REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stalna služba u Kninu
Dr. Franje Tuđmana 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog UA, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, Klasa: 211-07/23-5/13368, Urbroj: 511-13-10-23-1 od 23. svibnja 2023., 3. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 161. točke 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)
okrivljeni UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i F, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske,
oslobađa se optužbe
da bi 15. svibnja 2023. 08:40 sati, ispred obiteljske kuće u [adresa], općina Kistanje, došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane okrivljenika UA, na način da je isti, zbog loših susjedskih odnosa, verbalno, vikom i galamom napao susjeda FA (1947), riječima: "Sad mi nećeš pobjeći, jebat ću ti majku špijunu",
čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Knin je 23. svibnja 2023. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je ono činjenično opisano u podnesenom optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
6. Iz citirane zakonske odredbe razvidno je da je javnost mjesta obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu događa tučnjava, svađa, vikanje ili neko drugo ponašanje koje remeti javni red i mir. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.
7. U činjeničnom opisu optužnog prijedloga navodi se da se inkriminirani događaj odvio ispred obiteljske kuće u mjesto [adresa].
8. Pravilno i precizno određenje mjesta počinjenja prekršaja u prekršajima počinjenim protiv javnog reda i mira je bitno jer javnost mjesta predstavlja zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Sud je dužan u svakom takvom predmetu, najprije ispitati postoji li javnost mjesta kao preduvjet počinjenja ovog prekršaja, a tek potom eventualno utvrđivati modalitet radnje prekršaja. U pravnoj teoriji razlikuju se tzv. realna javna mjesta koja mogu biti apsolutna (npr. ulice, trgovi), ograničena (npr. trgovinske i ugostiteljske radnje) i privremena (koja po svojoj namjeni nema značaj javnog mjesta, ali se tretira javnim mjestom, kada u određenom vremenu služi za ovu svrhu). Stoga, ako osoba učini prekršaj na ulici kao javnom mjestu apsolutno i permanentno otvorenom, prekršaj izvršen na ulici u ma koje doba, smatra se da je izvršen na javnom mjestu. S druge strane postoje i tzv. fiktivna javna mjesta kao ona mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta međutim to mogu biti pod određenim uvjetima. U tom slučaju, dakle u slučaju da se događaj odvio na fiktivnom javnom mjestu, prema aktualnoj sudskoj praksi te sukladno zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“ Sve to zato što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
9. Kako je to razvidno iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga, okrivljeniku se stavlja na teret da je djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinio ispred obiteljske kuće, dakle na fiktivnom javnom mjestu (budući da nije naznačeno da se događaj odvio na ulici ispred obiteljske kuće), ali nije navedeno da je radnja okrivljenika (vika i galama) bila čujna odnosno vidljiva na neograničenom javnom mjestu. Iako je životno i logično da se vika i galama ispred obiteljske kuće mogla čuti na javnom mjestu, navedena okolnost morala je biti i navedena u činjeničnom opisu djela.
10. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
11. Slijedom navedenog, kako iz činjeničnog opisa djela prekršaja, a za koji je sud vezan, ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, to je sud okrivljenika na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
12. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Knin, 3. travnja 2025.
Sutkinja:
Marina Belak
Odluku izradila viša sudska savjetnica:
Zrinka Aužina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presudu dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljeniku
3. U spis
