REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

R1-82/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Sanjinu Miloševiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja RZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Vesni Vignjević Žak, odvjetnici u Bjelovaru, Josipa Jelačića 7, protiv protustranke EZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Vukeliću, odvjetniku u Bjelovaru, Mihanovićeva 8b, radi uređenja međe, na uviđaju održanom dana 02. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se međa između nekretnine predlagatelja broj 766 sa 290 čhv, upisane u zemljišnoj knjizi kao Vrt gaj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke broj 765/1 sa 1105 čhv, upisane u zemljišnoj knjizi kao Dvor, voće i oranica u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema pravičnoj ocijeni suda, tako da se međa proteže sredinom sporne površine, pravcem A-E, označenim na skici lica mjesta u dužini od 52,45 m, pravcem sjever-jug, time da je točka A udaljena od točke B za 9,05 m, točka B je udaljena od točke C za 17,45 m, točka C je udaljena od točke D za 7,07 m, dok je točka D udaljena od točke E za 18,88 m, pri čemu sve međašne točke predstavljaju drvene kolčiće pribijene u zemlju, a kako je to prikazano u skici izmjere geodetskog vještaka Damira Mlinarića, sa današnjeg uviđaja.

II. Vrijednost sporne površine 1-2-4-6-8-9-7-8-3-1 iznosi 200,00 eura.

III. Stranke mogu pravo vlasništva na spornoj površini dokazivati u parničnom postupku, ali ne nakon isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja.

IV. Protustranka je dužna predlagatelju isplatiti iznos od 425,28 Eura na ime naknade ukupno polovice dijela opravdanog troška ovoga postupka u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podneskom od 26. svibnja 2023. godine, podnio prijedlog za uređenje međe između svoje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] vrt Gaj sa 290 čhv, te susjedne nekretnine protustranke upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] dvor, voće i oranica sa 1105 čhv. Naime, iako se predmetni prijedlog predlagatelja odnosio i na druge dvije nekretnine stranaka, prilikom prvog održanog uviđaja na licu mjesta dana 18. ožujka 2024. godine, predmetni sudac je doznao da se između istih stranaka već uređivala međa na istom licu mjesta u drugom ovosudnom predmetu, time da je nakon kasnijeg uvida u priloženi ovuosudni spis broj R1-65/2019, a posebice nakon identifikacije susjednih nekretnina stranaka, na drugom održanom uredovanju (dana 02. travnja 2025. godine) utvrđeno da između ovih nekretnina stranaka navedenih u točci I. izreke ove odluke, nije bila uređena međa, zbog čega je na tom drugom uviđaju i uređena međa između tih nekretnina.

2. U prijedlogu je predlagatelj istakao da se na njegovoj nekretnini nalazi ograda i to otprilike u ravnini sa betonskim stupom koji se nalazi do ulične strane nekretnine, dok nadalje između nekretnina stranaka nema ograde, pri čemu su postojeći objekti predlagatelja na njegovoj nekretnini starogradnja koja potječe iz razdoblja diužeg od 50 godina, time da je stambeni objekt građen 1 metar od međe (ovdje predlagatelj greškom u pisanju navodi "od kuće"), dok su gospodarski objekti građeni otprilike pola metra od međe, te tvrdi da je tako predlagatelj sa svojim pravnim prednicima i uživao zemljište, ali i održavao ovaj dio zemljišta iza njegovih objekata. Predlagatelj je naveo da je unazad određenog vremena, protustranka počela tvrditi da je međa između njihovih susjednih nekretnina uz sam rub stambene zgrade i gospodarske zgrade, te ne dopušta predlagatelju održavanje ovog dijela nekretnine predlagatelja, iza njegovih objekata. Kako je zbog toga, međa u tom dijelu susjednih nekretnina stranaka sporna, predlagatelj je predložio da se međa uredi sukaldno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

3. Očitujući se o prijedlogu predlagatelja, protustranka je navela da se protivi prijedlogu za uređenje međe, te je priznala kako se na dijelu nekretnine predlagatelja nalazi ograda, dok u produžetku susjednih nekretnina (uz gospodarske zgarde i stambenu zgradu predlagatelja) nije postavljena ograda, ali i da međa između susjednih nekretnina stranaka ide uz same objekte, te protustranka osporava tvrdnju predlagatelja kako je stambeni objekt predlagatelj gradio 1 metar od međe, a gospodarski objekt da je građen oko pola metra od međe. Protustranka je naglasila da predlagatelj, niti njegovi prednici, nikada na bilo koji način nisu sporni dio nekretnine iz stražnjeg dijela objekata predlagatelja, uživali ili održavali, odnosno vršili neke posjedovne čini na tom dijelu zemljišta. Ujedno je protustranka osporila tvrdnju predlagatelja o tome da su prije više od 50 godina, napravljeni objekti na nekretnini predlagatelja, istaknuvši da je prdlagatelj u prilogu prijedloga dostavio određene materijalne dokaze u vezi stare kuće i stare staje, koji objekti su uistinu građeni 50-tih godina, odnosno početkom 60-tih godina, no da je postojeća kuća koja graniči sa nekretninom protustranke, sagrađena sredinom 80-tih godina, prošlog stoljeća, te je tada na samoj međi sagrađen novi gospodarski objekt (nakon rušenja stare staje), a koji i danas postoji na nekretnini predlagatelja, a za te novije objekte predlagatelj nije dostavio uz prijedlog neku relevantnu dokumentaciju. U svakom slučaju protustranka tvrdi kako od gradnje tih postojećih objekata, predlagatelj, niti itko drugi po njegovom nalogu nije pristupio na nekretninu iza stražnjeg dijela objekata predlagatelja.

4. U provedbenom postupku sud je izvršio uvid u neslužbene kopije izvadaka iz zemljišnih knjiga za gore navedene nekretnine stranaka (list 5 i 7), Uporabnu dozvolu od 13.03.1960.g. (list 6), geodetski nacrt stvarnog stanja od 10.09.2013.g. (list 8), izvod iz posjedovnog lista broj 987 k. o. [katastarska općina] od 28.04.2023.g. (list 9), građevinsku dozvolu iz 1957.g. (list 10), položajni nacrt (list 11), zapisnik Komisije NOO Bjelovar od 30.09.1958.g. (list 12), uviđaje na licu mjesta dana 18. ožujka 2024. godine (list 32-36) i 02. travnja 2025. godine (list 74-78), rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 2409/2021-2 od 07.09.2023.g. (list 47-52), rješenje Općinskog suda u Bjelovaru broj R1-65/2019-45 od 07.05.2021.g. (list 53-58), nalaz i mišljenje vještaka Branka Čurića od 07.05.2021.g., sa skicom lica mjesta u vezi ovosudnog predmeta vođenog pod brojem R1-65/2019 (list 59-60), te u nalaz i mišljenje predmetnog vještaka Damira Mlinarića od 12.06.2025.g., kao i u skicu uređenja međe istog vještaka od 02.04.2025.g., sa priloženim fotografijama vještaka (list 93-94).

5. Prilikom uviđaja održanog dana 02. travnja 2025. godine, saslušani su predlagatelj (list 76) i protustranka (list 76), a radi ekonomičnosti postupka, sud nije našao potrebnim u okolnostima slučaja (obzirom na sam položaj susjednih nekretnina stranaka i činjenice što se nalazi na susjednim nekretninama stranaka, neposredno uz međašnju liniju) saslušavati pojedine svjedoke na okolnost posjedovnog stanja koje su stranke predložile (obzirom kako sud ne sumnja da bi svaki od predloženih svjedoka, kazivao upravo onako kako to tvrdi stranka koja ga je predložila za saslušanje u ovome postupku, vezano za posjedovno stanje i korištenje spornog dijela zemljišta) jer bi se njihovim saslušanjem, samo nepotrebno odugovlačilo postupak samog faktičnog uređenja međe na licu mjesta, a takvo izvođenje dokaza bi bez svake sumnje moglo dovesti i do povećanja troškova ovoga postupka (pogotovo u vezi troškova vještačenja i višekratnog izlaska na lice mjesta, radi uređenja međe), posebice stoga što su stranke predložile da se sasluša ukupno 7 svjedoka, što bi moglo prouzročiti da se međa niti ne može teoretski urediti prilikom uredovanja na kojem je bila i uređena, cijeneći okolnost da bi svaki svjedok sudu trebao na licu mjesta uz činjenicu da ga treba saslušati, pokazivati granice posjeda stranaka, što bi geodetski vještak trebao mjeriti i prikupiti podatke da ih prikaže u skici lica mjesta, po kazivanju svakoga svjedoka.

