REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-862/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Veljku Miljeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv I. ovršenika Aplan d.o.o., [adresa], OIB: 20834525372 i II. ovršenika RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Anić i partneri u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu I. ovršenika i II. ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu I. ovršenika i II. ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, dana 03. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog I. ovršenika od dana 10. ožujka 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4637/2023.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog II. ovršenika od dana 10. ožujka 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4638/2023.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev I. ovršenika i II. ovršenika za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

z a k l j u č i o  j e

I. Upućuje se I. ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4637/2023 iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

II. Upućuje se II. ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4638/2023 iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.

Obrazloženje

1. Gore navedeni ovršenici podnijeli su dana 10. ožujka 2025. ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom protiv I. ovršenika temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4637/2023 te protiv II. ovršenika temeljem zadužnice izdane dana 04. svibnja 2023. i potvrđene dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević iz Zagreba pod brojem OV-4638/2023.

2. U svom prijedlogu ovršenici u bitnome navode da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu gore navedene zadužnice. Navode da je I. ovršenik sklopio sa ovrhovoditeljem Ugovor o zakupu stana (dalje u tekstu: Ugovor), a kojim je I. ovršenik uzeo u zakup stan kao poslovni prostor. Radi osiguranja ispunjenja ugovornih obveza, I. ovršenik je dana 04. svibnja 2023. izdao zadužnicu, potvrđenu dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević pod brojem OV-4637/2023, na iznos od 500,00 EUR-a, kao i II. ovršenik koji je istog dana, 04. svibnja 2023., izdao zadužnicu, potvrđenu dana 04. svibnja 2023. kod javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević pod brojem OV-4638/2023, na iznos od 500,00 EUR-a. Ovršenici su zadužnice predali ovrhovoditelju. I. ovršenik je predmetni Ugovor otkazao izvanrednim otkazom, putem e-maila kojeg je dana 30. srpnja 2024. poslao ovrhovoditelju kao zakupodavcu, sve u skladu sa Ugovorom. Ugovorom je određeno da otkazni rok iznosi 60 dana i da tako učinjeni otkaz proizvodi pravne učinke s danom kad je otkaz poslan na e-mail adresu zakupodavca, što znači da je Ugovor prestao 29. rujna 2024. Nakon prestanka Ugovora, dana 01. listopada 2024. izvršena je primopredaja predmetnog prostora. Primopredajom je jasno utvrđeno da je prostor vraćen u urednom stanju i da nema nikakvih nedostataka, a što je evidentirano u primopredajnom zapisniku kojeg su potpisale obje stranke. Ugovorom je utvrđeno da je zakupodavac (ovdje ovrhovoditelj) po prestanku trajanja Ugovora i vraćanja predmeta zakupa u posjed zakupodavcu dužan odmah pri primopredaji vratiti zadužnice, ukoliko je zakupoprimac (ovdje I. ovršenik) do tog trenutka podmirio sve svoje dospjele obveze temeljem Ugovora i ako više ne postoje buduće nedospjele obveze temeljem Ugovora. Iako je I. ovršenik u potpunosti podmirio sve svoje obveze proizašle iz Ugovora i unatoč tome što su stranke u primopredajnom zapisniku utvrdile da predmetni prostor prilikom primopredaje nije imao nikakvih nedostataka, a zapisnik su potpisale obje strane, ovrhovoditelj je odbio vratiti ovršenicima njihove zadužnice, radi čega su ovršenici dana 15. siječnja 2025. protiv ovrhovoditelja podnijeli sudu tužbu radi povrata predmetnih zadužnica, a koji postupak se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-251/2025. Uzevši u obzir da je Ugovor prestao, da je prostor vraćen bez nedostataka u posjed zakupodavcu (ovdje ovrhovoditelju) i da je I. ovršenik ispunio sve svoje obveze, ovrhovoditelj