REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-1062/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Vedranu Marcanu, odvjetniku u Umagu, Ulica 1. svibnja 4/I, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Službe građevinske inspekcije Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 31. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije Pazin, KLASA: UP/I-362-02/24-02/476, URBROJ: 443-02-04-18-24-4 od 7. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije Pazin, KLASA: UP/I-362-02/24-02/476, URBROJ: 443- 02-04-18-24-4 od 7. lipnja 2024., točkom 1. se naređuje tužitelju, kao vlasniku nekretnine, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: bespravno izgrađenu stambenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 4,70 m x 8,65 m, visine prizemlja, konstruktivno povezana sa natkrivenom terasom, tlocrtnih dimenzija 2,95 m x 8,50 m, sve prekriveno limenim krovom, izgrađeno na zemljištu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, unutar Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 m, na području označeno kao Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Š3. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 12. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava vlasnik da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava vlasnik da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava vlasnik da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava vlasnik da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava se vlasnik da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da iako bi, u procesnopravnom aspektu, to moglo naoko izgledati i benigno, tuženo javnopravno tijelo da je zlouporabom procesnog ovlaštenja osporavanu odluku dostavilo preporučenom pošiljkom i opunomoćenicima tužitelja u upravnom postupku i samom tužitelju (na adresu njegova prebivališta u inozemstvu). Odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji, u odnosu na dostavu propisanu tim zakonom, jesu odredbe članka 20. i članka 21. istoga zakona. Niti jedna od njih da ne propisuje dostavu rješenja i opunomoćeniku i stranci. Pogotovo ne dostava opunomoćeniku (bez naznake u dostavnoj naredbi rješenja da ta osoba ima procesnu poziciju opunomoćenika stranka ) „ NA ZNANJE: “. Stoga da se na dostavu rješenja u postupku nadzora građevinske inspekcije primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, a osobito pritom uz odredbu članka 85. u vezi i odredbom članka 32. stavak 2. (prva rečenica) u vezi s odredbom članka 36. toga zakona. Stav je sastavljača ove tužbe da je tuženo javnopravno tijelo to učinilo namjerno s ciljem da se dostavom i tužitelju i njegovim opunomoćenicima u upravnom postupku (kojem pritom dostavlja kao tek „NA ZNANJE“, stvori konfuzija o danu dostave, a time i o danu od kada teče rok za primjenu odredbe članka 24. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima. Koincidencija da je tek da su i tužitelj osobno i njegovi opunomoćenici u upravnom postupku inspekcijskog nadzora preporučenu pošiljku s ovom tužbom osporavanim rješenjem zaprimili isti dan, 14. lipnja 2024. Pitanje nadležnosti za vođenje inspekcijskog nadzora građevinskog inspektora u odnosu na nadležnost nadzora upravnog tijela jedinice lokalne samouprave. Iako je na razni samog zakonodavstva u specijalnom pozitivnopravnom zakonu naziva Zakon o građevinskoj inspekciji njegovom hibridnom odredbom članka 2. apriori stvorena konfuzija o nadzorima i nadležnosti, sastavljač ove tužbe da je svjestan i činjenice kolebanja prakse tijela nadzora u upravnim postupcima u primjeni iste odredbe u proteklih deset godina, ali isto tako i kolebanja upravno sudske prakse po istom pravnom pitanju, te da je poznat i nagli obrat upravno sudske prakse posljednjih godinu dana, kojom da je odlukama upravnih sudova poništen impozantan broj rješenja upravnih tijela jedinica lokalnih samouprava, donesenih primjenom odredbe članka 2. stavak 3. točke 2. Zakona o građevinskoj inspekciji u njezinoj koliziji s odredbom stavka 2. istog članka, pogotovo tih upravnih tijela na području Istarske županije gdje da je posljednjih godinu- dvije intenzivna akcija izvršnih tijela jedinica lokalne samouprave na suzbijanju bespravne gradnje. Tim naglim obratom sudske prakse naprosto da je upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave naprasno oduzet procesni instrument odredbe članka odredbe članka 2. stavak 3. točke 2. Zakona o građevinskoj inspekciji, iako je ta odredba i dalje na pravnoj snazi. O tome se ovdje neće posebno dalje eksplicirati, jer da je taj obrat upravno sudske prakse poznat ovome upravnom sudu. No sklop na zemljištu označen u točci 1. izreke ovom tužbom osporavanog rješenja da nije onaj sklop koji je propisan odredbom stavka 2. članka 2. Zakona o građevinskoj inspekciji, dakle nije građenje, nego je zahvat u prostoru koji nije građevina. Dakle ovaj zahvat da je zahvat koji propisuje odredba članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona o građevinskoj inspekciji, a ne odredba istog članka, stavka 3. točka 2. i s njome povezana njoj koliziona odredba stavka 2. istog članka. Naime, sklop iz izreke točke 1. osporavanog rješenja da je o takozvani mobil hom, ili hrvatski pokretna kućica koji sklop nije građevina, ni sklop nastao gradnjom. Naravno da neće tužitelju u ovom upravnom sporu pomoći činjenica da su industrijski proizvedeni sklopovi (mobil homovi) s pripadajućom im montažnom nadstrešnicom, više od stotinu njih, postavljeni u kampovima na području Grada Umaga: Park Umag (2 kilometra zračne linije od k. č. br. [katastarska čestica], k. o. 301884) Lovrečica i Stella Maris (7 kilometara zračne linije od k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), ali da neka ostane zapisano (i u ovoj tužbi) kako selektivno izgleda vladavina prava i jednakost svih pred zakonom. Primjerice, eto kako na aplikaciji geoportal izgleda k. č. br. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina] (u kampu Stella Maris mobil homovi svi s montiranim im nadstrešnicama, sve to na betonskim postoljima), a kakav je upis namjene iste katastarske čestice u zemljišnoj knjizi. Oranica i vinograd da je oznaka zemljišta, a nije u posjedovnici zabilježena ni građevinska dozvola, a još manje uporabna dozvola. Tako da je to u tim kampovima već više od dvadeset godina, ali tuženo upravno tijelo, a tako ni nadležno upravno tijelo dotične jedinice lokalne samouprave, nije ni u primisli imalo kuraža izvršiti nadzor i donijeti rješenje kakvo se osporava ovom tužbom, a niti će to ikada učiniti. To iz jednostavnog razloga jer je ovdje investitor neki ZK, a tamo moćna internacionalna kompanija. Toliko o vladavini prava. U odnosu na meritum osporavane odluke. Zahvat u prostoru označen u točci 1. izreke osporavanog rješenja, da je pravilno utvrđena istinita činjenica da se njegovom postavljanju u prostor prišlo bez građevinske dozvole. Tko je taj zahvat u prostoru poduzeo da nije ni utvrđeno tim rješenjem, ali budući da odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji propisuju postupanje protiv investitora, a podredno i vlasnika, nužno to doista nije ni trebalo učiniti. Međutim, svojim podneskom od 11. svibnja 2014., da se tužitelj pozvao na primjenu instituta legitimnog očekivanja štićenog konvencijskih pravom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda članica Vijeća Evrope, u praksi Evropskog suda za ljudska prava, ali tako i ustavnosudskoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske. U obrazloženju razloga osporavanog rješenja lakonski se prešutio poziv tužitelja da njega u odnosu na predmetni zahvat u prostoru štiti institut legitimnog očekivanja, tamo u upravnom postupku kao stranke upravnog postupka, odnosno stranke inspekcijskoga nadzora. Navodi da će se ponoviti činjenice iznesene u tom podnesku tužitelja u upravnom postupku od 11. svibnja 2024. Pritom, a bez bilo kakve malicioznosti, jer i sastavljaču ove tužbe je ideal i želja da živi u pravnom poretku vladavine prava općenito, jednakosti svih pred zakonom, stabilne sudske prakse i jasnih propisa, s institutom legitimnih očekivanja u vezi početno će se iznijeti naprosto notorna činjenica da je nemoguće u bilo kojoj zemlji evropskog pravnog kruga, ili uže članicama Evropske unije, kako je to moguće u Republici Hrvatskoj, da bi upravna tijela te države, sudovi isto tako, s jedne stranke neki zahvat u prostoru kvalificirali bespravnim (ilegalnim), a s druge strane da druga javnopravna tijela, i sudovi, ili pružatelji javnih komunalnih usluga, iste države taj „ bespravni “ zahvat u prostoru evidentiraju u katastarskom operatu, upisuju u zemljišnu knjigu, priključuju ga na sve postojeće objekte komunalne infrastrukture (vodoopskrba, elektrodistribucija), naplaćuju odvoz smeća, a posebno se trude razrezati sva propisana javna davanja, kako fiskalna tako i parafiskalna, te ih naplaćuju ih redovno godinama. Ako javna vlast razreže i naplati porez upravo na sklop postavljen u prostoru (bio on građevina, ili ne bio građevina) razreže i naplati porez upravo na taj sklop onda da je taj sklop legalan i njegov vlasnik ima legitimno očekivanja od pravnog poretka iste javne vlasti da je on zauvijek legalan. Ako je u javnom interesu bilo naplatiti porez na nešto što se nalazi u prostoru, onda da više javni interes ne može biti doveden u pitanje da to nešto i dalje bude u prostoru. Pogotovo je gotovo zaprepašćujuće po zdravlje pravnog poretka da u tijeku postupka koji provodi javna vlast iste države kojim ima intenciju upravnim aktom sklop u prostoru utvrditi ilegalnim (kao što je to u ovom postupku) istodobno s druge strane naplaćuje porez, a i druga javna davanja, upravo zato što je taj sklop u prostoru. Sve to su i činjenice u odnosu na zahvat u prostoru označen u točci 1. izreke osporavanog rješenja, koje je tužitelj kao stranka u upravnom postupku iznio u navodu točke IV. njegova podneska u upravnom spisu od 11. svibnja 2024., te predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev. Navodi kako se neosnovano poziva tužitelj da je građevina upisana u katastar i zemljišne knjige i da je priključena na sve komunalna infrastrukturne objekte, jer da sve to ne daje pravo građenja, a i u zemljišnoj knjizi da stoji zabilježba da je građevina upisana bez građevinske dozvole, te da je stoga građevinski inspektor osnovano donio rješenje o uklanjanju građevine.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 24. ožujka 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i tužitelja osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Opunomoćenik tužitelja je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i priložio je u spis račune o plaćenoj komunalnoj naknadi, presliku e-maila iz kojeg da je vidljivo da je započeto uklanjanje navedene građevine, te fotografije i račune za uređenje voda. Ostalo je kod svih dokaznih prijedloga iz tužbe, a osobito vještačenja i posebno ističe kako je sporna nadležnost inspekcije obzirom da je to u nadležnosti komunalnog redarstva.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, osim uvida u spis upravnog potupka, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. stavak 1. -3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka 2.-5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 12. travnja 2024. izvršen inspekcijski nadzor na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje zgrade, te je izvršen vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta, a uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga je utvrđeno da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. Dimenzije građevina i fotodokumentacija su utvrđene zapisnikom od 12. travnja 2024. Uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga, utvrđeno je kako se navedena čestica nalazi na području označenom kao "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Š3, unutar Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara. Provjerom u nadležnom Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje, utvrđeno je da za navedenu građevinu nije izdana izvršna građevinska dozvola. O svemu navedenom je sastavljen i Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/476, URBROJ: 443-02-04-18-24-1 od 12. travnja 2024., koji je dostavljen tužitelju. Tužitelj se očitovao na isti navodeći kako je on vlasnik nekretnine, a investitori da su otac i majka E i EK, da je 2000. zemljišnoknjižni sud upisao građevinu sa zabilježbom da je upisana bez uporabne dozvole, a kasnije u postupku ozakonjenja te iste građevine, da je odbijen zahtjev za ozakonjenje, te da je ista građevina uklonjena i izgrađena nova stambena građevina sa natkrivenom terasom, odnosno da je izveden sklop industrijske izrade-mobilna kuća, koja da nije povezana sa tlom i za koju da nije potrebna građevinska dozvola i za koju da plaća porez na kuću, komunalnu naknadu, vodu i smeće.

20. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

21. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

22. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da se radi o sklopu nastalom građenjem, koji je postavljen na prethodno poravnati teren, te da je predmetna građevina izgrađena bez građevinske dozvole.

23. Što se tiče prigovora tužitelja kako je ovdje osporavano rješenje dostavljeno i tužitelju i njegovu opunomoćeniku, što smatra neispravnim prema Zakonu o općem upravnom postupku. Iako je osnovan prigovor tužitelja, to ništa ne mijenja jer na taj način tužitelju nije počinjena nikakva šteta i isti je pravovremeno iskoristio svoj pravni lijek i podnio tužbu ovom Sudu.

24. Također, neosnovano tužitelj prigovara nadležnosti tuženika obzirom da iz svega ranije izloženog jasno proizlaze da se u konkretnom slučaju ne radi o građenju koje bi bilo u nadležnosti komunalnog redara.

25. Zaključno, neosnovani su i navodi tužitelja da njega u odnosu na predmetni zahvat u prostoru šiti institut legitimnog očekivanja. Iz činjenice da je tužitelju taj bespravni zahvat u prostoru evidentiran u katastarskom operatu, upisan u zemljišne knjige, priključen na sve postojeće objekte komunalne infrastrukture, da se naplaćuje odvoz smeća i ostalo, ne znači da su iz tih okolnosti za tužitelja mogla nastati bilo kakva legitimna očekivanja da je predmetna građevina zakonita.

26. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

27. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 31. ožujka 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Vedranu Marcanu, odvjetniku u Umagu, Ulica 1. svibnja 4/I,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8