REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-2425/2019-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, zastupano po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, OIB: 89381255328, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 16. listopada 2024., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja FŽ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika ŽŽ, savjetnice u OGDO, 3. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276 da tužitelju ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime razlike plaće isplati iznos od 96,17 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

- 54,17 EUR od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- 42,00 EUR od 16. srpnja 2019. do isplate,

po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.12.2022., od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 390,45 eura sa zateznim kamatama tekućim od 3. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravosudni policajac u Zatvorskoj bolnici Zagreb u Zagrebu, na poslovima osiguranja Tuženik je tužitelju u razdoblju od 2.8.2014. do 2.8.2019. tužitelj je kod tuženika prema rasporedu radnog vremenu ostvarivao prekovremeni rad, a koji nije plaćen i to: - u redovnom radu od ponedjeljka do petka, jer je radio duže od 8 sati u tjednu, subotom i nedjeljom, - u smjenama i turnusima, jer je radio u smjenama i turnusima u navedenom razdoblju, duže od redovne smjene od 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, - u radu na drugi način, koji rad je bio duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno, - u navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku predanim na ročištu 4.3.2025. zahtijeva da mu tuženik isplati ukupni iznos od 96,17 eura bruto i parnični trošak sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, te osnov tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 30.7.2018. (list 5-6 spisa), Rješenja o rasporedu na radno mjesto (list 14-21spisa), evidenciju o radnom vremenu (list 22-141, 318-321 spisa), platne liste (list 142-263 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 267-276 spisa), izvršen je uvidu u Tumačenje odredaba KU (list 285- 286, 307-310, 317, 333-348 spisa), očitovanje vještaka Petre Blašković (list 292-301 spisa), izvod iz Zapisnika Zajedničke komisije za tumačenje odredaba KU (list 304-306 spisa), očitovanje vještaka na prigovore (list 313 spisa), sudsku praksu (list 371-379 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Na ročištu 4.3.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili zaključenje glavne rasprave pa je sud uz suglasnost stranaka odlučio da se dokazi neće više izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

7. Prije podnošenja tužbe tužitelj se obratio Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora sukladno čl. 186.a ZPP-a podneskom od 1.8.2018., a što niti tuženik nije osporavao.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati tijekom utuženog razdoblja temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: KU) za utuženo razdoblje u iznosu od 96,17 eura (pa se radi o sporu male vrijednosti).

9. Iz Rješenja o rasporedu, obračunskih lista i evidencije radnog vremena, a koje je dostavio tuženik, pa ih sud prihvaća kao mjerodavne i vjerodostojne, proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika kao samostalni nadzornik pravosudne policije u Odjelu osiguranja, Zatvorska bolnica u Zagrebu.

10. Sporno je da li je u utuženom razdoblju tuženik obračunavao mjesečni fond sati u skladu s čl. 44. st. 12. KU tj. da li je u mjesečni fond sati pored radnih dana trebao uračunavati i dane blagdana kada bi oni padali u dane u tjednu od ponedjeljka do petka. Naime, stav tužitelja je da ukoliko je ista radila u razdoblju od ponedjeljka do petka na dane blagdana, tada se mjesečni fond sati treba obračunati na način da se taj dan ne smatra radnim danom i množi sa 8, kako bi se dobio redovni mjesečni fond sati, već se sati odrađeni na taj dan imaju smatrati prekovremenim radom jer prelaze redovni mjesečni fond sati, radi čega za takvu vrstu rada tužiteljici pripada uvećanje plaće.

11. Člankom 44. stavak 1. KU-a propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka. Člankom 44. stavak 1. točka 5. KU-a propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 50%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (članak 44. stavak 10. KU-a). Člankom 44. stavak 12. KU-a propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Na temelju citiranih odredbi KU-a, ovaj sud zaključuje da službenici koji su radili na blagdan, a koji pada u radni dan, imaju pravo na plaću za taj dan uvećanu za 150%, a ako im tako odrađeni dani prelaze mjesečni fond radnih sati, da imaju pravo na dodatak na plaće za prekovremeni rad. Dakle, kada službenik odradi dan na blagdan on odmah ne ostvaruje pravo na prekovremeni rad, već tek kada se na kraju mjeseca ukaže razlika iz koje je vidljivo da je prijeđen redovni fond radnih sati.

