Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
R1 Ob-305/2024-9
Općinski sud u Bjelovaru po sucu tog suda Sunčici Lovrić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda Radomir Borotić i Darko Novačić, odvjetnicima u Virovitici, protiv protustranaka HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Varaždinu, radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, 2. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1965., s posljednjim prebivalištem u [adresa], postojala izvanbračna zajednica od 15. ožujka 2002., do smrti SV **.**.2024.
Obrazloženje
1.Predlagateljica je ovome sudu podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice nje i sada pok. SV (list 10-11). U prijedlogu navodi da su predlagateljica i SV bili u izvanbračnoj zajednici od 15. ožujka 2002. do njegove smrti 1. svibnja 2024., te za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice rođeno je jedno dijete i to sin HV, **.**.2006. Za vrijeme njihovog izvanbračnog života, niti predlagateljica, niti SV nisu bili u bračnoj zajednici, radilo se o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca koja ima sve učinke bračne zajednice, pa predlagateljica zbog ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu ima interes pokrenuti ovaj postupak radi utvrđivanja statusa izvanbračne supruge.
2. U odgovoru na prijedlog prvo protustranka HV navodi da je točno sve što je navedeno u prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice predlagateljice (list 37).
2.1. U odgovoru na prijedlog drugo protustranka navodi da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju. Opreza radi protivi se prijedlogu, ali se ne protivi da se postupak provede u svrhu dokazivanja okolnosti postojanja i valjano pravne izvanbračne zajednice, da predlagateljica mora dokazati postojanje izvanbračne zajednice kao i predočiti materijalne i druge dokaze iz kojih se nesporno može iščitati da je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine prije smrti osiguranika ili korisnika mirovine. Navodi da je za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice nužno postojanje životne, ekonomske i emocionalne zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca, odnosno izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva (list 27-28).
3.Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u rodne listove, smrti list, izvatke iz matice rođenih, elektroničke zapise o prebivalištu, preslik osobnih iskaznica, rješenje HZZSR PU Virovitica od 4. srpnja 2024., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Eme Nađ Bajsar iz Virovitice kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Virovitici broj O-568/2024-14, UPP/OS Virovitica-113/2024 od 28. kolovoza 2024. i svu drugu dokumentaciju u spisu predmeta.
3.1. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka AV, JV, te predlagateljice ŽV i protustranke HV.
4. Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).
5. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
6. Napominje se kako se ovdje ne radi o nasljednom pravu nasljednika osobe u odnosu na koju se želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, već se radi o pravu na ostvarivanje obiteljske mirovine iza umrlog bračnog/izvanbračnog partnera koje se stječe ispunjenjem pretpostavaka iz odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju i to trenutkom kada je osiguraniku (koji želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu) priznato to pravo i to samo u odnosu na tu osobu kojoj je to pravo priznato (a ne u odnosu na pok. bračnog/izvanbračnog partnera).
7. Dakle, o pravu na obiteljsku mirovinu predlagateljice kao potencijalnog korisnika toga prava odlučuje protustranka u upravnom postupku, a o statusu predlagateljice kao izvanbračne supruge, odnosno o postojanju izvanbračne zajednice odlučuje sud u izvanparničnom postupku.
8. Izvanbračna zajednica ima jednake učinke kao i bračna zajednica, ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 156/23).
8.1. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.
8.2. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
9. Prema odredbi čl. 5. st. 1. točke 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023) stranka u izvanparničnom postupku je osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku.
10. Predlagateljica je i drugo protustranku označila kao stranku ovoga postupka.
11. Napominje se da u ovakvoj vrsti izvanparničnog postupka naznačenost protustranke ne definira vrstu postupka, već kakav se pravni interes želi ostvariti.
12. Pri tome je potrebno navesti da pravna dilema u vezi pasivne legitimacije (u vezi koje prvo protustranka nije isticala nikakav prigovor), ne smije ići na štetu predlagatelja, niti smije isključiti njihovo legitimno pravo za utvrđenjem statusa izvanbračne zajednice, koje je prethodno pitanje za ostvarenjem prava na obiteljsku mirovinu, a sve kako bi se zaštitilo Ustavno i Konvencijsko pravo na jednakost u postupanju i jednaku pravnu zaštitu.
13. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je SV preminuo **.**.2024. (list 3).
14. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu je razvidno da je predlagateljica, rođenog prezimena ŽV, rođena **.**.1968., nije sklapala brak (list 14).
14.1. Iz izvatka iz matice rođenih za SV je razvidno da je isti rođen **.**.1965., nije sklapao brak (list 20).
15. Iz elektroničkog zapisa o prebivalištu je razvidno da su predlagateljica i SV imali prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] (list 15,21).
16. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Eme Nađ Bajsar iz Virovitice kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Virovitici broj O-568/2024-14, UPP/OS Virovitica-113/2024 od 28. kolovoza 2024., razvidno je da su nasljednicima pok. SV utvrđeni izvanbračna supruga ŽV i sin HV, kojemu je uručena ostavinska imovina u cijelosti, budući se ŽV odrekla nasljedstva (list 34-36).
17. Na osnovu provedenih dokaza, priložene dokumentacije, te iskaza svjedoka, predlagateljice i protustranke, utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. SV živjeli zajedno od 15. ožujka 2002. u [adresa] u kući njegovih roditelja. U njihovoj zajednici rođen je sin HV, **.**.2006., bavili su se uzgojem i prodajom povrća, imali zajedničke troškove, brinuli o odgoju sina, a nakon što se naglo razbolio i umro, predlagateljica kao njegova supruga i sin su ga zajednički sahranili. Navedene činjenice potvrdili su svjedok AV, čija je supruga sestra pok. SV, koji ima neposredna saznanja o zajedničkom životu predlagateljice i pok. SV, budući su se godinama družili, posjećivali, pomagali jedni drugima, te svjedok KV koji godinama poznaje predlagateljicu, pok. SV i protustranku HV kao susjede, budući su se svakodnevno viđali, a koje činjenice je u cijelosti potvrdio protustranka HV, sin predlagateljice i pok. SV koji iskazuje da je imao savršen život s roditeljima, koji su mu sve pružili, živjeli u jako dobroj zajednici, neprekidno bili zajedno do smrti oca, nakon čega je isti i nadalje ostao stanovati s majkom i dan danas.
18. Imajući u vidu sve utvrđene činjenice i provedene dokaze, prema ocjeni ovoga suda predlagateljica je dokazala postojanje pravnog interesa da se utvrdi da je između nje i sada pok. SV postojala izvanbračna zajednica od 15. ožujka 2002., pa do njegove smrti 1. svibnja 2024., koja je imala status bračne zajednice, te je tijekom postupka utvrđeno da je takova uređena zajednica postojala i da je trajala duže od 3 godine zajedničkim životom predlagateljice i sada pok. SV, sve do njegove smrti, u kojoj je rođeno zajedničko dijete HV, ovdje protustranka.
19.Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je udovoljiti prijedlogu i primjenom odredbe članka 22. st. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, riješiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Bjelovaru, 2. travnja 2025.
Sudac
Sunčica Lovrić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
