REPUBLIKA HRVATSKA

P-4190/2023

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužitelja ČĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Roko Lukšić, odvjetnik u Jelsi, protiv tuženice OĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, radi isplate, 2. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], na ime plaćenih troškova izrade projektne dokumentacije radi ozakonjenja objekta na č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], novčani iznos od 424,71 eura / 3.200,00 kuna, u roku od petnaest dana, uvećano za zakonsku zateznu kamatu, koja na navedeni iznos teče od presuđenja pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženici OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], na ime plaćene naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade [adresa], novčani iznos od 33,18 eura / 250,00 kuna, u roku od petnaest dana, uvećano za zakonsku zateznu kamatu, koja na navedeni iznos teče od 3. kolovoza 2015. pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženici OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], na ime plaćenih troškova postupka Splitsko- dalmatinskoj županiji za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade, novčani iznos od 6,64 eura / 50,00 kuna, u roku od petnaest dana, uvećano za zakonsku zateznu kamatu, koja teče na navedeni iznos od 10. srpnja 2015. pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena.

IV. Nalaže se tuženici OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], na ime plaćenog komunalnog doprinosa Općini Jelsa, novčani iznos od 55,21 eura / 415,95 kuna, u roku od petnaest dana, uvećano za zakonsku zateznu kamatu, koja na navedeni iznos teče od 10. rujna 2015. pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena.

V. Nalaže se tuženici OĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], novčani iznos od 500,00 eura, u roku od petnaest dana, uvećano za zakonsku zateznu kamatu, koja na navedeni iznos teče od presuđenja, pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Predmetni postupak pokrenut je 5. listopada 2023. zaprimanjem tužbe tužitelja ČĆ, protiv tuženice OĆ, radi isplate novčanog iznosa od tadašnjih 3.915,95 kuna (sada 519,74 eura), uvećano za pripadajuće kamate i troškove postupka. Naime, tužbom se tvrdi da su tužitelj i tuženica suvlasnici nekretnine oznake č.z. 809/24, dvorište, kuća, ukupne površine 289 m[2] , upisane u ZU 1791, K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i to svaki za 1/2 dijela cjeline. Navedena kuća je ozakonjena temeljem pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju, Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Hvar, klasa: UP/I-361-02/13-06/0573, Ur.broj: 2181/1-11-00/32-15-0009 od 31. kolovoza 2015., u postupku pokrenutom sukladno Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, a koji postupak je pokrenuo tužitelj. Tužitelj je snosio sve troškove za izradu projektne dokumentacije, kako za arhitektonski snimak izvedenog stanja, tako i za geodetski snimak izvedenog stanja i to u ukupnom iznosu od 6.400,00 kuna. Također, tužitelj je Splitsko-dalmatinskoj županiji platio i iznos troškova tog postupka u ukupnom iznosu od 100,00 kuna, a isto tako je Općini Jelsa platio i kaznu radi zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u iznosu od 500,00 kuna, te daljnji iznos od 831,90 kuna na ime komunalnog doprinosa. S obzirom na navedeno, kako je tuženica suvlasnica nekretnine, to tužitelj smatra da jeu obvezi plaćanja polovice iznosa, kako su navedeni u tužbi.

2. Rješenjem od 10. listopada 2023. tuženica je pozvana dati pisani odgovor na tužbu, te je ujedno upozorena na zakonske posljedice oko ne/davanja odgovora, te iznošenja činjenica i predlaganja dokaza u postupku.

3. Odgovorom na tužbu, koji je zaprimljen na ovom Sudu 16. studenog 2023., tuženica se usprotivila tužbi i predložila tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, navodeći da, iako nije sporno kako su parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine, te da su isti bivši supružnici, ipak da je tužitelj bez znanja i suglasnosti tuženice pokrenuo postupak legalizacije predmetne kuće, pa iz tog razloga tuženica da ne bi bila u obvezi tužitelju naknaditi nikakve troškove legalizacije. S obzirom da između parničnih strana već duže vrijme ne egzistira bračna zajednica, a predmetna kuća je između njih u naravi podjeljena, nije jasno da li se predmetna legalizacija odnosi na kuću u cjelini ili samo na dio koji je u naravi pripao tužitelju. Bez obzira na sve navedeno, a s obzirom na činjenicu da predmetno potraživanje tužitelja datira iz 2013., odnosno 2015., jasno proizlazi kako je takvo potraživanje, bez obzira na pravnu osnovu, u zastari, pa se slijedom navedenog ističe prigovor zastare potraživanja.

4. U postupku je održano pripremno ročište 7. studenog 2024., na kojem ročištu je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka.

5. Tako su u dokazne svrhe izvedeni sljedeći dokazi: pregledan je zemljišno-knjižni uložak ZU 1791 k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa); pregledan je račun arhitektice CĆ, datiran 20. svibnja 2013. (list 6 spisa); pregledan je račun Hvar izmjera d.o.o., datiran 26. rujna 2017. (list 7 spisa); pregledane su uplatnice od 10. srpnja 2015. (list 8 spisa), 3. kolovoza 2015. (list 9 spisa), 2. listopada 2015. (list 10 spisa); saslušane su parnične stranke (iskaz tužitelja dan na ročištu 13. veljače 2025., na listu 20 spisa, a iskaz tuženice dan na ročištu 13. veljače 2025., na listu 21 spisa); saslušana je svjedokinja SĆ (iskaz dan na ročištu 13. veljače 2025., na listu 19-20 spisa).

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim.

7. Predmet postupka je isplata novčanog iznosa, kako je to navedeno u izreci ove presude, za koji tužitelj tvrdi da predstavlja polovicu iznosa troškova postupka legalizacije nekretnine koja je u suvlasništvu parničnih stranaka, kao i troškove komunalnog doprinosa.

8. Prije ulaženja u meritum stvari, treba istaknuti da je u konkretnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti, kako to definira članak 460. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ broj 4/1977, 36/1977, 6/1980, 36/1980, 43/1982, 69/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, te Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 58/1993, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 02/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022), koji spor male vrijednosti definira kao spor u kojem tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 1.320,00 eura. U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Postupak u sporovima male vrijednosti je pisani postupak, no, sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog.

9. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja, sukladno odredbi članka 221.a Zakona o parničnom postupku.

10. U konkretnom slučaju za primijeniti je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019), koji regulira pitanje uvjeta, postupka i pravnih posljedica uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada.

11. Tako je člankom 10. propisano da se postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće na zahtjev stranke, koji zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu, dok prema članku 20. rješenje o izvedenom stanju se donosi, ovisno o zahtjevu podnositelja zahtjeva, za jednu nezakonito izgrađenu zgradu na jednoj ili više katastarskih čestica ili za više zgrada na jednoj ili na više katastarskih čestica koje su funkcionalno povezane.

12. Člankom 22. je regulirano pitanje komunalnog doprinosa, pa je tako propisano da su podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju komunalni doprinos i vodni doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste.

13. Člankom 25. je regulirano pitanje naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, pa je propisano da su podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade dužni prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste.

14. Pregledom zemljišno- knjižnog uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za česticu 809/24 (list 5 spisa), utvrđeno je da su u Vlastovnici (listu B) upisani kao vlasnici ČĆ (ovdje tužitelj) i OĆ (ovdje tuženik), svaki za po ½ dijela cjeline.

15. Iz računa ureda ovlaštene arhitektice CĆ, broj računa 2-1-1- od 20. svibnja 2013. (list 6 spisa) proizlazi da je isti izdan temeljem prihvaćene ponude za izradu Arhitektonske snimke izvedenog stanja za nekretninu na čestici oznake 809/24 k. o. [katastarska općina]. Iznos računa je 3.400 kuna. Račun glasi na ovdje tužitelja.

16. Iz računa Hvar izmjera d.o.o., broj računa 26/StariGrad/2 od 26. rujna 2017. ( list 7 spisa) proizlazi da je isti izdan ovdje tužitelju, radi izrade geodetskog elaborate promjene podataka o zgradi, na čestici oznake 809/24 k. o. [katastarska općina]. Iznos računa je 3.000 kuna. Račun glasi na ovdje tužitelja.

17. Uplatnice na listu 8 i 10 spisa, koje je uplatio ovdje tužitelj, uplaćene su Splitsko- dalmatinskoj županiji, a odnose se na troškove postupka, te komunalni doprinos za č.z. 809/24 k. o. [katastarska općina], dok je uplatnicom na listu 9 spisa, ovdje tužitelj izvršio uplatu Općini Jelsa, na ime naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, a odnosi se na č.z. 809/24 k. o. [katastarska općina].

