Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Psp-12/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], KJ, [adresa], zastupane po punomoćnici odvjetnici Aniti Kovačić Lončarić, iz Koprivnice, protiv prvotuženika GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Krunoslavu Vuljaku, iz Koprivnice i drugotuženika ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupanog po punomoćnici odvjetnici Kristini Vuljak, iz Koprivnice, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene dana 25. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, na ročištu radi objave i uručenja rješenja, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), 2. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ČJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu ĆJ, KJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označena kao kčbr. [katastarska čestica] Oranica u [adresa] sa 1160 čhv, ukupno 1160 čhv, tako što su dana 15. listopada 2024. godine ušli u posjed navedene nekretnine te izvršili njezinu obradu (tanjuranje), te se zabranjuje tuženicima GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ČJ, [adresa], ubuduće svako takvo i bilo kakvo slično smetanje tužiteljice ĆJ, KJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedovanju nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označena kao kčbr. [katastarska čestica] Oranica u [adresa] sa 1160 čhv, ukupno 1160 čhv.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice ĆJ koji glasi: "Nalaže se tuženicima GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČJ, [adresa], da uspostave ranije posjedovno stanje na način da predaju tužiteljici ĆJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] posjed nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označena kao kčbr. [katastarska čestica] Oranica U [adresa] sa 1160 čhv, ukupno 1160 čhv, radi daljnje obrade."

III. Odbacuje se tužba u dijelu u kojem tužiteljica nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] označava kao "njezinu".

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 21. listopada 2024. podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica].

1.1. Tužiteljica navodi da je vanknjižna vlasnica i posjednica predmetne nekretnine koju je stekla temeljem kupoprodajnog ugovora kojeg je 2005. godine zajedno sa suprugom FJ sklopila s dotadašnjim posjednikom i vlasnikom MJ. Navodi da su se tom prilikom stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora i prodavatelj je sastavio kupoprodajni ugovor, no nije izvršena ovjera potpisa jer je prodavatelj rekao da će to učiniti drugom prilikom. Tužiteljica navodi da je njezin suprug u međuvremenu preminuo te je ona proglašena njegovom nasljednicom.

1.2. U tužbi se navodi da je tužiteljica po sklapanju kupoprodajnog ugovora zajedno sa suprugom ušla u posjed predmetne nekretnine te se je u nesmetanom posjedu nalazila do 15. listopada 2024. kada su je tuženici smetali u posjedu. Navodi da je 15. listopada 2024. putem treće osobe htjela izvršiti obradu nekretnine, a dolaskom na nekretninu zatečen je drugotuženik ČJ koji je vršio obradu (tanjuranje) i opravdavao se činjenicom da je njegov sin, ovdje prvotuženik GJ, sklopio ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta koji ih ovlašćuje da mogu vršiti obradu nekretnine.

1.3. Tužiteljica navodi da joj od kupnje nekretnine do 15. listopada 2024. nitko nije osporavao pravo na posjed nekretnine i ona je u navedenom razdoblju vršila obradu te je i u proljeće 2024. putem treće osobe zasadila kukuruz.

1.4. U tužbi se navodi da se zbog nesređenog zemljišnoknjižnog stanja kod ovog suda pod brojem P-102/2024 vodi postupak protiv prodavatelja ŠJ koji osporava da je tužiteljici i njezinom suprugu RJ prodao predmetnu nekretninu. Tužiteljica navodi da je ŠJ s prvotuženikom sklopio fiktivni ugovor o najmu u prosincu 2023..

1.5. Tužiteljica tvrdi da su ju tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, i to prvotuženik kao nalogodavac i drugotuženik kao osoba koja je radila po nalogu prvotuženika pa tužiteljica traži da joj se pruži posjedovna zaštita prema posljednjem mirnom stanju posjeda.

1.6.Tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da su ju tuženici smetali u posjedu njezine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] tako što su 15. listopada 2024. ušli u posjed nekretnine i izvršili obradu te da se tuženicima naloži uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da tužiteljici predaju posjed predmetne nekretnine radi daljnje obrade i da se tuženicima zabrani svako takvo i slično smetanje tužiteljice u posjedovanju predmetne nekretnine.

2. Prvotuženik GJ je u odgovoru na tužbu predložio odbiti tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženik poriče da je tužiteljica vlasnica i posjednica predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navodi da iz zemljišnoknjižnog izvatka koji je dostavila tužiteljica proizlazi da je knjižni vlasnik nekretnine ŠJ koji je upisan i u posjedovnom listu uz napomenu - vlasnik. Tuženik navodi da je sa ŠJ sklopio Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta 27. studenog 2023. ovjeren kod javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice 6. prosinca 2023. broj OV-10762/2023.

