REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-8941/2023-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 2. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„Tuženik Croatia osiguranje d.d. Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 svotu od 13.074,47 eur / 98.509,59 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.“
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 29. srpnja 1975. u prometnoj nezgodi smrtno stradao AZ, a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika CZ. Da je rješenjem tužitelja broj MP-257560 od 21. listopada 1975. udovici pokojnog priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Da se obiteljske mirovina i dalje isplaćuje te je ukupno u razdoblju od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2023. s te osnove tužitelj isplatio 13.074/47 eura, koji iznos predstavlja štetu koju trpi sukladno odredbama čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju, slijedom čega predlaže da sud naloži tuženiku isplatiti mu gore navedeni iznos s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, ali osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva s obzirom da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 – dalje: ZOOP), odnosno odredbe iz članka 27. ZOOP-a, a tužitelj nije dokazao postojanje štete u smislu citirane odredbe. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Dopis Sekretarijata ta unutrašnje poslove (list 4), Zapisnik u predmetu Okružnog suda u Gospiću broj Kir- 43/75-3 (listovi 6-11), Prijavu o nesreći na poslu (listovi 12-15), rješenje tužitelja od 21. listopada 1975. (listovi 16-18), izvješće o saldu duga (list 20), potvrde o uplatama (listovi 22-25, 30, 44), Presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1062/15 od 8. ožujka 2016. (listovi 26-29), Presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-438/2019 od 25. srpnja 2019. (listovi 32-34), presudu VTSRH broj Pž-6587/2019 od 10. studenog 2020. (listovi 36-42), obračun isplaćene mirovine od 29. kolovoza 2023. (list 46) te je izveden dokaz financijskim vještačenjem (listovi 141-151).
4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) , sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja neosnovan.
5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 13.074,47 eura, koji iznos prema navodu tužitelja predstavlja štetu koju trpi u vidu isplaćenih mirovina supruzi pokojnog AZ za razdoblje od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2023.
6. U konkretnom je predmetu sporno pripada li tužitelju pravo potraživati predmetne iznose te visina tražbine koju potražuje.
7. Tužitelj svoje potraživanje temelji na odredbama čl. 161. i 164. Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15., 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, dalje ZOMO).
7.1. Odredbom čl. 161. ZOMO propisano je da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Dok prema odredbi čl. 164. st. 1. ZOMO Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete).
8. Tuženik smatra da se u konkretnom slučaju treba primijeniti odredba čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05, 36/09 i 75/09 – dalje: ZOOP), prema kojoj je društvo za osiguranje obavezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (stavak 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznosi mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (stavak 4.).
9. Prema shvaćanju ovog suda, a u skladu sa opsežnom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske iskazanoj u mnogobrojnim presudama (primjerice odluke broj Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev- 5292/19 od 16. lipnja 2020., Rev- 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev-552/2022 od 17. svibnja 2022., Rev-850/2022 od 25. listopada 2022. i dr.), za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, tada se obveza tuženika određuje prema članku 27. stavak 2. i 3. ZOOP-a i ta obveza postoji samo ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koja se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi se radilo o invalidskoj mirovini koja bi bila utvrđena uslijed ozljede na radu. Na isti način utvrđuje se obveza tuženika i u slučaju isplate obiteljske mirovine (tako i VSRH u odlukama broj Rev-1356/16 od 18. svibnja 2021. i Rev-184/22 od 23. ožujka 2022.).
10. Slijedom navedenog, tužitelju ne pripada pravo na naknadu štete u visini cjelokupnog iznosa mirovine koju isplaćuje svom osiguraniku, već štetu čini iznos eventualne razlike između isplaćene mirovine i pretpostavljene mirovine za slučaj ozljede na radu. Tuženik, kao osiguravajuće društvo, nije štetnik (vozač koji je skrivio prometni nesreću), već na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju preuzima ugovorne obveze koje su propisane člankom 27. ZOOP-a i dužan je naknaditi samo onu vrstu štete i u onoj visini kako to regulira ZOOP. Stoga je na tužitelju teret dokazivanja visine tužbenog zahtjeva, odnosno teret dokazivanja da postoji razlika između iznosa obiteljske mirovine koju isplaćuje svom osiguraniku i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila isplaćena kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu.
11. Radi utvrđivanja navedene visine, u smislu odredbe čl. 27. ZOOP-a, sud je po prijedlogu tuženika izveo dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću.
11.1. Vještak Zrinko Ručević je u svom nalazu i mišljenju naveo da pod pretpostavkom da je invalidska mirovina pokojnog osiguranika tužitelja prouzročena ozljedom na radu, iznos pretpostavljene invalidske mirovine pokojnog osiguranika tužitelja bio bi veći od iznosa obiteljske mirovine koju tužitelj isplaćuje, a razlike između pretpostavljene invalidske i isplaćene obiteljske mirovine, od 1. rujna 2020. do 31. kolovoza 2023. iznose ukupno 1.249,19 EUR.
11.2. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.
12. Prema tome razvidno je da je iznos isplaćenih obiteljskih mirovina manji od iznosa invalidske mirovine koja bi bila isplaćivana za slučaj da je do iste došlo zbog povrede ili ozljede na radu, slijedom čega tužitelj nije dokazao da trpi štetu koju bi tuženik bio dužan nadoknaditi tužitelju u smislu članka 27. stavak 2. i 3. ZOOP-a.
13. Slijedom navedenog valjalo je odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev te odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 2. travnja 2025.
Sutkinja:
dr. sc. Dijana Vragović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
- tužitelj
- tuženik