je bio dužan vratiti zadužnice ovršenicima. Obzirom na navedeno, ovrhovoditelj nije niti smio podnijeti zahtjeve za izravnu naplatu temeljem navedenih zadužnica jer nema pravnu osnovu za navedeno, zbog čega su takvi zahtjevi nedopušteni i nezakoniti. Ovršenici stoga predlažu sudu da temeljem odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. i toč. 7. OZ-a donese rješenje kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s ovršenikovih računa jer bi provedbom ovrhe ovršenici trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a ta će se situacija svakako odraziti na daljnje poslovanje ovršenika, i očito je da će protiv svih odluka koje se odnose na provođenje ove ovrhe ovršenici podnositi sve predviđene pravne lijekove i pravna sredstva, a jednako tako podnošenjem ovog prijedloga ovršenici kao sudionici u postupku zahtijevaju otklanjanje svih nepravilnosti pri provedbi ovrhe. Isto tako, ovršenici predlažu sudu pljenidbu i prijenos novčanih sredstava ovršenika u predmetnim postupcima izravne naplate proglasiti nedopuštenim.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 31. ožujka 2025. na način da se protivi odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava te osporava navode ovršenika u cijelosti. Ovrhovoditelj u bitnome navodi da je točno da je potpisao primopredajni zapisnik od dana 01. listopada 2024., no isti ne dokazuje da stranke više nemaju nepodmirenih obveza jedna prema drugoj. Iz tog razloga ovrhovoditelj nije niti vratio zadužnice ovršenicima prilikom potpisivanja primopredajnog zapisnika. Točno je da je u primopredajnom zapisniku pod rubrikom "prilikom primopredaje nekretnine ustanovljeni su sljedeći nedostatci" rukom povučena dijagonalna linija kao znak da prilikom primopredaje nekretnine nema nedostataka. Međutim, s obzirom da je ovrhovoditelj izvršio samo vizualni pregled stana, u uvjetima bez rasvjete, i kako mu nisu bile predočene niti potvrde da su svi režijski troškovi podmireni, ovrhovoditelj nije vratio zadužnice te je obavijestio ovršenike da će iste biti vraćene nakon što se utvrdi da su svi režijski troškovi podmireni i da u stanu nema nedostataka koji se nisu mogli utvrditi prilikom potpisivanja primopredajnog zapisnika. Nakon obavljenog pregleda stana, u odnosu na nedostatke koji se nisu mogli utvrditi redovnim pregledom, odnosno "golim okom", ovrhovoditelj je utvrdio da su ovršenici znatno spustili postojeći strop i da su preko parketa nalijepili tepison koji nije moguće ukloniti na redovan način, već će biti potrebno brusiti parket nakon što se čičak trake koje drže tepison maknu. Ovrhovoditelj nije znao za navedene radove niti je za iste dao svoj pristanak, a navedeni nedostaci bitno smanjuju vrijednost stana. Ovrhovoditelj je zatražio od ovršenika da se ovrhovoditelj obešteti, odnosno da ovršenici vrate stan u prvobitno stanje, a na što ovršenici nisu pristali. U odnosu na nedostatke predmetnog stana i radove koje je potrebno izvršiti kako bi se stan vratio u prvobitno stanje, ovrhovoditelj je zatražio ponudu u kojoj su točno naznačeni svi radovi koje je potrebno izvršiti i cijena istih, a prema kojoj ponudi je potrebno platiti 13.155,18 eura kako bi se stan vratio u prvobitno stanje, a od kojih radova najveći iznosi odnose se upravo na vraćanje stropa i radove oko uklanjanja tepisona i potom brušenja parketa. Ovrhovoditelj je nakon pribave ponude ponovo kontaktirao ovršenike u nadi mirnog rješenja spora, a na što su se ovršenici oglušili ( odnosno, pristali su platiti samo 400 eura), nakon čega je ovrhovoditelj podnio predmetne zadužnice na naplatu. U odnosu na tužbu za povrat predmetnih zadužnica, a na koju se ovršenici pozivaju u svom prijedlogu, ovrhovoditelj ističe da su ovršenici, nakon što je ovrhovoditelj podnio odgovor na tužbu, povukli tužbu.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlogom od dana 10. ožujka 2025. ovršenici su podnijeli i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga koji sadržajno predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st 1. toč. 9. OZ-a, a kojom je propisano da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Time je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

