REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10000 ZAGREB

Poslovni broj: Pr-16492/2021-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & partneri u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Župić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja LL, odvjetničkog vježbenika i zamjenice punomoćnika tuženika Marije Vučurević Tamburić, odvjetnice, 2. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. isplatiti tužitelju TL iznos od 1.968,24 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 27. srpnja 2021. do isplate, prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. isplatiti tužitelju TL iznos od 1.479,89 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, tekućim:

– na iznos od 65,39 EUR teku od dana 15. srpnja 2019. g., pa do isplate,

– na iznos od 301,70 EUR teku od dana 15. kolovoza 2019. g., pa do isplate,

– na iznos od 357,10 EUR teku od dana 15. rujna 2019. g., pa do isplate, – na iznos od 135,01 EUR teku od dana 15. listopada 2019. g., pa do isplate,

– na iznos od 230,62 EUR teku od dana 15. studenog 2019. g., pa do isplate,

– na iznos od 195,77 EUR teku od dana 15. prosinca 2019. g., pa do isplate,

– na iznos od 194,30 EUR teku od dana 15. siječnja 2020. g., pa do isplate, sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 25,92 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 27. srpnja 2019. do isplate, zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata koje na iznos od 1.968,24 EUR teku od 27. srpnja 2019. do 26. srpnja 2021., kao i dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima na ime izgubljene zarade, kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.967,30 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 2. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 27. svibnja 2019. na adresi [adresa], u [adresa], stradao kao zaposlenik društva Zvijezda plus d.o.o. Do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada u hodniku pogona Margarina i Delikatesa, prilikom transporta sirovina za opskrbu proizvodnih linija. Tužitelj je električnim viličarom izuzimao paletu sa sirovinama koju je trebalo transportirati do proizvodne linije, u kojem trenutku je viličar proklizao i pritisnuo nogu tužitelja uz drugu odloženu paletu, pri čemu je zadobio tjelesne ozljede. Poslodavac tužitelja, Zvijezda plus d.o.o., je u vrijeme štetnog događaja imao kod tuženika zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN broj 93/14, 127/17, 98/19 – dalje ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR- a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti). Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC-u Sestre milosrdnice u Zagrebu. Također, tužitelj se zbog posljedica štetnog događaja u periodu od 28. svibnja 2019. do 13. prosinca 2019. nalazio na bolovanju, za koje vrijeme je trpio izgubljenu zaradu. Iz priloženih platnih lista za razdoblje od veljače 2019. do travnja 2019. vidljivo je kako je tužitelj za vrijeme redovnog rada ostvarivao prosječna mjesečna bruto primanja u iznosu od 7.035,73 kn, dok je istom za vrijeme bolovanja isplaćena manja naknada plaće. Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate koje na svaki pojedini mjesečni iznos izgubljene zarade teku od 15. dana u idućem mjesecu. Tužitelj temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje sljedeću naknadu štete: - zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 23.000,00 kn - za izgubljenu zaradu, u iznosu od 10.714,34 kn. Tužitelj se u mirnom postupku 26. srpnja 2021. odštetnim zahtjevom obratio tuženiku temeljem čega mu je isti isplatio nesporan iznos od 9.800,00 kn na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete te iznos od 1.433,20 kn na ime izgubljene zarade. Slijedom navedenog tužitelj potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos, i to: - zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 13.200,00 kn - za izgubljenu zaradu, u iznosu od 9.281,14 kn, ukupno: 22.481,14 kn, odnosno 2.983,74 EUR. Sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate na potraživani iznos naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 27. srpnja 2021. pa do isplate. S obzirom da je tuženik isplatio tužitelju ukupan iznos od 1.433,20 kn na ime potraživanja izgubljene zarade za period od lipnja do prosinca 2019., a nije dostavio specifikaciju isplate navedenog iznosa po mjesecima, predlaže se sudu obvezati tuženika na dostavu navedene specifikacije kako bi tužitelj mogao u cijelosti urediti tužbeni zahtjev.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 24. prosinca 2024., a s obzirom da je tuženik isplatio tužitelju u mirnom postupku nesporni iznos od 1.300,68 EUR na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete te iznos od 190,22 EUR na ime izgubljene zarade, no nije specificirao iznose za svaki pojedini mjesec, potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos, dok bruto izgubljenu zaradu za svaki pojedini mjesec umanjuje za 27,17 EUR, odnosno za cjelokupno isplaćeni nesporni iznos na ime izgubljene zarade od 190,22 EUR, dok tuženik ne specificira isplatu, a kako slijedi: zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje ukupan iznos od 1.994,16 EUR te za tuđu pomoć i njegu iznos od 65,39 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec lipanj 2019. u iznosu od 65,39 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec srpanj 2019. u iznosu od 301,70 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec kolovoz 2019 u iznosu od 357,10 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec rujan 2019. u iznosu od 135,01 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec listopad 2019. u iznosu od 230,62 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec studeni 2019. u iznosu od 195,77 EUR, bruto izgubljenu zaradu za mjesec prosinac 2019. u iznosu od 194,30 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje na svaki pojedini mjesečni iznos izgubljene zarade teku od 15-og dana u idućem mjesecu. Tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 27. srpnja 2019. pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako ne osporava da je na dan 27. svibnja 2019. trg. društvo ZVIJEZDA PLUS D.O.O., OIB: 63603498763, [adresa], 10000 Zagreb bilo osigurano temeljem ugovora o osiguranju o izvanugovorne (javne) odgovornosti kod tuženika kao osiguratelja. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja niti odgovornost svog osiguranika. Tužitelj se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom zaprimljenim 26. srpnja 2021. te je mu je tuženik isplatio ukupan iznos od 11.233,20 kuna 20. rujna 2021., odnosno iznos od 9.800,00 kuna s osnove naknade neimovinske štete te iznos od 900,00 kuna s osnove naknade imovinske štete (tuđa pomoć i njega) te iznos od 1.433,20 kuna s osnove naknade imovinske štete (izgubljena zarada). Tuženik osporava visinu naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) kako ju potražuje tužitelj preko isplaćenog nespornog dijela štete iz razloga što je isti previsoko određen. Tuženik je suglasan da se radi utvrđivanja visine naknade štete provede medicinsko vještačenje. Tuženik osporava visinu naknade imovinske štete (izgubljena zarada) kako ju potražuje tužitelj preko isplaćenog nespornog dijela štete iz razloga što tužitelj ne trpi daljnju imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade povodom predmetnog štetnog događaja s obzirom na to da temeljem čl. 55. st. 2. t. 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ima pravo potraživati naknadu pune plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. Nesporno je da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu. Podredno, ističe se kako tužitelj nije dokazao visinu nastale štete s obzirom da nije dostavio obračune plaća za proteklih 6 mjeseci prije ozljede. Slijedom svega naprijed navedenoga, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.

