Poslovni broj: Usž-4384/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1038/2022-29 od 15. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1038/2022-29 od 15. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-141-02/22-01/03408427077, URBROJ: 341-99-05/3-22-602 od 11. kolovoza 2022.

2. Osporenim rješenjem tuženika od 11. kolovoza 2022. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Požegi, KLASA: UP/I-141-02/21-01/03408427077, URBROJ: 341-17-05/3-21-7629 od 13. siječnja 2022. kojim se tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je dijelom uzrokovana ozljedom 20% i bolesti 30% koje su nastale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom je uzrokovana 50 % bolešću izvan tih okolnosti, počevši od 15. studenog 2021., u iznosu od 7.716,68 kuna mjesečno.

3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga.

3.1. Ističe da je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje Marije Zavalić koja prilikom izrade istog nije uzela u obzir medicinsku dokumentaciju, njegov ratni put i sudjelovanje u Domovinskom ratu u trajanju od 1765 dana. Sudska vještakinja pogrešno povezuje oštećenje sluha s poslovima koje je obavljao u mirnodopsko vrijeme, odnosno s poslovima razminiranja i uništavanja ubojitih sredstava, umjesto s bukom kojom je bio izložen za vrijeme Domovinskog rata. Navodi da je u mirnodopsko vrijeme obnašao dužnosti zapovjednika satnije, tehnologa V klase i zapovjednika voda klase V te da za vrijeme vršenja istih nije bio izložen buci jer nikada nije sudjelovao u razminiranju terena.

3.2. Smatra da nalazom i mišljenjem sudske vještakinje nije dokazano da bi bolesti koje nisu posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu uzrokovale gubitak radne sposobnosti u 50%. Dalje navodi da se i te bolesti, bubrežna insuficijencija i bolovi u vratnoj i LS kralježnici, mogu povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, no tu povezanost sudska vještakinja nije utvrđivala.

3.3. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev.

4. Tuženik osporava osnovanost žalbe tužitelja te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 23. siječnja 2017. tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad dijelom uzrokovane ozljedom 30% koja je nastala u vezi s obranom suvereniteta Republike hrvatske i dijelom uzorkovana bolešću 70% izvan tih okolnosti.

8. Rješenjem Požeško-slavonske županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti od 27. srpnja 2021. tužitelju je utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (dalje: HRVI) VIII. skupine s 40% tjelesnog oštećenja organizma za stalno po osnovi ozljede sluha i bolesti posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

9. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 30. kolovoza 2021. za ponovnom ocjenom radne sposobnosti.

9.1. U upravnom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Osijek od 15. studenog 2021. kojim je ocijenjeno da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan 30% ozljedom i 20% bolešću nastalim u vezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te 50% bolešću nastalom izvan tih okolnosti.

9.2. Po žalbi tužitelja u drugostupanjskom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu od 5. travnja 2022. kojim je potvrđeno utvrđenje iz nalaza i mišljenja od 15. studenog 2021. Uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti je 50% (30% oštećenje sluha i 20% PTSP) posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a 50% posljedica bolesti koje su se razvile izvan tih okolnosti (tegobe lokomotornog sustava na bazi degenerativnih promjena kralježnice i uričke dijateze te psihičke promjene nastale kao posljedica poslijeratnih životnih okolnosti).

9.3. Tuženik je svoju odluku o žalbi tužitelja donio na temelju nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu od 5. travnja 2022.

10. U sudskom sporu izvršen je uvid u sudski spis i spis tuženika te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada, na okolnost je li kod tužitelja, korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, pravilno utvrđen omjer uzroka invalidnosti.

11. Sudska vještakinja je nalaz i mišljenje od 13. lipnja 2024. izradila na temelju medicinske dokumentacije iz upravnog postupka i na temelju cjelokupnog zdravstvenog kartona tužitelja. Smatra da je s obzirom na kronične bolesti od kojih je tužitelj bolovao u vrijeme vještačenja radne sposobnosti u upravnom postupku te poslove koje je prema ranijim vještačenjima bio sposoban do prvostupanjskog vještačenja obavljati, u upravnom postupku pravilno utvrđen omjer uzroka invalidnosti. Navodi da u medicinskoj dokumentaciji nema podataka o učinjenom audiogramu neposredno nakon eksplozije mine iz 1995. godine, već je prvi audiogram učinjen 2001. godine, kada je utvrđeno da se radi o tek početnom oštećenju sluha. Tužitelj je nakon Domovinskog rata nastavio raditi kao djelatna vojna osoba (dalje: DVO) na razminiranju, tj. na poslovima na kojima je prisutna udarna prekomjerna buka. Na pregledu otorinolaringologa (dalje: ORL) od 30. ožujka 2010. navedeno je da ima obostrano zamjedbeno oštećenje sluha s pragovima ispod razine socijalnog kontakta u govornom registru, uz navod da je do znatnog pogoršanja sluha došlo unazad godine dana, dakle 15 godina nakon prestanka sudjelovanja u Domovinskom ratu. Budući da nisu dostavljeni audiogrami koje je tužitelj trebao raditi tijekom rada kao DVO, oštećenje sluha se po dinamici može pripisati s polovičnim uzrokom sudjelovanju u Domovinskom ratu, a polovičnim radom na poslovima DVO na razminiranju. Tužitelj je bio na vještačenju invalidnosti, sada radne sposobnosti prvi puta 17. travnja 2015. te je vještačenjem utvrđeno da kod njega postoji invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a koju uzrokuju perceptivno oštećenje sluha i već tada utvrđeni PTSP, a kao bolesti koje utječu na radnu sposobnost navedene su degenerativne promjene vratne i LS kralježnice te giht. PTSP je kod tužitelja prvenstveno posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, ali u dokumentaciji postoje navodi i o stresnim situacijama na poslovima DVO na razminiranju. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da je tijekom rata, ali i tijekom rada u vojsci, bio izložen nizu stresnih situacija, bio je na odgovornim pozicijama što se smatra razlogom da je sve napetiji, sa sve manjom tolerancijom na stresne situacije. Uzimajući u obzir sve objektivne činjenice dokumentirane i u medicinskoj psihijatrijskoj dokumentaciji, sudska vještakinja je mišljenja da se PTSP može smatrati posljedicom sudjelovanja u Domovinskom ratu s 80%, a s 20% stresovima zbog obavljanja poslova DVO u mirnodopskom vremenu. Bolesti sustava za kretanje (degenerativne bolesti vratne kralježnice te giht) i kronična bubrežna insuficijencija III. stupnja nisu ni po čemu povezane sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Tužitelj nema priznate ozljede kralježnice kao ozljede zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, a od 2010. ima zabilježene tegobe u smislu cervikobrahilarnog, cervikocepalnog i lumbosakralnog kroničnog sindroma. Početne degenerativne promjene vratne kralježnice zabilježene su na RTG snimci 28. rujna 2009., EMNG ruku 25. ožujka 2010., MR vratne kralježnice 6. svibnja 2010. i nalazom neurokirurga od 11. svibnja 2010. koji opisuje oštećenja i protruzije diskusa od C4 do C7. Tužitelj se od 2010. liječi zbog gihta, redovito pod terapijom Alopurinola, od 2014. postavljena je dijagnoza slabijeg rada bubrega. Radi se o kroničnoj bubrežnoj insuficijenciji III. stupnja, ima povišen tlak i česte glavobolje koje se uklapaju i u sliku cervikocefalnog sindroma, ali i u sliku kronične bubrežne infsuficijencije.

12. Tužitelj je u podnesku od 22. srpnja 2024. osporavao pravilnost nalaza i mišljenja sudske vještakinje. Ističe da je pogrešno utvrđen opis poslova, odnosno da je obavljao poslove razminiravanja. Poslije rata je bio zapovjednik i nije bio izložen buci niti je fizički radio, nego je isključivo zapovijedao i izrađivao elaborate za uništenje, sve na sigurnoj udaljenosti. Tvrdi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da su problemi s kralježnicom bez značajne radikulopatije i da je sve reducirano bez neurološkog deficita, odnosno da nema invalidnosti po toj osnovi, kao niti po uritičkoj dijalizi. Glavne dijagnoze koje utječu na radnu sposobnost su oštećenje sluha kao ozljeda u Domovinskom rata i PTSP koji je isključivo vezan uz Domovinski rat.

13. Sudska vještakinja je u dopuni pisanog nalaza i mišljenja od 30. kolovoza 2024. navela da je opis poslova tužitelja preuzela iz službenog obrasca 2-IN od 13. rujna 2021. koji prileži spisu upravnog postupka i na temelju kojeg je tužitelju utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti. Nije sporno da je tužitelj za vrijeme rata bio izložen buci, no iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj poslije rata, 9. svibnja 2001. , imao blago oštećenje sluha. Također se u anamnezi nalaza ORL-a od 9. svibnja 2001. navodi da je tužitelj bio izložen buci Domovinskom ratu i sada radi na uništavanju bojevnih granata i ostalih sredstava. U nalazu ORL-a od 30. ožujka 2010. tužitelju je dijagnosticirano obostrano zamjedbeno oštećenje sluha s pragovima ispod razine socijalnog kontakta u govornom registru, uz navod da je do znatnog pogoršanja sluha došlo unazad godinu dana, a nikako za vrijeme rata. Navodi da su podaci o izloženosti buci poslije rata navedeni u nalazima ORL specijalista učinjenim na pregledima tužitelja. Nadalje, tužitelju je 2016. po nefrologu dokazana snižena vrijednost kreatinina uz dijagnozu kroničnog bubrežnog zatajenja II. do III. stupnja. Osobe s oštećenjem bubrežne insuficijencije II. do III. stupnja imaju ograničenja terenskog rada, rada u nepovoljnim klimatskim uvjetima, fizičkog rada težeg od razine lakog do srednje teškog rada. Što se tiče tegoba sustava za kretanje (kralježnica, zglobovi, mišići, ligamenti) tužitelji ih svodi na „bolove u leđima” ne spominjući o kojim se tegobama radi. Sudska vještakinja upućuje na medicinsku dokumentaciju fizijatara iz kojih proizlazi da se tužitelj žali na dugogodišnje bolove u vratnoj kralježnici te u području zatiljka, učestale glavobolje što odgovara utvrđenim degenerativnim promjenama.

14. Sudska vještakinja je na raspravi održanoj 11. listopada 2024., u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, ostala u cijelosti kod nalaza i mišljenja od 30. kolovoza 2024.

15. Ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud na temelju suglasnih nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka i sudske vještakinje pravilno utvrdio činjenično stanje te je na tako utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) i utvrdio da su upravna rješenja donesena u pravilno provedenim postupcima, na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

16. U prosuđivanju dokaza izvedenih u sudskom sporu ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju činjeničnu i pravnu osnovu od one koju je utvrdio prvostupanjski sud.

17. Sud smatra da je sudska vještakinja Marija Zavalić izradila nalaz i mišljenje po pravilima struke, jasno i argumentirano, potpuno i uvjerljivo, u skladu s pravilno postavljenim zadatkom, pravilima znanosti i vještine te odredbama propisa na temelju kojih je riješena upravna stvar. Na sva dodatna pitanja tužitelja vještakinja je odgovorila konkretno i jasno i time učvrstila nalaz, mišljenje i ocjenu.

18. Tužitelj, iako uredno pozvan, nije pristupio na ročište 11. listopada 2024. na kojem je provedena rasprava i saslušana sudska vještakinja te je propustio iskoristiti procesna ovlaštenja koja su mu stajala na raspolaganju kako bi postavljanjem pitanja vještakinji, eventualno, doveo u sumnju pravilnost i potpunost njezina nalaza i mišljenja.

19. U postupku u kojem se priznaje pravo na invalidsku mirovinu ne može se utvrđivali jesu li određene bolesti/ozljede neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i može li se na temelju istih ostvariti status HRVI iz Domovinskog rata jer o istome odlučuje upravno tijelo nadležno za pitanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelju rješenjem Požeško-slavonske županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti od 27. srpnja 2021. utvrđen status HRVI-a s osnova ozljede sluha i bolesti PTSP. S obzirom na to da je nadležno tijelo prilikom utvrđivanja Oa utvrdilo koje bolesti su posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, nije bilo osnove da se u upravnom postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu i u ovom upravnom sporu utvrđuju jesu li i ostale bolesti tužitelja koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu.

20. Slijedom navedenog, Sud žalbene navode tužitelja smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja odnosno sudske samovolje. Prvostupanjski sud je u obrazloženju presude izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode.

21. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

U Zagrebu 2. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Mira Kovačić