2.2. Tuženik navodi da kupoprodajni ugovor koji je dostavila tužiteljica nema upisan datum ni s kojim danom kupac stupa u posjed te ugovor nije niti potpisan. Tuženik navodi da ne zna je li tužiteljica ili njezin suprug pregovarao o kupnji te nekretnine sa ŠJ, no iz priloženog ugovora se može zaključiti da se nisu suglasili glede bitnih sastojaka ugovora u pisanom obliku. Navodi da nema saznanja je li tužiteljica nasljednica iza pok. RJ pa i tu činjenicu osporava.

2.3. Tuženik navodi da ako je suprug tužiteljice predmetnu nekretninu ikada posjedovao to nije činio kao vlasnik, a njegov je posjed prestao najkasnije smrću, s tim da tuženik ima saznanja da je RJ iz evidencije Agencije za plaćanja bio brisan. Navodi da je neistinita tvrdnja tužiteljice da je 15. listopada 2024. saznala da je tuženik sa ŠJ sklopio Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta jer je ta činjenica trebala biti poznata tužiteljici od proljeća 2024. kada je prvotuženik počeo obrađivati nekretninu i o tome obavijestio EJ.

2.4. Navodi da je tužiteljica postupak u predmetu broj P-102/2024 pokrenula tužbom 5. ožujka 2024. pa je nejasna tvrdnja tužiteljice da je Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta (ovjeren u prosincu 2023.) bio fiktivan.

2.5. Tuženik navodi da mu nije poznato je li tužiteljica odnosno njezin suprug ikada posjedovala predmetnu nekretninu, a od vlasnika nekretnine ŠJ ima saznanja da je nekretnina od 2010. godine dana u najam RJ što se poklapa s činjenicom da je krajem 2020. RJ brisan iz evidencije Agencije za plaćanja kao korisnik potpore za navedenu nekretninu i činjenicom da je nekretnina u evidenciji Agencije upisana pod nazivom " KJ".

2.6. Tuženik navodi da u okviru svojeg poljoprivrednog gospodarstva obrađuje nekretnine u neposrednoj blizini predmetne nekretnine te mu je bilo poznato da je do kraja 2023. nekretninu obrađivao HJ pa su ga tuženici obavijestili o sklapanju Ugovora o najmu nekretnine i o tome da će temeljem tog ugovora prvotuženik stupiti u posjed nekretnine s čim se HJ složio. Kako je tužiteljica u proljeće 2024. inicirala parnicu koja se vodi kod ovog suda pod brojem P- 102/2024, navodi da je postignut dogovor između prvotuženika, EJ i ŠJ da će nekretnina ostati prazna dok se to ne riješi. No, unatoč takvom dogovoru HJ je zasijao kukuruz na nekretnini radi čega je između EJ i prvotuženika postignut dogovor da će tijekom 2024. nekretninu obrađivati zajednički i podijeliti urod, a dogovor je bio na snazi sve dok HJ nije potajno i bez prethodne obavijesti tuženicima pobrao čitav urod. Prvotuženik navodi da je tijekom 2024. izvršio kultivaciju zasijanog kukuruza. Navodi da je HJ prekršio naknadni dogovor radi čega ga je prvotuženik opomenom od 8. studenog 2024. pozvao da mu preda polovicu vrijednost ubranog uroda kukuruza. Prvotuženik navodi da je tijekom 2024. predmetnu nekretninu suposjedovao s EJ do trenutka kad je isti potajno ubrao urod kukuruza, radi čega ga je pisano opomenuo.

3. U odgovoru na tužbu drugotuženik ČJ je predložio odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3.1. Drugotuženik osporava da je tužiteljica vlasnica i posjednica predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3.2. Tuženik ističe prigovor pasivne legitimacije.

3.3. Tuženik ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

3.4. Tuženik navodi da on nije bio samostalni i neposredni posjednik predmetne nekretnine, već je prilikom obrade te nekretnine pomagao svojem sinu GJ, ovdje prvotuženiku, koji je najmoprimac nekretnine i koji je u evidenciji Agencije upisan kao korisnik potpore te ujedno i označen kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva OPB Josip Blažeković. Navodi da iz tužbe proizlazi da je ta činjenica u trenutku podnošenja tužbe bila poznata tužiteljici koja se poziva na ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta koji su sklopili prvotuženik i ŠJ.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužiteljica, prvotuženik i drugotuženik kao stranke u svrhu dokazivanja, saslušani su svjedoci HJ, PJ, UJ, SJ i ŠJ, pročitan je spis predmeta ovog suda broj P-102/2024, pročitane su priložene isprave: izvadak iz zemljišne knjige (str. 6), kupoprodajni ugovor (str. 7-10), zemljišnoknjižni izvadak (str. 11), Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta sklopljen između ŠJ i GJ **.**.2023. na kojem je ovjeren potpis ŠJ kod javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice 6. prosinca 2023. broj OV-10762/2023. (str. 12-13, 28- 29), izvadak iz zemljišne knjige (str. 26), prijepis posjedovnog lista 84 k. o. [katastarska općina] (str. 27), Zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 12. ožujka 2024. (str. 30-34), dopis Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 24. listopada 2024. (str. 35), opomena od 11. kolovoza 2024. upućena EJ (str. 36), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RJ koje je donio javni bilježnik Ljubica Papac iz Koprivnice kao povjerenik ovog suda posl. br. O-1005/2022 UPP-OS- Koprivnica-168/2022-6 od 13. listopada 2022. (str. 42-44), dopis od 20. studenog 2024. (str. 45-46) s prilogom (str. 47-48), Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljen između zakupodavatelja ĆJ i RJ i zakupoprimatelja EJ od 1. ožujka 2021. (str. 54-56), izvršen je uvid u snimku katastarskog plana (str. 66).

4.1. Tužiteljica je u tužbi predložila po potrebi očevid na nekretnini uz sudjelovanje mjerničkog vještaka i kod tog je dokaznog prijedloga ostala na pripremnom ročištu, a sud je na pripremnom ročištu riješio da će se očevid na nekretnini provesti ako se nakon saslušanja stranka i svjedoka utvrdi da je to potrebno radi utvrđenja relevantnih činjenica te je nakon provođenja ostalih dokaza tužiteljica na ročištu glavne rasprave 25. veljače 2025. odustala od dokaznog prijedloga za provođenje očevida na nekretnini.

5. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza primjenom odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

6. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. ZPP-a te primjenom odredbe čl. 299. ZPP-a.

7. Između stranaka je bila sporna aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija drugotuženika ČJ, posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje.

8. Između stranaka nije bilo sporno da je tužba podnijeta u zakonskom roku u smislu odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV).

9. Tuženici su prigovarali aktivnoj legitimaciji tužiteljice.

10. Aktivna legitimacija u smetanju posjeda pripada posljednjem mirnom posjedniku nekretnine, čiji je posjed samovlasno smetan. To se odnosi na neposrednog i posrednog posjednika.

11. Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo i posjed predmetne nekretnine stekla na temelju kupoprodajnog ugovora kojeg je 2005. godine zajedno sa suprugom FJ sklopila s dotadašnjim posjednikom i vlasnikom MJ, a nekretninu su dali u zakup EJ koji nekretninu obrađuje.

12.Prema navodima tuženika, ako je suprug tužiteljice RJ predmetnu nekretninu posjedovao njegov je posjed prestao najkasnije smrću.

13.Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RJ koje je donio javni bilježnik Ljubica Papac iz Koprivnice kao povjerenik ovog suda posl. br. O- 1005/2022 UPP-OS-Koprivnica-168/2022-6 od 13. listopada 2022. utvrđeno je da je RJ umro **.**.2022., a njegovi su zakonski nasljednici supruga ĆJ i kći ĐJ, s tim da se je kći odrekla nasljedstva, a supruga je prihvatila nasljedstvo pa joj je ostavinska imovina ostavitelja pripala u cijelosti. Utvrđeno je da u ostavinsku imovinu ostavitelja nije prijavljena predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.Uvidom u dopis Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 24. listopada 2024. utvrđeno je da za predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u razdoblju od 2011. do 2020. pravo na potporu ostvarivalo poljoprivredno gospodarstvo RJ.

15.Utvrđeno je da je prvotuženik GJ kao najmoprimac sa ŠJ kao najmodavcem sklopio Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta 27. studenog 2023. na kojem je ovjeren potpis ŠJ kod javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice 6. prosinca 2023. broj OV-10762/2023. Iz Ugovora proizlazi da je ugovoreno da najmodavac daje najmoprimcu u najam nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a najmoprimac prima nekretninu u najam, ugovor je sklopljen na rok od 5 godina.

16. Uvidom u dopis Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 24. listopada 2024. utvrđeno je da je predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana putem sustava Arkod u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu OPG Josip Blažeković pod domaćim nazivom "Novačka Stiven".

17. Prvotuženik je naveo da je od proljeća 2024. počeo obrađivati predmetnu nekretninu i o tome obavijestio EJ. Navodi da mu je bilo poznato da je do kraja 2023. nekretninu obrađivao HJ pa su ga tuženici obavijestili o sklapanju Ugovora o najmu nekretnine. Prvotuženik navodi da je tijekom 2024. predmetnu nekretninu suposjedovao s EJ do trenutka kad je isti potajno ubrao urod kukuruza radi čega ga je pisano opomenuo.

18. Uvidom u pisanu opomenu od 11. kolovoza 2024. koju je GJ po punomoćniku uputio EJ proizlazi da GJ navodi da je na temelju Ugovora o najmu poljoprivrednog zemljišta koji je 27. studenog 2023. sklopio sa ŠJ u posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od proljeća 2024. godine te da je u svibnju 2024. izvršio kultivaciju.

19. Tužiteljica navodi da je HJ predmetnu nekretninu obrađivao od 2018. ili 2021. na temelju pisanog ugovora o najmu poljoprivrednog zemljišta, a nekretnina nije navedena u pisanom ugovoru jer tužiteljica niti njezin suprug nisu bili upisani kao knjižni ni kao vanknjižni vlasnici predmetne nekretnine.

20. Uvidom u Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljen između zakupodavatelja ĆJ i RJ i zakupoprimatelja EJ od 1. ožujka 2021. utvrđeno je da u Ugovoru kao predmet zakupa nije navedena predmetna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Tijekom postupka je između stranaka bilo sporno tko je u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

22. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, a prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a samovlasno je smetao posjed onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

23. Na temelju odredbe čl. 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

24. Tuženici tvrde da tužiteljica nije posjednica predmetne nekretnine.

25. Tužiteljica tvrdi da je u posjedu predmetne nekretnine bila od 2005. godine zajedno sa suprugom RJ, a nakon njegove smrti ostala je u nesmetanom posrednom posjedu nekretnine do 15. listopada 2024. godine.

26.Drugotuženik ČJ navodi da on nije u posjedu predmetne nekretnine, a prilikom obrade nekretnine pomagao je svojem sinu GJ, ovdje prvotuženiku. Prvotuženik GJ tvrdi da je u 2024. nekretninu suposjedovao s EJ, a u posjed je stupio na temelju Ugovora o najmu.

27. Prema odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik, a prema čl. 13. citiranog Zakona posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

27.1. Prema čl. 10. st. 2. ZV-a tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.

27.2. Prema čl. 10. st. 3. kad netko stvar posjeduje kao zakupoprimac, najmoprimac ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik).

28. Prema odredbi čl. 11. st. 1. ZV-a tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj tog prava – samostalni je posjednik, a prema st. 2. citiranog članka Zakona posjed će se smatrati samostalnim ako se ne dokaže suprotno.

29. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posrednom posjedu predmetne nekretnine 15. listopada 2015. kad je drugotuženik ČJ nesporno izvršio tanjuranje predmetne nekretnine. Stoga je tužiteljica kao posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaštena svoj posjed štititi putem suda, iako je nekretnina u zakupu, kako je to utvrđeno na temelju provedenih dokaza.

30. Na temelju analize provedenih dokaza sud je utvrdio da je drugotuženik ČJ **.**.2024. obradio premetnu nekretninu.

31. Drugotuženik tvrdi da nije pasivno legitimiran u postupku jer nije u posjedu nekretnine, a prilikom obrade nekretnine pomagao je svojom sinu GJ, ovdje prvotuženiku.

32. U smislu odredbi čl. 21. i čl. 25. ZV-a u postupku za smetanje posjeda pasivno legitimirana je svaka osoba koja je izvršila čin smetanja posjeda, uključujući one koji su djelovali po nalogu drugih. To uključuje nalogodavca i osobu u čiju korist je smetanje izvršeno, pod uvjetom da su se suglasili s radnjom smetanja.

33. Na temelju čl. 22. ZV-a i to st. 2., sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema st. 3. pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

34. Prema odredbi čl. 20. ZV i to st. 1. samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a prema st. 2. čl. 20. tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

35. Sud na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrdio da je tužiteljica dokazala da je 15. listopada 2024. bila u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica].

35.1.Utvrđeno je da je tužiteljica u posjed nekretnine stupila zajedno sa suprugom RJ najkasnije 2005. godine, te tuženici nisu dokazali da je njezin posjed prestao kad je RJ 2020. brisan iz evidencije Agencije niti smrću Vlade Maronića 2022. Na temelju uvjerljivog iskaza tužiteljice, potvrđenog uvjerljivim iskazima svjedoka EJ, SJ, OJ i UJ utvrđeno je da je predmetna nekretnina od 2018. godine u neposrednom posjedu EJ, koji nekretninu obrađuje kao zakupac na temelju usmenog ugovora o zakupu nekretnina sklopljenog s tužiteljicom i RJ kao zakupodavcima, te zauzvrat HJ tužiteljici daje dio uroda s nekretnine, kako to proizlazi iz iskaza tužiteljice i navedenog svjedoka.

35.2.Prema odredbi čl. 19. ZV-a posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, a smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje i tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao u smislu odredbi čl. 28. ZV-a.

35.3. Prestanak posjeda stvari propisan je čl. 28. ZV-a, i to prema st. 1. posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila i nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar, a prema st. 2. dotadašnjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koje neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda.

35.4.Teret dokaza da je posjed tužiteljice prestao je na tuženicima, no tuženici tijekom postupka nisu dokazali da je posjed tužiteljice prestao.

35.5.Kako je to naprijed obrazloženo, činjenica da je HJ u neposrednom i nesamostalnom posjedu nekretnine nije od utjecaja na aktivnu legitimaciju tužiteljice u ovom postupku.

35.6.Drugotuženik ČJ je u odgovoru na tužbu i u iskazu naveo da on nije bio posjednik predmetne nekretnine.

35.7.Prvotuženik GJ je u odgovoru na tužbu naveo da je od proljeća 2024. počeo obrađivati predmetnu nekretninu koju je suposjedovao s EJ. Sud je na temelju kritičke analize provedenih dokaza utvrdio da ni prvotuženik GJ **.**.2024. nije bio u posjedu predmetne nekretnine.

35.8.Iako svjedok ŠJ navodi da je smatrao da je 2023. istekao najam RJ te je on kao vlasnik sklopio Ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta sa GJ **.**.2023. na rok od pet godina te smatra da je GJ kao najmoprimac u posjedu nekretnine od dana sklapanja ugovora, činjenica je da svjedok nije uvodio u posjed tuženika GJ, a utvrđeno je da svjedok nema neposrednih saznanja da je tuženik bio u posjedu nekretnine, već navodi da su mu tuženici rekli da su u 2024. obrađivali predmetnu nekretninu.

35.9.Sama činjenica da je prvotuženik GJ sklopio ugovor o najmu za predmetnu nekretninu 2023. nije dokaz da je tuženik stupio u posjed nekretnine. Također, tvrdnje tuženika GJ i ČJ da su tuženici odnosno ČJ kultivirao nekretninu 2024., nije potvrdio niti jedan od predloženih svjedoka, a svjedok HJ navedeno poriče. Neuvjerljivi su navodi tuženika da bi nekretninu kultivirali u proljeće 2024., jer je na temelju iskaza stranaka i svjedoka utvrđeno da je nekretninu u 2024. obrađivao HJ koji je na toj nekretnini u 2024. zasadio kukuruz te je i ubrao usjev.

35.10.Prema ocjeni suda tuženici nisu dokazali da su poduzimali ikakve posjedovne radnje na predmetnoj nekretnini prije 15. listopada 2024..

36. Nesporno je utvrđeno da je drugotuženik ČJ dana 15. listopada 2024. izvršio tanjuranje predmetne nekretnine, a sud je na temelju kritičke analize provedenih dokaza utvrdio da je tanjuranje izvršio po nalogu prvotuženika GJ. Stoga su oba tuženika pasivno legitimirana u ovom postupku.

37. Budući da je sud utvrdio da je tužiteljica bila posljednji mirni (posredni) posjednik predmetne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] dana 15. listopada 2024., na kojoj su tuženici navedenog dana poduzetim radnjama obrade (tanjuranje) samovlasno smetali tužiteljicu u posjedu, a u konkretnom slučaju smetanje nije dopušteno zakonom ni odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta u smislu odredbe čl. 20. st. 4. ZV-a, sud je usvojio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice te je primjenom odredbi čl. 22. i dr. ZV-a utvrdio čin smetanja posjeda i tuženicima zabranio svako takvo i slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće te je riješeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

38. No, prema ocjeni suda, tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da su joj tuženici 15. listopada 2024. oduzeli posjed predmetne nekretnine time što je drugotuženik ČJ izvršio tanjuranje nekretnine.

38.1.Nesporno je da drugotuženik ČJ nije u posjedu predmetne nekretnine pa ju nije u mogućnosti ni obvezi predati tužiteljici.

38.2. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza, osobito iskaza stranaka i svjedoka, sud je utvrdio da tuženici poduzetom radnjom nisu oduzeli posjed predmetne nekretnine tužiteljici.

38.3.Budući da tužiteljica nije dokazala da su joj tuženici oduzeli posjed nekretnine, odbijen je dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica zahtijeva da joj tuženici predaju posjed predmetne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica].

38.4.Stoga je riješeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

39.Tužiteljica u tužbenom nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] označava kao "njezinu", što znači da traži da sud u ovom postupku rješava sporno pitanje vlasništva nekretnine.

40. Iako tužiteljica navodi da je analiza kupoprodajnog ugovora nepotrebna i nije predmet postupka, činjenica je da je upravo tužiteljica u tužbenom zahtjevu traži utvrđenje da su ju tuženici smetali u posjedu "njezine nekretnine".

41.Odredbom čl. 119. st. 1. ZV propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Odredbom čl. 120. st. 1. ZV 1. propisano je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

42. Nesporno je utvrđeno da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine upisan ŠJ.

43. Nesporno je utvrđeno da je u predmetu ovog suda broj P-102/2024 tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženika ŠJ radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], a u tužbi tvrdi da je stvarna vlasnica i posjednica nekretnine i da je tuženik samo formalno upisani vlasnik koji je nekretninu prodao na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog s tužiteljicom i RJ 2005. godine. U odgovoru na tužbu tuženik ŠJ se je protivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da kupoprodajni ugovor nije sklopljen, na ugovoru na koji se poziva tužiteljica nema datuma i nije potpisan te tuženik osporava da bi taj ugovor bio valjana podloga za stjecanje prava vlasništva, a posjed tužiteljice nema potrebnu kvalitetu da bi stekla pravo vlasništva putem dosjelosti.

44. Pitanje vlasništva nekretnine je sporno; tužiteljica tvrdi da je ona vlasnica, što tuženici osporavaju.

45.Budući da sud u postupku smetanja posjeda ne utvrđuje vlasništvo nekretnine, a radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine kod ovog suda je nesporno u tijeku parnični postupak po tužbi tužiteljice protiv ŠJ, koji je nesporno u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine, sud je u navedenom dijelu tužbu odbacio i riješio kao u točki III. izreke rješenja.

46. Tužiteljica te prvotuženik i drugotuženik su zatražili naknadu parničnih troškova.

47. Parnični troškovi tužiteljice utvrđeni su u iznosu od 644,51 eura, a odnose se na sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 6,64 eura, pristojbu na rješenje u iznosu od 13,27 eura, jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku za zastupanje u postupku u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7 točka 2. podtočka 1.) PDV u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 46.), prema troškovniku (str. 76 i 78), i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje: Tarifa).

47.1.U konkretnom slučaju nije bilo osnova da se tužiteljici prizna više od četiri radnje, a za što je punomoćniku odvjetniku priznata nagrada prema Tbr. 7. točka 2. podtočka 1. Tarife, jer podnesci nisu bili nužni u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

48. Parnični troškovi prvotuženika GJ utvrđeni su u iznosu od 625,00 eura, a odnose se na jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku za zastupanje u postupku u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7 točka 2. podtočka 1.), PDV u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 46.), prema troškovniku (str. 24),i primjenom Tarife.

49.Parnični troškovi drugotuženika ČJ utvrđeni su u iznosu od 625,00 eura, a odnose se na jednokratnu nagradu punomoćniku odvjetniku za zastupanje u postupku u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7 točka 2. podtočka 1.), PDV u iznosu od 125,00 eura (Tbr. 46.), prema troškovniku (str. 24),i primjenom Tarife.

50.Tuženicima nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer je taj zahtjev preuranjen u smislu odredbe čl. 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18, 51/23).

51. S obzirom na uspjeh stranaka u postupku, sud je o troškovima postupka odlučio na temelju odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a i riješio kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

52. Iz obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Koprivnici, 2. travnja 2025.

Sutkinja

Marijana Jurenec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 8 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje, sud će odluku dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti

1. Odvjetnica Anita Kovačić Lončarić, Koprivnica

2. Odvjetnik Krunoslav Vuljak, Koprivnica

3. Odvjetnica Kristina Vuljak, Koprivnica