3. Na ročištu održanom 9. rujna 2022. stranke su učinile nespornim da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu (str. 6-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 10-20 spisa), Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (str. 21-28 spisa), platne liste tužitelja (str. 29-37 spisa), police osiguranja, privitke polici odgovornosti, Uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (str. 43-51 spisa), sudsku praksu (str. 61-81, 88-91 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (str. 93-268 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću (str. 276-278 spisa) i financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz društva Ručević vještačenja d.o.o. (str. 311-314, 328-330 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, niti odgovornost tuženika. Nije sporno niti da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.

10. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva te da li tužitelj ima pravo na izgubljenu zaradu u bruto iznosu.

11. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću.

12. Sudski vještak dr. Žarko Rašić je u svom nalazu i mišljenju od 8. siječnja 2023., danog nakon izvršenog uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, naveo da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio iščašenje desnog gležnja i nagnječenje prstiju desnog stopala. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Provodi fizikalnu terapiju po fizijatru. U skladu sa Zapisnikom suda od 09. rujna 2022. (list spisa 82) i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, kako je zatraženo: Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio iščašenje desnog gležnja i nagnječenje prstiju desnog stopala. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 25. ožujka 2021. Trajanje i intenzitet bolova: jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 2 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Trajanje i intenzitet straha: Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 21 dan. Smanjenje životnih aktivnosti: U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio iščašenje desnog gležnja i nagnječenje prstiju desnog stopala. Navedena ozljeda desnog gležanjskog zgloba dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5%, koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti desnog gležnja u terminalnim pokretima, bolovima u desnom gležnju kod dužeg stajanja, hodanje, penjanja po stepenicama, tuđa pomoć i njega: Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 30 dana po 2 sata dnevno, te još 21 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Nema vidljivih ožiljaka nakon predmetnog štetnog događaja.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka, budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na navedeni nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale primjedbi.

14. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i strah temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

15. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povreda i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 1.400,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 800,00 EUR. Zbog navedenih ozljeda tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 5 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1970.) te očekivani životni vijek kao i lokalitet ozljeda, sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 800,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos od 3.000,00 EUR.

16. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu koju su tužitelju pružali ukućani, utvrđeni su u skladu s iskazom nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 81 sat, s tim da je cijena jednog sata pružanja takve pomoći od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud tužitelju dosudio s ove osnove dosudio ukupan iznos od 268,92 EUR.

17. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 3.268,92 EUR, što umanjeno za uplaćeni iznos od 1.300,68 EUR iznosi 1.968,24 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 25,92 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

18. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelju pripadaju zatezne kamate počevši od 27. srpnja 2021. odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, slijedom čega je valjalo odbiti zahtjev tužitelja za isplatom kamata koje na dosuđeni iznos potražuje od 27. srpnja 2019. do 26. srpnja 2021. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

19. Na okolnost visine izgubljene zarade sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. koji je, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja kako izgubljena zarada kao razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih neto naknada za bolovanje, u razdoblju od svibnja 2019. do prosinca 2019., iznosi ukupno 348,96 EUR neto; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'l' Tabele 1, a datumi dospijeća istih u stupcu 'm' Tabele 1 iz nalaza.

19.1. Obzirom je tužitelj imao prigovore na nalaz i mišljenje na način da predmetni vještak nije utvrdio visinu tražbine u bruto iznosu vještak je sačinio dopunski nalaz i mišljenje te naveo da:

- izgubljena zarada kao razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih neto naknada za bolovanje, u razdoblju od svibnja 2019. do prosinca 2019., iznosi ukupno 348,96 EUR neto; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'l' Tabele 1 iz osnovnog nalaza, a datumi dospijeća istih u stupcu 'm' Tabele 1 iz osnovnog nalaza,

- razlika između obveznih doprinosa iz plaća koji bi tužitelju bili obračunati da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i obveznih doprinosa iz plaća koji su tužitelju stvarno obračunati, u razdoblju od svibnja 2019. do prosinca 2019., iznosi ukupno 930,55 EUR; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'j' Tabele 2 iz ovog dopunskog nalaza, a datumi dospijeća istih u stupcu 'm' Tabele 2 iz ovog dopunskog nalaza,

- razlika između poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji bi tužitelju bili obračunati da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji su tužitelju stvarno obračunati, u razdoblju od svibnja 2019. do prosinca 2019., iznosi ukupno 390,57 EUR; pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'l' Tabele 2 iz ovog dopunskog nalaza, a datumi dospijeća istih u stupcu 'm' Tabele 2 iz ovog dopunskog nalaza.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke, a nakon dopune nalaza niti stranke nisu imale primjedbe na isti. Sud je prihvatio izračun naknade štete u visini razlike između naknade plaće za vrijeme bolovanja i plaće u bruto iznosu, s pojedinačnim iznosima navedenim u točki II. izreke presude, jer tek isplatom punog iznosa ostvaruje pravo na naknadu štete iz čl. 1095. ZOO-a.

21. Naime, prema odredbi čl. 84. st. 4. ZR-a plaćom se smatra plaća u bruto iznosu. Imovina koju radnik stječe radom je bruto plaća radnika koja se sastoji od neto iznosa koji se isplaćuje radniku i od doprinosa iz plaće, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa ako štetnik spriječi povećanje imovine oštećenika, šteta iznosi onoliko za koliko je u vrijeme nastanka štete tužiteljeva imovina mogla biti povećana da nije bilo štetne radnje. Zato se visina štete utvrđuje prema visini bruto, a ne neto plaće radnika (takvo stajalište izrazio je Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudama br. Revr 954/15-2 od 19. listopada 2016., Revr 603/2013-2 od 12. srpnja 2017. te Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj: Gž R-692/2023-2 od 5. prosinca 2023.).

22. Pri tome valja istaknuti i da je sud prihvatio tužiteljev redoslijed uračunavanja nesporeno isplaćenog iznosa na ime izgubljene zarade od 190,22 EUR, obzirom tuženik tijekom postupka nije, sukladno prijedlogu tužitelja navedenom u podnesku od 13. lipnja 2023., dostavio detaljnu specifikaciju niti je navedeni redoslijed uračunavanja osporio.

23. Sud je sukladno odredbi čl. 84. st. 3. ZR-a, čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22) tužitelju dosudio i zatezne kamate na iznose razlike plaća tekuće od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa plaće do isplate, kako je to navedeno pod točkom II. izreke presude.

24. Pri tome valja reći da sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (tako i Gž R- 624/14 od 16. travnja 2015., Gž R-376/15 od 2. lipnja 2015., Gž R-440/15 od 24. veljače 2015., Gž R-508/14 od 14. travnja 2015.).

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine zahtjeva tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

25.1. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 32 – 100 bodova, sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 1. travnja 2022. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 9. rujna 2022. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska od 13. lipnja 2023. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, trošak sastava podneska od 11. listopada 2024. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, trošak sastava podneska od 24. prosinca 2024. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, zastupanja na ročištu 14. ožujka 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, te pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 – 50 bodova odnosno ukupno 625 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.250,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.562,50 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog i financijskog vještačenja u iznosu od 404,80 EUR, što ukupno iznosi 1.967,30 EUR, dok je zahtjev tuženika za naknadom troškova valjalo odbiti.

25.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 21. rujna 2022. i 4. ožujka 2024. obzirom istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje, trošak podneska 16. rujna 2022., 3. ožujka 2023., 31. kolovoza 2023., 27. listopada 2023., te 15. travnja 2024., nije priznat obzirom isti nije bio potreban.

26. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

27. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. travnja 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.