18. U svojem stranačkom iskazu (iskaz dan na ročištu 13. veljače 2025., list 20 spisa), tužitelj je dodao kako su on i tuženica bivši supružnici, a i danas da su ujedno i suvlasnici predmetne nekretnine, koja je u naravi dvojna kuća. Kako se ista po zakonu smatrala nezakonitom, tužitelj tvrdi da je bila zakonska obveza njega i tuženice, kao vlasnika nekretnine, pokrenuti postupak legalizacije, o čemu je on upoznao tužnicu, no, istu to nije zanimalo.

19. U svojem stranačkom iskazu (iskaz dan na ročištu 13. veljače 2025., list 21 spisa) tuženica navodi kako ona nije bila u Republici Hrvatskoj kada je postupak pokrenut, a niti da je o istome obaviještena. Da je znala o postupku ili o potrebi legalizacije, odnosno, o troškovima, iste bi bila platila tužitelju.

20. Iz iskaza svjedokinje IĆ (iskaz dan na ročištu 13. veljače 2025., list 19-20 spisa) proizlazi da je svjedokinja supruga ovdje tužitelja, pa da joj je neposredno poznat predmet spora. Svjedokinja tvrdi kako je njen suprug platio u cijelosti sve troškove oko legalizacije, odnosno, elaborate, snimke, naknade i komunalni doprinos, dok tuženica nije platila svoj dio, a kako su njen suprug i tuženica suvlasnici nekretnine, smatra kako trošak treba ići svakom po ½. Svjedokinja je također rekla kako joj je sama tuženica, prije otprilike godinu dana, priznala kako je dužna dio troškova legalizacije, no, i dalje nije platila.

21. U konkretnom postupku među strankama nije bilo prijepora oko činjenice posjedovanja i vlasništva čestice oznake 809/24 k. o. [katastarska općina], odnosno, da je ista u suvlasništvu parničnih stranaka i to za po ½ dijela cjeline. Nije bilo prijeporno ni da je pokrenut postupak legalizacije predmetne nekretnine, u kojem tuženica nije sudjelovala kao stranka.

22. Ono oko čega se parnične stranke spore, odnosno, imaju drukčije viđenje u postupku, obveza tuženice na plaćanje polovice troškova legalizacije i komunalnog doprinosa, s obzirom da ona tvrdi da nije sudjelovala u upravnom postupku, pa da ne bi bila u obvezi plaćanja tih troškova, uključujući komunalni doprinos.

23. Što se tiče obveze plaćanja troškova postupka legalizacije, kao i naknade za zadržavanja nezakonito izgrađene nekretnine, te komunalnog doprinosa, kako to proizlazi iz gore citiranih odredbi, i tužitelj i tuženica su, oboje, u utuženom razdoblju bili obveznici plaćanja utuženih troškova, po ocjeni ovog Suda. Naime, Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, nigdje u tekstu zakona ne radi distinkciju među suvlasnicima u vezi pokretanja postupka, ili plaćanja, već navodi, u nekoliko članaka, da su vlasnici dužni prilikom podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnijeti određene dokumente, pa tako i projektnu dokumentaciju. Tužitelj je uz tužbu dostavio projektnu dokumentaciju, kao i račune za istu, koje je platio. Nadalje, Zakon isto tako propisuje da su vlasnici dužni platili naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, no, Zakon ovdje dodatno propisuje obvezu suvlasnika na plaćanje naknade sukladno, odnosno, razmjerno njihovom suvlasničkom udjelu. Kakos u stranke suvlasnici za po ½ dijela zgrade, proizlazi da bi tuženica bila obvezna platiti polovicu iznosa naknade, za koju je tužitelj dostavio dokaz kako je on u cijelosti platio. Što se tiče komunalnog doprinosa, kako je već citirano, za zgradu za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju (što je u konkretnom slučaju, u povodu zahtjeva tužitelja), vlasnici iste su dužni po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade, plaćaju komunalni doprinos i vodni doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste. Opet je propisana obveza suvlasnika na plaćanje razmjernog dijela doprinosa, te je opet tužitelj dostavio dokaz o plaćanju cjelokupnog iznosa doprinosa za predmetnu zgradu.

24. Što se pak tiče prigovora tuženice u smislu da ona nije bila obaviještena o pokretanju upravnog postupka, niti da je bila sudionik takvog postupka, pa da ju stoga ne bi obvezivali troškovi, za istaknuti je kako nije osnovan prigovor da samo stoga što nije pokrenula zahtjev za ozakonjenje građevine ona (već druga osoba), ne bi bila obveznik plaćanja troškova postupka ili doprinosa, a to iz razloga što su obveznici plaćanja vlasnici nezakonito izgrađene zgrade, a to su u konkretnom slučaju tužitelj i tuženica.

25. Sudska praksa je o ovom pitanju već izrazila svoje stajalište, pa tako između ostalog i Visoki upravni sud Republike Hrvatske je objavio sentence u obliku odluke poslovnog broja Usž 785/2021-2 od 4. lipnja 2021., u pravno i činjenično identičnoj situaciji.

26. Što se tiče prigovora koji tuženica ističe u pogledu nejasnoće da li se legalizacija odnosi na dio kuće ili cjelokupnu nekretninu, za istaknuti je kako je pregledom zemljišne knjige, utvrđeno da je u odnosu na česticu 809/24 k. o. [katastarska općina], odnosn, za zgradu na toj čestici upisana zabilježba pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju, Klasa UP/I-361-02/13-06/0573 od 31. kolovoza 2015. Dakle, rješenje se odnosi na cijelu nekretninu.

27. Zaključno, prigovor zastare koji je tuženica iznijela tijekom postupka također nije osnovan. Naime, člankom 233. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) propisano je da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. U konkretnom slučaju, tužba je podnesena 5. listopada 2023., što bi značilo da bi u zastari bile tražbine koje su dospjele prije 5. listopada 2013. Međutim, u konkretnom slučaju, rješenje je steklo svojstvo pravomoćnosti 31. kolovoza 2015., dok su ostale tražbine dospjele 2015. i 2017., dakle, u svakom slučaju prije nastupanja zastare.

28. Radi navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. Zakona o parničnom postupku, budući da je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, a istoga zastupa punomoćnik odvjetnik. Visina troška je odmjerena sukladno vrijednosti predmeta spora od 519,74 eura, te prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023).

30. Prema Tbr. 52. sud prilikom odmjeravanja troškova koji padaju na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke.

31. Prema Tbr. 54. vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura.

32. Tužitelj je popisao trošak kako slijedi:

a. sastav tužbe 20. svibnja 2022. – 50 bodova (100,00 eura);

(zaprimljena na sudu 5. listopada 2023.)

b. sastav podneska 27. prosinca 2023. – 50 bodova (100,00 eura); c. zastupanje na ročištu 7. studenog 2024. – 50 bodova (100,00 eura); d. zastupanje na ročištu 13. veljače 2025. – 50 bodova (100,00 eura); e. PDV 25% - 100,00 eura.

33. S obzirom na vrijednost predmeta spora od 519,74 eura, te odredbe Tarife, tužitelju je za svaku radnju priznato po 50 bodova. Tako je tužitelju u cijelosti priznat trošak, kako je popisan pod točkom 30. ovog obrazloženja.

34. Dakle, tužitelju je priznato ukupno 200 bodova, što daje 400,00 eura (1 bod = 2,00 eura), uvećano za PDV 25% (100,00 eura), što sve zbrojeno daje ukupan trošak u iznosu od 500,00 eura.

35. Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/2022, 88/2022) i to članku 13. iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima smatraju se iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz tog zakona.

36. Uredbom Vijeća Europske Unije broj 2022/1208 od 12. srpnja 2022. utvrđena je fiksna stopa konverzije kune u euro u visini od 7,53450 kuna za 1 euro.

37. Prema odredbi članka 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, preračunavanje iz kune u eure se vrši zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu sa matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale, a na temelju treće decimale, s tim da ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala se povećava za jedan.

38. Prema gornjim pravilima, iznosi izraženi u tužbi su konvertirani u iznose u eurima.

U Starom Gradu, 2. travnja 2025.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjera za sud i drugu stranu. O žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DOSTAVTI:

- tužitelju, po punomoćniku;

- tuženici, po punomoćniku;

- u spis.