Poslovni broj: Usž-988/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Kristine Senjak Krunić , predsjednice vijeća , Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu u tužitelja ĆĐiz [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Marina Maslek Novevska , odvjetnica u Dubrovniku , Vukovarska 24 , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske , Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo , Zagreb , Ulica Grada Vukovara 49 , OIB: 72910430276 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Hrvatske ceste doo , Zagreb , Vončinina 3 , OIB: 55545787885 , radi izvlaštenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Usl- 2668/2023-11 od 30. prosinca 2024. , na sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.

pretpostavljam da je

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us l-2668/2023-11 od 30. prosinca 2024.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Točkom I. izreke presude prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje, podredno oglašavanje ništavim rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske , Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo , klasa: UP/II-943-04/20-01/111 , urbroj: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 5. srpnja 2023. i rješenja prvostupanjskog tijela Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji , Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove , Ispostave u Pločama , klasa: UP/I-943-04/19-01/11 , urbroj: 2117-03-11/3-19-5 , od 14. listopada 2019.

1.1. Točkom II. izreke osporene presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

1.2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave u Pločama, klasa: UP/I-943-04/19-01/11, urbroj: 2117-03-11/3-19-5, od 14. listopada 2019.

1.3. Prvostupanjskim rješenjem utvrđen je interes Republike Hrvatske za izgradnju državne ceste DC 414, dionica: Sparagovići - Doli, faza 3: brza cesta od km, cca 0+000 do km cca 9+760 k. o. [katastarska općina] te je prihvaćen prijedlog zainteresirane osobe da, sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za dozvole državnog značaja, Sektora lokacijskih dozvola i investicija, klasa: UP/I-350-05/16-01/000080, urbroj: 531-06-1-1-1-16-0012 od 26. srpnja 2016. i pravomoćnoj izmjeni i dopuni lokacijske dozvole istog tijela klasa: UP/I- 350-05/18-01/000022, urbroj: 531-06-1-1-1-18-0007 od 16. ožujka 2018., potpuno izvlasti dio k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nove oznake [katastarska čestica], površine izvlaštenja 61 m2 i nove oznake [katastarska čestica], površine izvlaštenja 64 m2, zemljišno knjižno vlasništvo ĐĐ, pok. Ć, upisanog posjeda na ime tužitelja u posjedovnom listu 209, k. o. [katastarska općina]. Tužitelju je određena naknada u novčanom iznosu od 7.057,96 kuna, koju je dužna isplatiti zainteresirana osoba.

2. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U žalbi, u bitnom, navodi da je u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja bio stvarni vlasnik i posjednik izvlaštenog zemljišta na kojem je u jednom dijelu imao zasađen vinograd više desetljeća, ali se sada zemlja odmara za ponovnu sadnju. Ističe da predmetno zemljište čini jednu jedinstvenu poljoprivrednu cjelinu s drugim vinogradima koji su u njegovom vlasništvu i posjedu. Ukazuje da će, nakon provedbe predmetnog izvlaštenja, ostati bez pristupa preostali dijelovi parcela koji nisu predmet izvlaštenja, a nastali su parcelacijom iz osnovnih [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Smatra da, suprotno navodima tuženika, predloženi pristupni put nije adekvatan i onemogućava daljnje ekonomski isplativo iskorištavanje preostalih nekretnina. Osim toga, napominje da u pojasu od sto metara od planirane prometnice više uopće nije moguć uzgoj grožđa za vino kao i drugih kultura radi prisustva olova iz ispušnih plinova. Stoga je i inzistirao na izvlaštenju preostalog dijela predmetnih parcela u k. o. [katastarska općina] u njihovoj cjelokupnoj površini. Naglašava da u postupku koji je prethodio donošenju rješenja tuženika, njemu kao stvarnom vlasniku i posjedniku nije dana mogućnost dobivanja zamjenske nekretnine iste poljoprivredne namjene, sličnog položaja i vrijednosti, primjerice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da je vinogradar i vinar koji se bavi uzgojem autohtonih sorti vinove loze i proizvodnjom visokokvalitetnih vina, čija je proizvodnja usko vezana za predmetni lokalitet, odnosno svojstva zemlje i položaj koji je specifičan za to područje. Stoga, nema nikakvog interesa za isplatu novčane naknade, već ustraje da mu se ponudi zamjenska nekretnina. Navodi da je iz fotografija i vještačenja priloženih u spisu razvidno da su provođenjem izvlaštenja nepovratno uništeni njegovi vinogradi, kao jedna poljoprivredna i proizvodna cjelina, čime je u znatnoj mjeri onemogućen u obrađivanju i obnovi nasada trsova autohtonih sorti koje su desetljećima podizane i njegovane na tradicionalan način. Upućuje da se opisanim postupanjem narušava i ugrožava nematerijalna baština koja je od iznimnog značaja za pelješki kraj. Poziva se u na Ustavom zajamčena prava, odnosno nepovredivost vlasništva te pravo na pravično suđenje. Prigovara neprovođenju predloženih dokaza tijekom prvostupanjskog upravnog spora, radi čega smatra da su činjenice nepotpuno i pogrešno utvrđene te je na njih nepravilno primijenjeno materijalno pravo. S tim u vezi ističe da je prvostupanjski sud povrijedio načelo kontradiktornosti. Tvrdi da izreka presude proturječi razlozima presude tako da u dijelu nema uopće razloga, odnosno da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a ukoliko jesu da su razlozi nejasni i proturječni. Predlaže Sudu poništiti prvostupanjsku presudu te usvojiti tužbeni zahtjev. Potražuje troškove žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Presuda prvostupanjskog suda sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 5. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno, te u korelaciji s izrekom. S obzirom na prirodu upravne stvari i okolnosti konkretnog slučaja, u obrazloženju su navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena.

6. Prema podacima spisa predmeta, prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prijedlog zainteresirane osobe za potpuno izvlaštenje djela k. č. br [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nove oznake [katastarska čestica], površine izvlaštenja 61 m2 i nove oznake [katastarska čestica], površine izvlaštenja 64 m2, radi izgradnje državne ceste DC 414, dionica: Sparagovići - Doli, faza 3: brza cesta od km cca 0+000 do km cca 9+760 k. o. [katastarska općina]. Naknada za potpuno izvlaštenje dijela navedene čestice određena je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Čuvala, mag. ing. aedif. i stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu mr.sc. Zdravka Škarića, izrađenih u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine.

7. Tužitelj žalbenim prigovorima ne dovodi u sumnju provedena vještačenja, ali smatra da mu je umjesto naknade određene u novcu u visini tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, trebalo dati u vlasništvo drugu odgovarajuću nekretninu na istom području. Međutim, taj žalbeni prigovor već su osnovano otklonili prvostupanjski sud i tuženik s pravno relevantnim razlozima koje prihvaća i ovaj Sud. Naime, u skladu s odredbom članka 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj: 74/14., 69/17., dalje: Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade) u vezi s člankom 36. stavkom 5. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 82/14., dalje: Zakon o cestama), primarni oblik naknade za izvlašteno zemljište je naknada u novcu, dok se naknada u obliku zamjenske nekretnine određuje iznimno uz uvjet da korisnik izvlaštenja takvom nekretninom raspolaže. Kako se zainteresirana osoba očitovala da zamjenskim zemljištem ne raspolaže, a iz zapisnika klasa: UP/I-943-04/19-01/11,19,20,21, urbroj: 2117-03-11/3-19-4, od 3. listopada 2019. proizlazi da je tužitelj u konkretnom slučaju izrazio suglasnost da mu se isplati pripadajuća naknada, te postupak nastavi u odnosu na preostali dio predmetnih nekretnina, to je tužitelju pravilno određen oblik naknade za izvlaštenu nekretninu.

8. Na drukčiji zaključak ne ukazuje ni prigovor tužitelja da su zbog predmetnog izvlaštenja ostali bez prikladnog pristupa preostali dijelovi parcela nastali parcelacijom iz osnovnih [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo iz razloga što, prema spisu priloženom očitovanju nadzornog inženjera NĐ, od 11. rujna 2019., za preostali dio čestice k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], postoji paralelni poljski put.

9. Sud ne nalazi osnovanim niti žalbeni prigovor tužitelja o izvlaštenju preostalih parcela u njegovom vlasništvu, jer u pojasu od sto metara od planirane prometnice više uopće nije moguć uzgoj grožđa za vino kao i drugih kultura radi prisustva olova. To stoga što je predmet ovog postupka izvlaštenje dijela čestice k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nove oznake [katastarska čestica] i nove oznake [katastarska čestica], pa utvrđivanje zakonskih pretpostavki za izvlaštenje drugih čestica u vlasništvu tužitelja nije predmet ovog postupka.

10. Tužitelj neosnovano prigovara povredi konvencijskih prava i kontradiktornosti jer je prvostupanjski sud održao raspravu i omogućio strankama pristup sudu, svoju je odluku donio u razumnom roku, poštujući načela i procesna pravila upravnog spora te se uz to očitovao i na sve tužbene navode. Napominje se i da je opunomoćenica tužitelja podneskom od 27. studenog 2024. predložila održati raspravu bez prisutnosti tužitelja. Stoga su prigovori žalbe o povredi prava na pravično suđenje, kao bitnog elementa prava na pošteno suđenje, neosnovani, jer su upravna tijela, kao i prvostupanjski sud razmotrili sve elemente i dali ocjenu u svezi svih okolnosti konkretnog slučaja, a koji bi mogli utjecati na povredu tog načela i povrede prava na pošteno suđenje u svim aspektima bitnim za ocjenu je li došlo do povrede navedenih prava i načela.

11. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, presuda prvostupanjskog suda temelji na pravilnom i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede odredaba upravnog spora, to je valjalo na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude (točka I. izreke).

12. Na temelju odredbe članka 147. stavka 4. ZUS-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog postupka jer isti nije uspio troškova sa žalbom (točka II. izreke).

U Zagrebu , 2. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Kristina Senjak Krunić