9. Ovršenici predlažu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. i toč. 7. OZ-a, a kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ( čl. 65. st. 1. ) ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek ( toč. 1. ) ili ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe ( toč. 7.). U odnosu na navedeno valja reći da ovršenici niti navode da su izjavili pravni lijek niti to proizlazi iz dokumentacije koju su priložili svom prijedlogu, već samo navode da će protiv svih odluka koje se odnose na provođenje predmetne ovrhe podnositi sve predviđene pravne lijekove i pravna sredstva. Isto tako, navodi ovršenika sadržani u prijedlogu ne ukazuju na nepravilnosti pri provedbi predmetne ovrhe, a niti ovršenici navode i obrazlažu koje bi to nepravilnosti bile počinjene pri provedbi predmetne ovrhe. Stoga nije ispunjen uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, odnosno čl. 65. st. 1. toč. 7. OZ-a. No, kao što je već navedeno pod točkom 8. ovog obrazloženja, ispunjen je jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

10. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenici isto nisu učinili vjerojatnim.

11. Naime, u svom prijedlogu ovršenici samo navode da bi provedbom ovrhe za njih nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Međutim, osim što navode da će se provedba ovrhe odraziti na daljnje poslovanje ovršenika, ovršenici niti navode niti obrazlažu u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi provedbom ovrhe pretrpjeli, kao što ni ne ističu da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje.

12. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

13. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

14. Zbog navedenog, ovršenici su primarno dužni dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenici nisu učinili.

15. Naime, u svom prijedlogu ovršenici nisu naveli nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja niti navode da bi ovrhovoditelj bio lošeg imovinskog stanja, odnosno nisu naveli nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja.

16. Drugim riječima, ovršenici nisu dostavili nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršenicima iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovih računa i prenesen ovrhovoditelju.

17. Sama činjenica da je protiv ovršenika podnesen zahtjev za izravnu naplatu ne znači da će oni zbog te naplate pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već su ovršenici u svom prijedlogu dužni obrazložiti zbog čega bi naplata ovrhovoditeljeve tražbine za njih predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

18. Obzirom da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I. i II. izreke ovog rješenja.

19. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

20. Dalje, odredbom čl. 52. st. 1 OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

21. Sud nije utvrdio postojanje razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti, kao niti postojanje bitnih povreda ovršnog postupka, odnosno pogrešnu primjenu materijalnog prava, a na što također pazi po službenoj dužnosti, sve sukladno čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a.

22. Navodi ovršenika sadržani u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sadržajno predstavljaju razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.

23. Kako ovršenici ističu razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenici njihovu osnovanost nisu dokazali javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključaka.

24. Ovršenici su zatražili trošak sastava prijedloga od dana 10. ožujka 2025.

Zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

S obzirom da ovršenici nisu uspjeli sa svojim prijedlogom za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršenicima, pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom III. izreke rješenja.

25. U odnosu na trošak sastava prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim valja reći da za sada još nema uvjeta za donošenje odluke o trošku sastava prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer činjenično stanje nije potpuno utvrđeno. Da bi se moglo utvrditi jesu li ovršenici neosnovano uzrokovali troškove ovrhovoditelju, potrebno je čekati na pravomoćno okončanje parničnog postupka na pokretanje kojeg su ovršenici upućeni ovosudnim zaključcima poslovni broj Ovr-862/2025 od dana 03. travnja 2025. jer će sud tek tada biti u mogućnosti u potpunosti ocijeniti ukupan uspjeh stranaka u postupku u kojemu je nastao trošak ovrhovoditelja te utvrditi je li taj trošak ovrhovoditelju prouzročen neosnovano.

26. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 31. ožujka 2025. na prijedlog ovršenika.

Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan

Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.

Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka te odlučiti kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 03. travnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. I. ovršeniku i II. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana