Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž Ovr-99/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Addiko Bank d.d., OIB: 14036333877, Slavonska avenija 6, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Ostović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ostović & Rastović d.o.o., Reisnerova 34, Osijek, protiv protivnice osiguranja OI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Matea Marija Jandras Crnalić, odvjetnica u Zagrebu, Samoborska cesta 222, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o žalbi Eos Matrix d.o.o., OIB: 76674680107, Horvatova 82, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju PI, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2415/2024-10 od 13. siječnja 2025., dana 3. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba Eos Matrix d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2415/2024-10 od 13. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbačen je prijedlog EOS MATRIX d.o.o. za nastavkom postupka s novim predlagateljem osiguranja od 3. siječnja 2025. kao nedopušten.
2. Protiv navedenog rješenja žali se Eos Matrix d.o.o. zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da sukladno odredbi čl. 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere kojima je u tom postupku založno pravo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje - pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga pa ocjenjuje da ovaj postupak osiguranja nije dovršen te svoju tvrdnju podupire sudskom praksom koju dostavlja uz žalbu. Nadalje, navodi da je takvim postupanjem prvostupanjskog suda ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) jer mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku. Predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Naime, rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja poslovni broj Ovr- 2415/2024-2 od 19. srpnja 2024. (list 35 spisa) u korist predlagatelja osiguranja određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja te je ujedno određeno da će pri uknjižbi založnog prava označiti ovršivost tražbine. Predmetno rješenje postalo je pravomoćno 7. listopada 2024. te ovršno 4. studenog 2024. Također, rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-36715/2024-2 od 25. srpnja 2024. (list 37 i 38 spisa) provedena je uknjižba založnog prava na predmetnoj nekretnini u korist predlagatelja osiguranja uz zabilježbu ovršivosti tražbine.
5. Sukladno odredbi čl. 290. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga
Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine
5.1. Prema odredbi čl. 32. st. 3. OZ-a, ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla.
5.2. Sukladno odredbi čl. 73. st. 1. OZ-a postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.
6. Naime, u postupku osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini provodi se samo ovršna radnja uknjižbe založnog prava u zemljišnim knjigama, koja je u ovom predmetu i provedena. Prema tome, kako je rješenje o osiguranju pravomoćno i ovršno te kako je provedena posljednja ovršna radnja, to je nedopušten prijedlog Eos Matrix d.o.o. podnesen nakon provedbe posljednje ovršne radnje, što pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja.
7. Nadalje, neosnovano je pozivanje žalitelja na čl. 353. ZVDSP-a jer su predmetnim člankom propisane pretpostavke prestanka prisilnog založnog prava, a ne pretpostavke dovršetka postupka osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a što je regulirano prethodno citiranom odredbom OZ-a. Dakle, svrha postupka zasnivanja prisilnog založnog prava na nekretnini je osiguranje tražbine vjerovnika, koje se provodi uknjižbom, u kojem trenutku je i provedena posljednja ovršna radnja. Dakle, prisilno založno pravo ne prestaje dovršetkom postupka osiguranja, slijedom čega je pogrešno pozivanje žalitelja na čl. 353. ZVDSP-a.
8. U odnosu na dostavljenu sudsku praksu u kojoj je zauzet drugačiji pravni stav od onog izraženog u pobijanom rješenju suda prvog stupnja, valja reći da sudska praksa domaćih sudova nije izvor prava u Republici Hrvatskoj, pa ovaj sud prilikom donošenja svoje odluke nije vezan pravnim stajalištem izraženim u odluci nekog drugog suda drugog stupnja.
9. Jednako tako, napominje se da žalitelj niti nema pravni interes za podnošenje predmetnog prijedloga, s obzirom na to da raspolaže ispravom o prijenosu tražbine temeljem koje je ovlašten ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi unutar zemljišnoknjižnog postupka. Naime, prema odredbi čl. 319. ZVDSP-a, prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno, s time da će novi vjerovnik moći izvršavati ovlasti koje ima na temelju hipoteke koja je prešla na njega zajedno s tražbinom koju osigurava pošto ona bude upisana u zemljišnim knjigama kao njegovo pravo (čl. 320. st. 2. ZVDSP). Također, kod ustupanja tražbine novi založni vjerovnik stupa u cijelosti u pravnu poziciju ustupitelja tražbine pa tako preuzima i prvenstveni red uknjiženog založnog prava koje se prenosi, slijedom čega ne postoji zapreka da žalitelj svoje pravo ostvari u okviru zemljišnoknjižnog postupka. Dakle, neosnovan je žalbeni navod o tome da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.
10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Velikoj Gorici 3. travnja 2025.
Sutkinja
Branka Križanić Perharić
