuženika vjerojatno upalilo dopunsko zeleno svjetlo za skretanje u desno, a ona je mislila da joj se upalilo zeleno svjetlo za ravno i krenula. Logičnost toga dijela njegovog iskaza proizlazi i iz dijagrama rada semafora, iz kojega je vidljivo kako dopunska strelica na semaforu osiguranice tuženika, za vozila koja vrše skretanje desno, prema raspodjelu ciklusa upaljena je od 64. do 80. sekunde, što se poklapa sa početkom zelenog svjetla za smjer kretanja vozila u traci u kojoj je bio svjedok JN. Tvrdnja osiguranice tuženika da je neobično kako je prešla trake da ju nije pogodio drugi auto, neosnovana je, s obzirom da upravo iz činjenice da su vozila krenula (među kojima je bio i svjedok JN) i zaustavila se, jer je prvi vozač u nizu uočio na vrijeme vozilo osiguranice tuženika i time spriječio sudar njezinog vozila sa svojim.

22. Utvrđeno je, stoga, na temelju svih izvedenih dokaza i ocjenom, kako svakog pojedinačno, ali i dovevši ih međusobno u vezu, da je uzrok predmetnog štetnog događaja upravo vožnja osiguranice tuženika dok je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo.

23. Radnjom prolaska dok je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, osiguranica tuženika postupila je protivno odredbi čl. 59. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, dalje: ZOSPC) , kojom je propisano kako na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), crveno svjetlo za sudionike u prometu znači zabranu prolaska, a time i protivno odredbi čl. 34. st. 1. istog Zakona, kojom je propisano kako su Sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

24. S obzirom na navedeno, tuženik je u skladu s odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) dužan naknaditi tužitelju štetu koja mu je nastala u predmetnom štetnom događaju

25. Na okolnost opsega i visine neimovinske i nenovčane imovinske štete nastale prvotužitelju GN izvedeni su dokazi uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja, zdravstveni karton tužitelja, saslušanjem tužitelja te provođenjem medicinskog vještačenja po dr. ĐN. Iz svih citiranih dokaza, a poglavito nalaza i mišljenja liječnika vještaka, koji je prihvaćen, s obzirom je jasan i njime je odgovoreno na postavljeni zadatak, a nijedna od stranaka nije mu prigovarala, utvrđeno je kako je prvotužitelj GN (rođ. 1970.) u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede istegnuća mišića vratne kralježnice, natučenje lijeve strane prsa i natučenje lijeve podlaktice. Nakon nesreće tužitelju je inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za Kirurgiju KB Dubrava. Učinjena je kompletna obrada nakon koje se postavi dijagnoza trzajne ozljede vrata i natučenja podlaktice i prsa. RTG obrada nije pokazala svježe oštećenje koštanih struktura. Tužitelj je upućen na kućno liječenje s preporukom da imobilizaciju ovratnikom nosi tri tjedna te da miruje uz analgetike. Nakon 3. listopada 2019. tužitelj se zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju više nije liječio. Neposredan pregled od strane vještaka nije učinjen iz razloga što bez uporišta u medicinskoj dokumentaciji kao i bez pisanog traga o mogućim zaostalim trajnim posljedicama sam pregled vještaka nije dovoljan da bi se na temelju njega mogla donijeti procjena o trajnom smanjenju životne aktivnosti. Vještak je mišljenja kako se kod tužitelja radilo o lakim tjelesnim ozljedama koje su nakon adekvatnog medicinskog tretmana uredno sanirane i nakon kojih nisu zaostale trajne štetne posljedice. Standardnom RTG obradom nije dokazano bilo kakvo moguće oštećenje koštanih struktura ili zglobno-ligamentarnih struktura. Osim toga u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu nema nikakvih pokazatelja koji bi govorili u prilog postojanja mogućih zaostalih trajnih posljedica. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 1 dan. Srednje jaki bolovi potrajali su 3 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 10 dana. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 20 dana bio je prisutan zbog brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od sudjelovanja u prometu i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 2 sata dnevno kroz 3 tjedna jer je nosio imobilizaciju i morao je mirovati, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

26. Cijeneći tako utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO-a).

27. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kao kriterijima za određivanje njezine visine. Sud je utvrdio da je djelomično osnovan tužbeni zahtjev radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to u visini od 1.000,00 Eur.

28. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a utvrđujući visinu cijene sata tuđe pomoći i njege u skladu s odredbom čl. 221. st. 1. ZPP-a u visini 4,00 Eur, sud je utvrdio da je tužitelju za pruženu tuđu pomoć i njegu za 42 sata nastala nenovčana imovinska šteta u iznosu od 168,00 Eur.

29. Stoga je prvotužitelju GN sveukupno za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom dosuđena naknada u visini 1.168,00 Eur, dok je u preostalom dijelu za iznos od 1.114,83 Eur taj zahtjev djelomično odbijen kao previsoko postavljen.

30. U pogledu opsega i visine štete na vozilu u vlasništvu drugotužitelja E.G.S.

– Elektrograditeljstvo d.o.o. na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno je kako je na vozilu nastala totalna šteta, koja svedena na današnji dan iznosi oko 1.408,81 EUR s PDV-om, odnosno oko 1.190,51 EUR bez PDV-a.

31. Primjenom odredbe čl. 1085. ZOO-a na tako utvrđeno činjenično stanje, prihvaćen je u cijelosti zahtjev drugotužitelja E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o. kojim od tuženika zahtijeva naknadu imovinske štete na vozilu u visini 1.190,51 Eur.

32. Prihvaćen je i zahtjev oba tužitelja za isplatom zatezne kamate na dosuđeni iznos štete, u granicama postavljenog zahtjeva u skladu s odredbom čl. 2. ZPP-a, a s obzirom da ista teče od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, primjenom odredbe čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZOOP) kojom je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva i podnositelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete i visina nesporni, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 3. propisano je da u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka; a stavkom 4. da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

33. Kako tuženik ni ne spori da je odštetni zahtjev podnesen 23. veljače 2021., kako tužitelj navodi u tužbi, to je, u granicama postavljenih zahtjeva u skladu s čl. 2. ZPP-a, prihvaćen zahtjev prvotužitelja GN za isplatom zateznih kamata koje na dosuđeni iznos neimovinske i nenovčane imovinske štete teku od 23. ožujka 2022. do isplate, kao i zahtjev drugotužitelja E.G.S. – Elektrograditeljstvo d.o.o. za isplatom zatezne kamate koja na dosuđeni iznos naknade štete teče od 24. veljače 2021. do isplate, dok je visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

34. Tužiteljima je, s obzirom na djelomičan uspjeh u parnici (s osnovom 100%, s visinom 68% - ukupan uspjeh 84%), u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik dužan naknaditi 68% troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice (postotak uspjeha tužitelja umanjen za postotak uspjeha tuženika). Utvrđen je iznos pojedinih troškova tužitelja u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa im je tako priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak pristupa na ročišta 7.11.2022., 16.3.2023. i 26.3.2025. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife), za sastav dva obrazložena podneska i to 24.6.2022. i 14.3.2025. u visini 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), za sastav podneska 9.5.2023. u visini 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), što ukupno čini 625 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, kao i za zastupanje više osoba 10% prema Tbr. 40. Tarife, čini iznos od 1.718,75 Eur. Tome iznosu nadodan je trošak pristojbe na tužbu 41,28 Eur i presudu u iznosu od 81,18 Eur, odnosno ukupno 1.841,21 Eur. S obzirom da mu je tuženik dužan naknaditi 68% nastalog mu troška prema uspjehu u sporu, to mu je dužan naknaditi 1.252,02 Eur, kao i trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 597,25 Eur, koji su dosuđeni u cijelosti, jer su bili potrebni bez obzira na omjer uspjeha u sporu, tako da ukupno potreban trošak tužitelja kojega mu je tuženik dužan naknaditi iznosi 1.849,27 Eur.

1 0

35. Na navedeno nije od utjecaja, suprotno navodima tuženika, činjenica što je na ročištu na kojemu je zaključena glavna rasprava smanjen tužbeni zahtjev u njegovoj visini, s obzirom da navedeno nije utjecalo na dosuđenu visinu bodova za poduzete radnje, budući da je zahtjev ostao u istom bodovnom razredu kako je određeno Tarifom.

36. Na tako određen trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu, 3. travnja 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz rj o prist na presudu 81,18 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku