Kzd-69/2023-15

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu za mladež Marini Bušbaher Oberkirš, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tee Rupert, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene HČ, zbog kaznenog djela iz čl. 117. stavak 2. Kaznenog zakona (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17– u nastavku KZ/11) i dr., povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KMP-DO-6/2018- 34 od 26. travnja 2018., a koju optužnicu je zamjenica ODO Osijek dana 26. ožujka 2025. na raspravi izmijenila, na raspravni održanoj dana 26. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika Osijek Marije Tolić, okrivljene HČ i branitelja Ranka Zatezala, odvjetnika iz [adresa] te javno objavljene presude dana 2. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453.točka 3.Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08),

okrivljena HČ, OIB [osobni identifikacijski broj], kći H, rođene **.**.1958., s prebivalištem u [adresa], sa završenom VSS, zaposlena u Studentskom centru, s plaćom od oko 5.000,00 kn, udovice, majke troje djece, neosuđivane, brani se sa slobode,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

1. dana 12. kolovoza 2017. oko 21,30 sati u Osijeku, ispred ulaza u stambenu zgradu u [adresa], izrevoltirana bukom koju su okupljena djeca stvarala, pristajući da tjelesno ozlijedi dijete EČ istu je gurnula, uslijed čega je EČ pala na tlo, pa nakon što se podigla, laktom ju udarila u predio ruke, uslijed kojeg ponašanja i pada na tlo je dijete EČ zadobila nagnječenje desnog ručnog zgloba, koja ozljeda je lake naravi,

dakle, drugoga tjelesno ozlijedila, a djelo je počinjeno prema osobi posebnoj ranjivoj zbog njezine dobi,

2. dana 12. kolovoza 2017. oko 21,30 sati, u Osijeku, ispred ulaza u stambenu zgradu u [adresa], izrevoltirana bukom koju su okupljena djeca stvarala, pristajući da tjelesno ozlijedi dijete SČ, istu je gurnula niz stepenice, uslijed kojeg ponašanja i pada na tlu, te tom prilikom zadobila nagnječenje desnog lakta, koja ozljeda je lake naravi,

dakle, drugoga tjelesno ozlijedila, a djelo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,

II. pa da je time počinila dva kaznena djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano u članku 117. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ/11 u vezi članka 51. KZ/11.

III. Na temelju članka 149.stavka1.ZKP/08, troškovi kaznenog postupka u odnosu na ovo kazneno djelo padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku optužnicom pod br. KMP-DO-6/2018 od 26. travnja 2018., optužilo je okrivljenu HČ da je počinila dva kaznena djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisana u članku 117. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjiva po članku 117. stavku 2. KZ/11, u vezi članka 51. KZ/11., a koju optužnicu je zamjenica ODO Osijek dana 26. ožujka 2025. na raspravi izmijenila.

2. Pozvana da se očituje da li se smatra krivom za kazneno djelo iz optužbe okrivljena HČ izjavila je da se ne smatra krivom.

3. U svojoj obrani okrivljena HČ je navela da su se kod nje u zgradi skupljala djeca i to njih desetak, gotovo svakodnevno i prije ovog događaja i to je bila neviđena buka. Ona ih je upozoravala i prije i zvala policiju, a to su činili i drugi u zgradi. Kritične večeri bilo je malo prije 22 sata i ona je izašla i rekla da je dosta da se maknu i da idu kući, te su se oni razbježali. Nakon toga su se ponovno vratili i ona je ponovno izašla i ponovno rekla da je dosta i šutnula je ''skejt'' koji je bio na rubu stepeništa, a oni su se opet razbježali. S niti jednim djetetom nije imala fizički kontakt, niti je ikoga udarila ili šutnula. Jedna od djevojčica je njoj vikala da im ne može ništa, a ona se počela spuštati niz stepenice polako jer zbog svog stanja ne može brzo hodati, a niti trčati. Kada je podigla glavu vidjela je na nekih 10-tak metara udaljenosti jednu djevojčicu kako se polako spušta na zemlju, kao da je legla. Stala je da vidi što se događa, a ona je ustala i otrčala na drugu stranu. Roditelje jedne od tih djevojčica poznaje iz viđenja i pričala je s njima, iako je ta njena mama izjavila da ne poznaje. Same djevojčice ne poznaje. Navela je da kada je izašla iz zgrade, a to je ulaz s nadstrešnicom i ima do dolje 8 stepenica, oni su svi sjedili i okrenuli se, te kada su ju vidjeli počeli su svi bježati. Ona je u tom trenutku čekala operaciju srca i prije toga je imala operaciju koljena. Kada je izašla na stepenište nikoga nije bilo jer su se djeca razbježala i nikakvog fizičkog kontakta između nje i djece nije bilo i ranije je bilo dosta situacija gdje su djeca nju uznemiravala i prkosila te ih je ona umirivala. Znala je zvati i policiju da smiri djecu jer je to znalo biti i poslije ponoći. Kada je silazila iz stana imala je jedino namjeru da kaže djeci da se maknu sa stepeništa jer se ne može spavati i jer je nepodnošljivo. To je znalo biti po 20-tak djece i kada je znala ponekad sići oni odu, a nekada je i viknula sa terase pa su znali otići.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao vještaka Borisa Dumenčića te je uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka JČ, LČ, TČ, MČ, vještaka Jelene Barkić, te pročitao medicinsku dokumentacija za mlt. oštećene, sudsko medicinski nalaz i mišljenje, psihologijski nalaz i mišljenje, medicinsku dokumentacija za okr., dopunu medicinskih nalaza, te izvršio reprodukciju snimke iskaza mlt. oštećenica.

5. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije na ime okrivljene.

6. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga, a vjerodostojnost isprava u koje je izvršen uvid nije ničim dovedeno u sumnju.

7. Maloljetna EČ je u svom iskazu navela da je sa prijateljicama sjedila na stepeništu zgrade, između frizerskog salona "Astek" i trgovine. U jednom trenutku izašla je okrivljenica, te počela vikati da se maknu sa ulaza. Okrivljenica ju je dva puta šutnula u predio stomaka, od kojih udaraca je maloljetna EČ pala na tlo, pa ju onda, u trenutku kada se digla, udarila laktom u ruku. Vidjela je da je i SČ pala na tlo, te su obje otišle svojim roditeljima, a potom pozvali policiju.

8. Maloljetna oštećenica SČ je iskazala da je kritične zgode sjedila sa prijateljima ispred zgrade, kada je jednom trenutku iz ulaza izašla HČ te počela vikati, bacati stvari, šutnula ju je nogom dva puta u desnu stranu tijela, a potom ju bacila niz stepenice, uslijed čega je SČ pala na tlo, a potom se podigla i počela bježati. Sjeća se da je okrivljenica rekla da ih sve može ubiti. Nakon toga, otišla je liječniku, a roditelji su zvali policiju.

9. Svjedok ČČ je naveo da je kritičnog dana bio u svojoj sobi i bio mu je otvoren balkon kad je čuo neku galamu dolje. Inače, djeca stalno galame pred zgradom, ali taj dan je baš bilo nešto neobično. Izašao je na balkon i vidio je da se okrivljenica prepire s jednom djevojčicom. Okrivljena je zakoračila na jednu stepenicu, a ta djevojčica je počela bježati i udarila je u rub zida dok je trčala. Nije vidio da bi je okrivljena udarila. Još jedna druga djevojčica je bila gore na trijemu i prepirala se s okrivljenicom, ali također nije vidio da bi ju okrivljena udarila. Naveo je da nije bio od samog početka događaja, već je izašao i vidio kako je okrivljenica šutnula s trijema skejt i onda se počela pretjerivati s tom djevojčicom. Nije vidio unutrašnjost ulaza u zgradu.

10. Svjedok LČ je navela da kritične večeri su djeca jako galamila ispod njihovog prozora, a preko ljeta stalno galame, te je njezina mama prvo s balkona rekla da prestanu, pa su joj opsovali odolje. Mama je sišla i udarila skejt nogom. Ta djevojčica SČ je potrčala i zapela za rukohvat i pala je na pod. Tada je i ona isto sišla i pitala ju što se događa, a ona joj je rekla da joj je mama ''kurvetina''. Gurnula ju je i rekla da to ne smije govoriti. Poznaje i ovu drugu djevojčicu EČ, ali ona je tamo samo stajala, nije vidjela da bi ona bilo što radila, naime ona je bila cijelo vrijeme pored SČ, nakon toga su se njih dvije pokupile i otišle. Te djevojčice čim su počele trčati, krenula je za njima, a mama je otišla gore. Nitko nikoga nije tada udario. Ne zna da li te djevojčice voze skejt, ali taj skejt je bio tamo jer je tamo bilo puno djece. Nije vidjela nikakve ozlijede na tim djevojčicama, možda je samo SČ zabolilo kada je pala. Njena majka – okrivljena, je operirala srce.

11. Svjedok TČ je navela da se sjeća kritičnog dana kada je njezina kćerka SČ bila kod svoje prijateljice BČ i kada je došla po nju, ispričala joj je da je sjedila na stepeništu i da ju je okrivljena gurnula, te su je boljela rebra. Ništa drugo joj nije rekla da joj je okrivljena. Nije vidjela da bi njezina kćerka imala neku ozljedu, osim što se tužila da teže diše. Kada su došli u bolnicu dijagnosticirali su joj dva napuknuta rebra, te je zbog toga imala teže disanje. Inače njezina kćerka ne poznaje okrivljenu i rekla joj je da je tada tamo bilo jako puno djece, koja su se razbježala. Ne zna da li joj je kćerka rekla da bi joj okrivljena nešto govorila tom prilikom. Poznavajući svoje dijete smatra da joj je rekla istinu. Njezina kćerka je išla na snimanje u bolnicu i ona je svu dokumentaciju priložila policiji. Nije joj kćerka govorila da se svađala s okrivljenom, te ne postavlja imovinsko pravni zahtjev za naknadu štete.

12. Svjedok MČ je navela da se sjeća kritičnog dana kada je njezina kćerka EČ zajedno sa svojom prijateljicom SČ došla kod nje kući plačući, obje su plakale i kada je pitala što se dogodilo, njezina kćerka joj je rekla da je bila pred zgradom s društvom i da ju je okrivljena udarila u stomak i bacila niz stepenice. Odmah je pozvala policiju i odvela dijete na Hitni prijem. Jedno vrijeme se njezino dijete jako bojalo ići u trgovinu, ali posljedice tog udarca u stomak je trpjela naime, nastupile su joj jako obilne menstruacije koje su sigurno posljedice tog udarca u stomak. Što se tiče tih menstruacija nije potražila stručno mišljenje, nego je to njezino osobno mišljenje. Kćerka joj je rekla da je čak bila i jako dobra prijateljica s kćerkom okrivljene, a ona osobno okrivljenu ne poznaje. Kćerka joj je govorila i prije kako postoji jedna gospođa kojoj smetaju djeca i izlazi van i tjera ih, lamata rukama i udara djecu, te su joj oni govorili da to ne smije raditi. Sigurna je da njezino dijete definitivno ne bi izmislilo ovakav događaj, također kćerka se više ne druži tako intenzivno s SČ, kao što se družila prije par godina. SČ je tom prilikom isto govorila da je puno gore prošla još nego EČ, da ju je okrivljena udarala, a njena kćerka šamarala i šutala. Navela je i da ne postavlja imovinsko pravni zahtjev za naknadu štete.

13. Provedeno je psihologijsko vještačenje oštećene djece te je vještak psiholog Jelena Barkić u svom nalazu i mišljenju navela da su maloljetne oštećene EČ, kao i SČ općenito sposobne valjano i istinito iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka. Kod njih se ne uočavaju simptomi psihičke traumatizacije vezani za proživljene predmetne događaje. Sposobne su istinito iskazivati o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka.

14. Ispitana na raspravi vještak psiholog Jelena Barkić je ostala kod svog pisanog nalaza i mišljenja, te dodala da neke nesukladne izjave obje maloljetne oštećenice u biti predstavljaju manje važne detalje centralnog događaja, a da su svi bitni elementi u iskazivanju i izjavljivanju sadržani. S obzirom na emocionalno uzbuđenje obje oštećenice, moguće je da nisu bile usmjerene na percepciju što se događa drugoj, te da nisu bile sposobne kvantificirati točno ono što su doživjele. To znači da je moguće da iskažu da su udarene više ili manje puta no što jesu, da su sjedile na različitim mjestima, da nisu vidjele što se događa drugima. Ponovno ispitivanje maloljetnih oštećenica nije nužno, jer su opisale centralne detalje događaja. Svako novo ispitivanje za njih bi bilo stresno i kao takvo nepotrebno, a i za pretpostaviti bi da bi iskaz bio još siromašniji detaljima zbog dugog proteka vremena od kritičnog događaja, procesa zaboravljanja, potiskivanja, a možda i izbjegavanja

15. Provedeno je i sudsko medicinsko vještačenje te je vještak Boris Dumenčić u svom nalazu i mišljenju naveo da je SČ pregledana 12. kolovoza 2017. u Objedinjenom hitnom prijemu KBC Osijek. Nakon RTG obrade postavljene su slijedeće dijagnoze: nagnječenje na glavi sljepoočno zatiljno lijevo, nagnječenje vrata, sumnja na prijelom III rebra desnog prsišta, nagnječenje lijevog prsišta i područja prsne kosti, nagnječenje trbuha, nagnječenje desnog lakta. Nagnječenje na glavi sljepoočno zatiljno lijevo se ne može prihvatiti kao ozljeda iz razloga što je dijagnoza zadana isključivo na temelju boli i bez objektivno utvrđenih znakova tjelesnog ozljeđivanja. Isto tako se dijagnoza nagnječenje vrata ne može prihvatiti kao ozljeda iz istih razloga kao i gore navedena dijagnoza. Sumnja na prijelom III rebra desnog prsišta se također ne može prihvatiti kao ozljeda u sudsko medicinskom smislu iz razloga što sumnja na prijelom nije dokazana već se radi o "radnoj dijagnozi". Nagnječenje prsišta lijevo, nagnječenje u području prsne kosti kao i nagnječenje trbuha su dijagnoze koje su zadane na osnovi boli i bez objektivno utvrđenih znakova tjelesnog ozljeđivanja tako da se niti ove dijagnoze ne mogu prihvatiti kao ozljede u sudskomedicinskom smislu. Nagnječenje desnog lakta je dijagnoza koja je zadana na temelju bolnosti i kontuzijskog otiska u području stražnje strane lakta, te se ozljeda kvalificira kao laka tjelesna ozljeda koja je mogla nastati padom oštećene i kontaktom stražnje plohe lakta s podlogom. Iz navedenog proizlazi da je oštećena kritične zgode zadobila samo jednu laku tjelesnu ozljedu u vidu nagnječenja desnog lakta.

16. U odnosu na oštećenu EČ sudsko medicinski vještak u svom nalazu navodi kako uvidom u medicinsku dokumentaciju proizlazi da je oštećena pregledana dana 12. kolovoza 2017. u Objedinjenom hitnom prijemu KBC Osijek. Nakon RTG obrade postavljene su slijedeće dijagnoze: nagnječenje na glavi sljepoočno zatiljno lijevo, nagnječenje prsnog koša obostrano te područja prsne kosti, nagnječenje trbuha, nagnječenje desnog ručnog zgloba, nagnječenje desnog nožnog zgloba. Od svih navedenih dijagnoza jedino se nagnječenje desnog ručnog zgloba može prihvatiti kao ozljeda u sudskomedicinskom smislu i radi se o lakoj tjelesnoj ozljedi koja je mogla nastati padom na tvrdu podlogu ili direktnim udarcem tupo tvrdog sredstva po regiji desnog ručnog zgloba.

17. Sud je proveo i medicinsko vještačenje okrivljenice, te je vještak utvrdio da okrivljena HČ zbog ozbiljno narušenog zdravstvenog stanja tijekom 2017. nije bila sposobna za brze i hitre reakcije, potrčavanja, dizanja noge u zrak radi udaranja druge osobe i slično.

18. Ispitan na raspravi sudsko medicinski vještak dr. Boris Dumenčić je ostao kod svojih pisanih nalaza i mišljenja te dodao je jedina objektivna utvrđena ozljeda kod oštećene SČ ozljeda u vidu nagnječenja desnog lakta na stražnjoj strani. Radi se o lakoj tjelesnoj ozljedi koja je nastala padom, a pad je mogao biti rezultat ili odguravanja okrivljene, ili destabilizacijom tijela oštećene SČ u cilju bijega od okrivljene. I kod BČ se jedino nagnječenje desnog ručnog zgloba može prihvatiti kao ozljeda u sudsko medicinskom smislu, a radi se o nespecifičnoj ozljedi koja ne ukazuju na samo jedan mehanizam ozljeđivanja, već ukazuje na razne mogućnosti ozljeđivanja, a tako dolazi u obzir i direktni udarac bilo koje regije tijela osobe koja zadaje udarac, takve ozljede mogu nastati padom, ali i čvrstim hvatanjem i stiskanjem šakama i prstima okrivljenice za desni ručni zglob oštećene.

19. Ispitan na raspravi 26. veljače 2025. vještak je dodao na upit branitelja okrivljene da se izjasni o zdravstvenom stanju optužene da li bi zbog svog narušenog zdravstvenog stanja bila sposobna za iznenadne i hitre intervencije potrčavanje, dizanje noge i slično da je u svom nalazu od 27. veljače 2019. naveo da zbog kardioloških oboljenja (ugradnja umjetnih zalizaka na srcu) te zbog degerativnih promjena desnog koljena (ruptura prednjih križnih ligamenata) optužena nije bila sposobna za iznenadne i hitre reakcije, na primjer potrčavanje, dizanje noge tj stopala u zrak i slično. Mišljenja je da je njeno motoričko stanje bilo upravo zbog kardioloških i degerativnih promjena na desnom koljenju bilo kompromitirano.

20. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, te uspoređujući ih s materijalnom obranom okrivljene HČ, ovaj sud drži da nije sa sigurnošću utvrđeno, a niti dokazano da bi okrivljena počinila kaznena djela u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici.

21. Sud je u cijelosti prihvatio materijalnu obranu okrivljene, smatrajući istu istinitom, jasnom i uvjerljivom. Naime, sud smatra da nije dokazano da je okrivljena kritične zgode na opisani način tjelesno ozlijedila oštećenice, a koje su, u odnosu na osobu okrivljenika, posebno ranjive zbog svoje dobi.

22. Naime, maloljetna oštećenica EČ je navela da ju je okrivljenica dva puta šutnula u predio stomaka, od kojih udaraca je pala na tlo, pa ju onda, u trenutku kada se digla, udarila ju je laktom u ruku. Maloljetna oštećena SČ je iskazala da je ju je okrivljenica šutnula nogom dva puta u desnu stranu tijela, a potom ju bacila niz stepenice, uslijed čega je SČ pala na tlo, a potom se podigla i počela bježati.

23. Iako je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihologa da su djeca sposobna vjerodostojno iskazivati pred sudom, sud ne prihvaća ovakve iskaze djece što se tiče samog postupanja okrivljenice prema njima, a u odnosu na nastale tjelesne ozljede.

24. Naime, sudsko medicinskim vještačenjem je jasno utvrđeno da je maloljetna EČ zadobila laku tjelesnu ozljedu nagnječenja desnog ručnog zgloba, a koja je mogla nastati padom na tvrdu podlogu ili direktnim udarcem tupo tvrdog sredstva po regiji desnog ručnog zgloba. Nadalje, maloljetna SČ je zadobila laku tjelesnu ozljedu nagnječenje desnog lakta, a koja je također mogla nastati padom oštećene i kontaktom stražnje plohe lakta s podlogom.

25. Istinitost obrane okrivljenice potvrđuje i svjedok koji je bio očevidac kritičnog događaja ČČ, a čiji iskaz je sud u cijelosti prihvatio kao istinit i objektivan. Naime, navedeni svjedok potvrđuje da je okrivljena samo nogom šutnula skejt, te se samo prepirala sa dvjema djevojčicama, nikoga nije ni na koji način udarila. Vidio je da je jedna djevojčica počela bježati i udarila u rub zida dok je trčala.

26. Sud je u cijelosti kao istinit prihvatio i iskaz svjedoka LČ koja je također potvrdila da je okrivljena udarila nogom samo u skejt, a djevojčica SČ je potrčala i zapela za rukohvat, te pala je na pod, a i druga djevojčica EČ je počela trčati.

27. Sve ovo jasno ukazuje da su lake tjelesne ozljede koje su zadobile oštećenice nastale na način utvrđen vještačenjem, i to padom oštećenica prilikom trčanja, a što nema nikakve uzročne veze za direktnim postupanjem okrivljene i postupima za koje se tereti kako je opisano u izmijenjenoj optužnici.

28. Okrivljenu se tereti da je gurnula obje djevojčice, uslijed čega su obje pale na tlo i zadobile ozljede, a dijete EČ čak i udarila laktom kad se podigla, a što je potpuno suprotno iskazima svjedoka ČČ i LČ, kao i samoj obrani okrivljene.

29. Da nije dokazano postupanje okrivljenice na način kako se tereti optužbom nedvojbeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka koji je jasno naveo da okrivljena zbog kardioloških oboljenja (ugradnja umjetnih zalizaka na srcu), te zbog degenerativnih promjena desnog koljena (ruptura prednjih križnih ligamenata) nije bila sposobna za iznenadne i hitre reakcije, na primjer potrčavanje, dizanje noge tj. stopala u zrak i slično. Ovo samo ukazuje na istinitost obrane okrivljene da zbog svog stanja sa srcem i koljenom nije mogla normalno se niti kretati.

30. Svjedok TČ nije imala nikakvih neposrednih saznanja o konkretnim događajima, niti joj je kćerka SČ rekla nešto osin da ju je okrivljena gurnula.

31. Svjedok MČ također nije imala nikakvih neposrednih saznanja, ali je iskazivala kako joj je kćerka EČ rekla da ju je okrivljena udarila u stomak i bacila niz stepenice, kako ima posljedice od tog udaranja u stomak, kako je SČ prošla još gore, da ju je okrivljena udarala, a njena kćerka šamarala i šutala. Ovakvi navodi svjedokinje tijekom postupka ničim nisu dokazani, a da se okrivljenica tako ponašala i udarala djecu, zasigurno bi djeca zadobila i druge tjelesne ozljede koje bi se onda mogle dovesti u vezu sa postupanjem okrivljenice. Stoga iskaz ove svjedokinje sud nije uzeo kao vjerodostojan.

32. Nesporno je da su maloljetne oštećenice kritične zgode zadobile utvrđene lake tjelesne ozljede, da su iste o tome sposobne vjerodostojno iskazivati, ali ozljede koje su tom prilikom zadobile nisu nanesene direktnim postupanjem okrivljenice, već njihovim vjerojatnim trčanjem, padom i ozljeđivanjem dok su bježale sa mjesta događaja. Dakle, djevojčice vjerodostojno iskazuju da su zadobile lake tjelesne ozljede, ali iste nisu, po mišljenju suda nastale djelovanjem same okrivljene.

33. Slijedom svega navedenog, sud smatra da nije sa sigurnošću utvrđeno i dokazano da je okrivljena HČ svojim ponašanjem u konkretnom slučaju, postupajući s namjerom drugoga tjelesno ozlijedila, a djelo je počinjeno prema osobi posebno ranjivoj zbog svoje dobi.

34. Stoga je sud okrivljenu HČ temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe za terećeno kazneno djelo.

35. Budući da je sud okrivljenu HČ oslobodio od optužbe, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, a temeljem odredbe čl. 149.st.1.ZKP/08.

36. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 2. travnja 2025.

Sudac za mladež

Marina Bušbaher Oberkirš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u 4 (četiri) istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu u Zagrebu.

Dostaviti:

1. ODO Osijek na KMP-DO-6/2018

2. okr. HČ

3. branitelj okr. Ranko Zatezalo, odvjetnik iz Osijeka