13. Što se smatra prekovremenim radom propisuje članak 44. stavak 10. KU-a tj. ova odredba propisuje da se prekovremenim radom službenika koji rade u turnusima ili smjenama smatra svaki rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a mjesečni fond radnih sati propisan je člankom 44. stavak 12. KU-a.

14. Ističe se da raspored rada određuje tuženik te je tužitelj dužan dolaziti na posao i odraditi radno vrijeme na način kako je to odredio tuženik tj. tužitelj je bio dužan obaviti rad na temelju dnevne zapovijedi. Tužitelj ima pravo da mu se obračuna i isplati plaća za obavljeni rad te on ne može utjecati na specifikaciju obračuna plaće budući se radi o ispravi koju sastavlja tuženik. Pravo je tužitelja da mu tuženik u cijelosti obračuna i isplati sate rada, a u slučaju da je radio veći fond sati od mjesečnog, da mu taj fond sati plati kao prekovremeni rad.

15. Slijedom navedenog te primjenom članka 44. stavak 10. i 12. KU-a, ovaj sud smatra da se svaki rad iznad mjesečnog fonda radnih sati smatra prekovremenim radom te tužitelj ima pravo na obračun i isplatu takvog rada uvećanog za 50%.

16. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. Vještak je na temelju pregledane dokumentacije naveo da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 724,60 kn.

17. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tužitelj pa se je vještak dopunski očitovao (list 292-301 spisa) te je vještak ponovio svoje mišljenje da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 724,60 kn.

18. Nakon toga je tužitelj u podnesku od 23. lipnja 2020. ponovno prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da vještak nije izvještačio razliku mjesečnih plaća na ime odrađenih prekovremenih sati rada, koje je tužitelj u pojedinim mjesecima utuženog razdoblja odrađivao, obavljajući poslove svoga radnog mjesta, na drugačiji način. Na navedeni prigovor tužitelja, vještak se pismeno očitovao (list 313 spisa) teje naveo da uz ogradu od pravnih pitanja, ukoliko sud zauzme stav da je u navedenom periodu tužitelj zaista radio na drugačiji način (duže od 40 sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje), a ne u turnusu, sukladno navodima tužitelja iz podneska od 23. lipnja 2020., tada dodatno potraživanje tužitelja po toj osnovi iznosi 5.083,50 kn (mjesečna potraživanja iskazana u Tabeli 1 stupac 7).

19. Nakon toga stranke nisu imale daljnjih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru, te je tuženik na ročištu 4.3.2025. odustao od prijedloga za provođenjem dopunskog vještačenja, a tužitelj je uredio tužbeni zahtjev prema osnovnom nalazu i mišljenju vještaka.

20. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegova dopunska očitovanja, budući je isti sačinjeni stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije, a niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

21. Slijedom navedenog, ovaj sud je prihvatio kao ispravnu varijantu izračuna vještaka iz osnovnog nalaza i mišljenja prema kojem visina utuženih potraživanja tužitelja po osnovi prekovremenog rada (pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno) iznosi bruto 724,60 kn odnosno 96,17 eura bruto pa je tužitelju valjalo dosuditi navedeni iznos, odnosno pojedinačne mjesečne iznose, kao pod točkom I. izreke.

22. Tužitelju su na pojedinačne mjesečne iznose dosuđene zatezne kamate tekuće od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec sukladno čl. 92. st. 3. ZR i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO), a sukladno odredbi čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.), a kako je istima određeno da plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, to tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega tužitelju ne bi pripadale zakonske zatezne kamate u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju priznat trošak jednokratne naknade za cijeli prvostupanjski postupak po Tbr. 7/9 - 50 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 100,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 125,00 eura. Tome valja dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura pa ukupni trošak tužitelja iznosi 390,45 eura. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP- a.

U Zagrebu, 3. travnja 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Žalba se podnosi ovom sudu, u pet primjeraka.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. (članak 467. st. 1. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis