REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Pagu

Trg Petra Krešimira IV,Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: Pp-5363/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji Ivi Peričić Pejar, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Vinka Pavića, uz sudjelovanje Glorijane Škoda kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PU uz sudjelovanje branitelja Zorane Živković, odvjetnice u Zagrebu zbog prekršaja iz čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020, 85/2022, 114/2022, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), povodom prigovora okrivljenika izjavljenog na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Novalja, poslovni broj: KLASA: 211-07/23- 2/32382, URBROJ: 511-18-13-23-1 od 4. rujna 2023., nakon provedenog žurnog postupka, 2. travnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007,39/2013,157/2013,110/2015,70/2017,118/2018,114/2022, dalje: Prekršajni zakon),

okrivljenik PU, sin P i B, rođen u [adresa], stanuje u [adresa], rođen **.**.1968., državljanin Republike Slovenije, VSS, zaposlen, u izvanbračnoj zajednici, dobrog imovnog stanja, prekršajno neosuđivan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 15. srpnja 2023. godine u 13:00 sati u trajektnom pristaništu Žigljen, kao vozač osobnog vozila marke Volvo, registarskih oznaka [registarska oznaka] unatrag udario u vozilo iza sebe te je došlo do kontakta vozila [registarska oznaka] i napustio mjesto događaja te nije ostavio podatke o vozilu svoje podatke,

čime da je počinjen prekršaj iz članka 176. stavka 2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivog po članku 176. stavka 5. istog zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava ličko-senjska, Policijska postaja Novalja, 21. srpnja 2023. izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj za koji se tereti, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.

3. Sud je u dokaznom postupku pročitao zapisnik o očevidu (list spisa 5-8), službena zabilješka (list spisa 9), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list spisa 12-14), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list spisa 15-16, 17-20, 21-23), izvješće o počinjenom prekršaju (list spisa 24), fotografije (list spisa 46-48) te su saslušani svjedoci BU i VU.

3.1. Čitanjem Zapisnika o očevidu (list spisa 25-27) utvrđeno je da je očevid započet 15. srpnja 2023 u 16:25 sati tijekom kojeg je utvrđeno da je vozilo marke KIA, reg oznaka ZG2949Z ima oštećenja prednjeg branika i prednje maske, a vozilo marke VOLVO reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) da ima oštećenja na zadnjem braniku.

3.2 Svjedok BU u svom iskazu danom na ročištu pred ovim sudom iskazuje da su tog dana on i njegov otac, okrivljenik, tog dana čekali ukrcaj na trajekt. Automobil da je bio ugašen i potom da su osjetili udarac. Okrenuo se i vidio je bijeli automobiul koji ih je udario kako se kreće unatrag. Potom da je njegov otac izašao iz automobiula razgovarati s čovjekom koji ih je udario ali da nije bio prisutan razgovoru.

3.3. Svjedok VU u svom iskazu dan zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Sisku u svom iskazu navodi da je bio putnik u automobilu koji je vozio LU te su navedene zgode čekali ukrcaj u Žigljenu. U jednom trenutku da se vozilo slovenskih registarskih oznaka koje je stajalo ispred njih počelo kretati unatrag te da je došlo do manjeg udarca. Iskazuje da je na tom mjestu blagi nagib pa da je vjerojatno da se uslijed tog nagiba to vozilo počeli kretati unatrag. Okrivljenik da je izašao iz automobila, a budući da su u pitanju bila manja oštećenja LU da je predložio da popune Europsko izvjeđšće o nezgodi ili da se dogovore oko štete, odnosno da pozovu policiju, na što je okrivljenik rekao da će se kasnije dogovoriti. Potom da su se ukrcali na trajekt te su prišli okrivljeniku radi dogovora, ali da on više nije želio razgovarati. Mislili su da će u stupiti u kontakt poslije iskrcaja s trajekta, ali budući da se to nije dogodilo, LU je pozvao policiju. Okrivljenik da je bio nekrorektan i da uopće nije htio popuniti Europsko izvješće nakon nesreće.

3.4. Sud je pokušao saslušati svjedoka AU, te je zamolbenim putem od Općinskog szda u Požegi ztražio njegovo saslušanje. Zamolnica od strane Općinskog suda u Požegi je vraćena s obrazloženjem da je pokušana dostava poziva svjedoku AU, ali da ista nije izvršena budući se isti nije odzaiov pozivima, a od strane policijskih službeika PP Požega da je dobivena informacija da se isti nalazi na nepoznatoj adresi na području Zagreba. Radi navedenog Sud je pročitao Zapisnik o ispitivanju svjedoka AU sastavljen od strane PU ličko-senjska, PP Senj 15. srpnja 2023. (list spisa 14-15), a koji sadrži sva upozorenja predviđena člankom 173. st. 1. Prekršajnog zakona u vezi 285. stavak 1., 286. st. 1. i 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022). Svjedok iskazuje da je navedenog dana zaustavio osobnim vozilom u trajektnom pristaništu Žigljen čekajući trajekt. U jednom trenutku vozilo marke Volvo koje je bilo ispred njega, slovenskih registarskih oznaka da se počelo kretati untarag te svojom zadnjom stranom udarilo u prednju stranu njegova vozila. Vozač slovenskog vozila izašao je iz svog vozila te nakon kraćeg vremena sjeo na mjesto suvozača te je druga osoba odvezla vozilo.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, Sud je nije našao dokazanim da bi okrivljenik dana.

5. Materijalnom odredbom članka 176. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

6. Kaznenom odredbom članka 176. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se kaznom u iznosu 390,00 do 920,00 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

7. Ispitan na ročištu 26. rujna 2024., okrivljenik je iskazao da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja koji mu se obaveznim prekršajnim nalogom stavlja na teret. Da je tog dana s njim u automobilu bio njegov sin te su čekali na ukrcaj za trajekt u Žigljenu. U jednom trenutku da je pored njih prošao bijeli automobil. Budući da ima iskustva s ukrcajem na trajket, znao je da će ga redari vratiti u red što se i dogodilo pa je bijela automobil stao iza njega. Na ukrcaju da je bilo 7 ili 8 redova automobila. započeo je ukrcaj prvih 4 ili 5 redova, njihov red da još nije započeo s ukrcajem već su samo čekali te je u jednom trenutku osjetio udarac u stražnji dio svog automobila. Vidio je da ga je bijeli automobiul udario te se nakon udarca počeo kretati unatrag. Izašao je iz automobila kao i vozač bijelog automobila pa je okrivljenik predložio da ispune izvješće o nezgodi radi osiguranja jer šteta nije bila velika. On je to odbio govoreći da su udubljenja na mom automobilu starijeg datuma, jer da su zahrđana. Okrivljenik je to negirao navodeći da je šteta nastala na plastičnom dijelu automobila, te je osoba iz bijelog automobila na to odgovorila da je okrivljenikov automobil bio u leru pa se počeo kretati unatrag na što je okrivljenik odgovorio da je automobil s automatskom ručnom kočnicom, a uostalom da se nezgoda dogodila na ravnom dijelu te je nemoguće se sam kretao unatrag. Potom da ga je ta osoba okrivila da se kretao vožnjom unatrag što je okrivljenik negirao jer da nema smisla da se kretao unatrag kad čekaju ukrcaj za trajekt, dakle mogao se kretati samo naprijed. Okrivljenik da je ponovno predložio da sastave izvješće, ali da je ta osoba to odbila. Razmišljao je da pozove policiju, ali kao je šteta bila minimalna smatrao je da nema potrebe za tim. Pet dana nakon događaja da je dobio poziv od policijske postaje Novalja gdje mu je rečeno da je počinio prekršaj i da mora platiti kaznu. Bio je revoltiran jer nije kriv za prekršaj te je odbio platiti kaznu.

8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka Sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret. Iskazi svjedoka, kao i okrivljenika i oštećenika su međusobno proturječni. Sud iskaz svjedoka VU nije cijenio vjerodostojnim budući da iz njegovog iskaza proizlazi da se vozilo okrivljenika počelo kretati unatrag zbog nagiba ceste što je u suprotnosti sa zapisnikom o očevidu iz kojeg proizlazi da je cesta bez obilježenog pješačkog prijelaza i ravna. Sud iskaz svjedoka AU nije cijenio vjerodostojnim budući je izravno zainteresiran za ishod ovog postupka . Iskaz svjedoka BU je Sud ocijenio usmjerenim na stvaranje povoljnijeg prekršajnopravnog položaja okrivljenika u ovom postupku, budući su u srodstvu. Naime, kada postoje proturječni dokazi, dakle i oni čiji sadržaj upućuje kao i oni čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice, tada Sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja predmeta i dužnosti savjesne ocjene dokaza „pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima“. Tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko (ne)postojanja neke odlučne činjenice, sud će primijeniti pravilo „in dubio pro reo“. Radi se, dakle, o pravnologičkom pomagalu koje se primjenjuje tek ako dvojbe oko postojanje neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se (ne)postojanje takve činjenice uzima u korist okrivljenika (I Kž-us 94/13., III Kr 222/10.). Sumnja postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o (ne)postojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da neka činjenica postoji, ali i da ne postoji. Tek tada se radi o dvojbi koju rješava navedeno pravnologično pomagalo (Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-139/15-4 od 28. travnja 2015.). Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim Sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) primjena "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

9. Slijedom iznesenih razloga, Sud je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

10. Budući da je Sud okrivljenika oslobodio optužbe, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Pag, 2. travnja 2024. godine.

Viši sudski savjetnik

Sutkinja

Vinko Pavić

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona).

Presudu dostaviti:

- okrivljeniku: PU, [adresa]

- branitelju: Zorana Živković, odvjetnica u Zagrebu

- tužitelju: PU zadarska, PP Pag