REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-4248/2025-5
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene HU zbog prekršaja iz članka 10. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24 dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, klasa: 211-07/25-5/8405 od 1. travnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 2. travnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 1. u vezi s člankom 24.a Prekršajnog zakona
Okrivljena: HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. H i pok. C, rođena **.**.1950. u [adresa], Bosna i Hercegovina, s prebivalištem u [adresa], SSS, konobarica, nezaposlena, umirovljenica, mj. mirovina 150,00 eura, lošeg imovnog stanja, udana, majka troje djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi 1. travnja 2025. u 14,25 sati u [adresa] okrivljena u vremenskom periodu od 27. ožujka 2025. do 1. travnja 2025. u [adresa] u obiteljskom stanu HU na adresi [adresa] u [adresa] počinila ekonomsko nasilje u obitelji nad svojim suprugom CU (rođ. 1955.) na način da mu je onemogućila korištenje njegove osobne imovine tako što mu je oduzela njegov mobilni uređaj i zadržala ga kod sebe, te mu ga u više navrata odbijala vratiti, a sve to zbog sumnje da se CU putem svoga mobilnog uređaja dopisuje s drugim ženama koje ponašanje je kod CU prouzrokovalo uznemirenost i povredu dostojanstva,
dakle, da bi počinila ekonomsko nasilje u obitelji onemogućavanjem korištenja osobne imovine,
čime bi počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko - dalmatinska, I Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 1. travnja 2025. protiv okrivljene HU zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenu koja je dovedena na sud od strane službenika I Policijske postaje Split. Očitujući se optužnom prijedlogu, okrivljena je izjavila kako se ne smatra krivom zbog prekršaja koji joj se stavlja na teret.
2.1. U svojoj obrani je navela kako je prije 3-4 dana na balkonu pronašla novčanik s novcem koji je njen muž CU sakrio u ormaru. Kada je pronašla novac, da je pitala CU zašto skriva novac, jer je to njihova zajednička imovina, oboje u stari i može im se nešto dogoditi, a taj novac im može zatrebati. Istaknula je kako on inače dijeli njihove prihode tako da njoj daje samo 500,00 eura mjesečno a ostalo zadrži za sebe ili novac daje zajedničkoj djeci ako im je potrebno za njihove troškove. Čim je počela problematizirati novac, da je CU blokirao njenu bankovnu karticu i nije ju više mogla koristiti. Kako nije želio ponovno aktivirati karticu te je postajao sve agresivniji prema njoj, da je odlučila uzeti njegov mobitel koji je gotovo bezvrijedan jer je vrlo star te ga je skrila negdje u kući dok joj ne aktivira karticu. Nadalje je navela kako su joj 1. travnja 2025. u popodnevnim satima na njeno veliko iznenađenje na vrata došla dva policijska službenika koji su rekli da je privode u policijsku postaju. Ona ih je na to pitala zbog čega je privode i imaju li za to nalog te ih nije željela pustiti u kuću. Pola sata poslije da su se vratili s njenim suprugom te su je nasilno odveli u policijsku postaju vežući je lisicama. Istaknula je da su joj pritom ozlijedili ruku, dodavši kako je astmatičar i da je jedva dolazila do daha dok su joj to radili. Naglasila je kako ne smatra da je počinila nikakav čin nasilja u obitelji, naprotiv da je njen suprug agresivan prema njoj i uskraćuje joj raspolaganje imovinom.
3. Tijekom postupka u dokazne svrhe pročitani su izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i potvrda o ulasku u tuđi dom bez naloga. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, odakle je vidljivo da okrivljena prethodno nije prekršajno kažnjavana.
4. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka sud smatra kako djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret nije prekršaj.
5. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji:
1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
5.1. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
6. Dakle, okrivljena je u svojoj obrani priznala sva obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret, jer je potvrdila da je svome suprugu određeno vrijeme onemogućila raspolaganje njegovim mobilnim telefonom, odnosno njegovom osobnom imovinom. Same pobude, odnosno motivi i razlozi okrivljene, u konačnici nisu bitni za ispunjenje bića djela.
6.1. Međutim, prije donošenja odluke o njezinoj prekršajnoj odgovornosti valja uzeti u obzir sve okolnosti prekršajnog djela, ali i same osobne okolnosti uključenih osoba. Naime, okrivljena HU je osoba narušenog zdravlja u dobi od 75 godina koja očigledno sa svojim suprugom ima poremećen odnos te između njih učestalo dolazi do prepirki i obostranog neprimjerenog ophođenja. Analizirajući pak inkriminaciju koja se okrivljenoj stavlja na teret optužnim aktom te dovodeći je u vezu s prikupljenim podacima i dokazima, vidljivo je kako je riječ o krajnje banalnom događaju koji se može svrstati u uobičajene razmirice između bračnih drugova, posebice u slučaju osoba starije životne dobi koje žive u dugogodišnjoj bračnoj zajednici.
6.2. Odredbom članka 24. a Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
6.3. Dakle, u konkretnom slučaju okrivljena je ostvarila obilježja utuženog prekršaja, ali je istovremeno stupanj ugrožavanja javnog poretka, kao i zaštićenog dobra uslijed njezinog postupanja prema mišljenju suda neznatan pa, uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, ne postoji potreba da ona bude kažnjena. Drugim riječima, zbog primjene instituta beznačajnog djela, djelo za koje se okrivljena tereti u pravnom smislu ne predstavlja prekršaj.
7. Kako zbog svoje beznačajnosti djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret u pravnom smislu ne predstavlja prekršaj; Sud je na temelju članka 182. točke 1. u vezi s člankom 24. a Prekršajnog zakona donio presudu kojom se ista oslobađa od optužbe.
7.1. Unatoč tome, sud ima potrebu osvrnuti se na prekršajnopravne sankcije predložene od strane ovlaštenog tužitelja pa se ističe da, čak i u slučaju različitog pravnog stajališta, odnosno da je u konkretnom slučaju počinjen prekršaj; nejasno je zbog čega bi okrivljenu HU trebalo sankcionirati kaznom zatvora u trajanju od 10 dana i koje bi to otegotne okolnosti kod osobe starije životne dobi koja se prvi put javlja kao počinitelj prekršaja i kod ovakve kriminalne količine opravdavale izricanje zatvorske kazne. Ne ulazeći u zakonske ovlasti i kaznenu politiku tužitelja, apelira se na adekvatniju i kritičniju individualizaciju kazne u budućnosti.
8. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Split, 2. travnja 2025.
Zapisničarka
Sudac:
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Presuda se dostavlja:
- okrivljenoj
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
- žrtvi
