Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-169/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, OIB: 21712494719, protiv tuženika EJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. HJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Željku Kneževiću, odvjetniku iz Dubrovnika, radi predaje posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P-245/2018 od 10. studenog 2020., u sjednici održanoj 02. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava, te se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P-245/2018 od 10. studenog 2020., ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P-245/2018 od 10. studenog 2020., suđeno je:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
¨Dužni su tuženici čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodnu od svih osoba, stvari i materijala predati u posjed tužitelju sve ovo u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove odluke.¨
II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana nadoknaditi tuženicima troškove postupka u iznosu od 30.937,50 kuna".
2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tužitelj i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, prihvati zahtjev tužitelja, podredno ukine.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnine čest. zem. [katastarska čestica]. z. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina].
5.1. Tužitelj je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], dok je tuženica ad.1. vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica], a tuženik ad.2. čest. zgr. [katastarska čestica] na kojoj tuženica ad.1. ima pravo doživotnog plodouživanja.
6. Zahtjevu tužitelja tuženici su suprotstavili prigovor prava na posjed (članak 163. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV) tvrdeći da imaju pravo na posjed dijela nekretnine u površini od 349 m² koji dio je u stvarnosti dvor i šetnica, jer je to jedini prilaz njihovoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to više od jednog stoljeća, pa imaju služnost prolaza, a što proizlazi iz rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 20. lipnja 2016., koje je izdao upravo tužitelj, a po kojem taj dio nekretnine predstavlja zemljište za redovitu uporabu. Također tvrde da u odnosu na nadstrešnicu koja je dio čest. zgr. [katastarska čestica] kao i dio uz ljetnu kuhinju i magazin izgrađen na 178/3, imaju vlasništvo osnovom prekoračenja međe građenjem kao i građenjem na tuđem zemljištu koje je poduzeo njihov prednik prije 100 godina (članak 155. ZV), te tvrde da pravo posjedovanja proizlazi i iz prava na zadržaj odnosno retenciju u smislu članka 72. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO).
7. U postupku je utvrđeno:
- da je tužitelj uknjižen kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina],
- da se pred Uredom državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vodi postupak za naknadu oduzete imovine, te da postupak povrata nije pravomoćno okončan u odnosu na sve ovlaštenike naknade,
- da za čest. zgr. [katastarska čestica] postoji pristup iz ulice koji su suglasnošću Konzervatorskog odjela otvorili tuženici, a pristup navedenoj nekretnini je moguć i iz donjeg dijela nekretnine gdje postoje ulazna vrata koja nisu zaključavana,
- da je rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice Upravnog odjela za izdavanja i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika od 20. lipnja 2016. utvrđeno da građevnu česticu građevine kat. oznake 178/1 k. o. [katastarska općina] čine zemljište ispod čest. zgr. [katastarska čestica], dijelovi kč. br. [katastarska čestica] i zemljišta kat. oznake čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], (s.i. ) što odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (N.i.) kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana izdanoj pod Područnom uredu za katastar u Dubrovnik od 21. rujna 2015. koja čini sastavni dio ovog rješenja,
- da iz iskaza saslušanih svjedoka koji žive ili su živjeli u susjednim nekretninama proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] preko 50 godina koriste prednici tuženika i tuženici u dijelu koji se nalazi u gornjem sjevernom docu, te dijelu koji je označen kao staza koja se nastavlja preko susjedne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok ČJ i njegovi prednici koriste zidovima omeđeni objekt s dvorištem, sve dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji graniči sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a objekat izgrađen na istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koristi TJ,
- da iz iskaza protutuženice proizlazi da ona odnosno njezina obitelj koristi dio čest. zem. [katastarska čestica]. koji je na skici vještaka prikazan kao površina u koju se pristupa "ulaz s ulice" i koja se cijelom dužinom ova dva konstantna zida proteže do betonske terace i prostora nadstrešnice uključujući taj prostor,
- da iz provedenog očevida i vještačenja na licu mjesta po vještaku mjerniku proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u naravi čini prostor dvorišta koje je fizički postojećim ogradnim zidovima podijeljeno, nalazi se na više dolaca na kojem postoje izgrađeni objekti.
8. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da su ČJ i KJ posjednici određenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], pa tuženici nisu oduzeli tužitelju posjed cijele čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] stoga oni i ne mogu predati posjed cijele nekretnine nego isključivo fizički dio nekretnine koji stvarno posjeduju, a niti mogu istu predati u suposjed jer nisu u suposjedu cijele nekretnine. Stoga je ocjena prvostupanjskog suda da je tužitelj, a s obzirom da posjed kao faktička vlast može postojati i na dijelu nekretnine koji ne bi mogao biti samostalan predmet vlasništva, bio dužan označiti dio stvari koji je predmet njegovog zahtjeva, pa kako to isti nije učinio niti nakon provedenog vještačenja, njegov zahtjev za predaju u posjed cijele nekretnine u odnosu na tuženike je odbio kao neosnovan.
9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti, a na što osnovano ukazuje i žalitelj u žalbi.
10. Tužitelj je u ovom postupku zatražio vindikatornu zaštitu propisanu člankom 161. ZV, a kojom odredbom je propisano da vlasnik može tužbom zahtijevati povrat individualno određene stvari s time da mora dokazati da na stvari čiji povrat traži ima pravo vlasništva, te da se stvar nalazi u faktičnoj vlasti tuženika.
11. Kako su tuženici još u odgovoru na tužbu naveli da ne posjeduju predmetnu nekretninu u cijelosti točno opisavši koji dio i površinu koristi ČJ (vlasnik susjedne čest. zgr. [katastarska čestica]), te KJ, kao i dio i površinu koje je koristila JJ (sve do prodaje čest. zgr. [katastarska čestica] prvotuženici), te kako je tuženica nakon geodetskog vještačenja za koje je pravilno bio naložiti da vještak na skici označi koji dio sporne čestice je u posjedu tuženika, sama opisno definirala koji dio je u njihovom posjedu, a što se da zaključiti i iz ostalih isprava priloženih u spisu, pa stoga iako tužitelj nije postavljenim zahtjevom naložio predaju u posjed točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je zahtjev samo zbog tog razloga neosnovan. Naime, kada u konkretnom slučaju nije osnovan zahtjev za predaju cijele nekretnine u posjed, nije bilo razloga da se u cijelosti odbije zahtjev tužitelja ako se iz provedenih dokaza može utvrditi koji dio sporne čestice je u posjedu tuženika, a kako prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije postupio.
12. Zbog navedenog valjalo je ukinuti navedenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje kako bi se otklonile navedene nepravilnosti, te potom ponovno odlučilo o zahtjevu tužitelja i o prigovoru prava na posjed koji su istaknuli tuženici.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci temeljem članka 370. ZPP.
U Dubrovniku 02. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Josita Begović