6. Uvidom u navedene neslužbene kopije izvadaka iz zemljišnih knjiga je utvrđeno da su obje stranke doista vlasnici navedenih susjednih nekretnina, a prilikom uviđaja na licu mjesta je utvrđen položaj susjednih nekretnina, te što se sve nalazi na njima, nakon što je vještak identificirao susjedne nekretnine stranaka i pokazao zamišljenu međašnju liniju po katastarskom nacrtu, time da je i na licu mjesta kako je to bilo očito i iz pisanih podnesaka stranaka, jasno utvrđeno da između stranaka postoji spor oko toga gdje se nalazi međa i zbog čega su bili ispunjeni zakonski uvjeti za uređenje međe.

6. Naime, prema pokazanom od starne geodetskog vještaka, međa između susjednih nekretnina starnaka, prema katastarskom nacrtu je sijekla jedan manji dio zadnjeg dijela gospodarskog objekta predlagatelja, koji se gledajući od ceste, inače nalazi iza kuće predlagatelja, dok se u ostalom dijelu međa protezala u kosini iza stambenog objekta predlagatelja, kako je to vještak prikazao u svom katastarskom nacrtu i to u formi isprekidane tamne boje. Obzirom da stranke nisu bile zainteresirane da se međa uredi između njihovih nekretnina prema katastarskom nacrtu na način kako je to pokazao vještak na licu mjesta da se međa proteže prema katastarskom nacrtu, sud je pokušao utvrditi, posredstvom predmetnog suca, postoji li mogućnost da se stranke dogovore oko uređenja međe, odnosno postoji li mogućnost da se međa uredi na temelju sporazuma stranaka. Međutim, nakon što je svaka stranka pokazala na licu mjesta gdje bi se međa trebala nalaziti po njihovom mišljenju između njihovih susjednih nekretnina (a što je geodetski vještak detaljno izmjerio i prikazao u skici lica mjesta), te niti jedna stranka nije htjela odstupiti od pokazanog u vezi postizanja sporazuma, utvrđeno je da sporazum između stranaka, nije bio postignut.

7. Vezano za slijedeći način uređenja međe prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (prema posljednjem mirnom posjedu nekretnina), valja naglasiti da je prilikom pokazivanja stranaka, na licu mjesta predlagatelj pokazao da bi mu trebao pripasti dio zemljišta protustranke i izvan površine međe prema katastarskom nacrtu (što je vještak prikazao plavom linijom na svojoj skici uređenja međe), dok je protustranka pokazala pravac (kojeg je vještak prikazao zelenom linijom na navedenoj skici na listu 94 spisa), a taj prijepor između pokazanog od strane stranaka je bio označen točkama 1-2-4-6-8-9-7-5-3-1, na sudskoj skici lica mjesta (list 79 spisa), a obje stranke su saslušane na licu mjesta.

8. Naime, iz u bitno suglasnih iskaza stranaka proizlazi da predlagatelj nije koristio ovaj prijeporni sporni dio između točaka 2-3, 4-5, 6-7 i 8-9 (koji se nalazi iza njegovih objekata, prema dvorištu protustranke) jer mu je to protustranka sa svojim suprugom to branila, ali da je koristio i još uvijek koristi ovaj prijeporni dio između točaka 1-2-3 (vidljiv na skici suca s lista 79), premda predlagatelj sebi svojata vlasnička prava na cijeloj prijepornoj površini koju je pokazao.

9. Međutim, unatoč ovako suglasnim iskazima stranaka u vezi korištenja određenih prijepornih dijelova zemljišta njihovih susjednih nekretnina, sud nije mogao urediti među između njihovih nekretnina prema posljednjem mirnom posjedu jer je na uviđaju utvrđeno da se iznad zatečenih na licu mjesta objekata predlagatelja (kako stambenog, tako i gospodarskih) nalaze napravljena krovišta na tim objektima predlagatelja, a koja služe za odvodnju oborinskih voda sa objekata predlagatelja, djelom i na zemljišnu površinu iza stražnjeg dijela tih objekata, dakle u dvorišni dio predmetne nekretnine protustranke, pri čemu ta krovišta nisu ravnomjerno bila raspoređena na licu mjesta i zbog visine krovišta je bilo nemoguće povući preciznu vertikalu od ruba krovišta, ka tlu koja širina krovišta se po pravnom stajačištu suda svakako mora ispoštovati prilikom uređenja međe, a što je jasno uočljivo na fotografijama lica mjesta vještaka s lista 95- 98 i 100 spisa. Ta činjenica je po uvjerenju suda spriječavala da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, na licu mjesta, sukladno kazivanju stranaka u vezi korištenja zemljišta u prijepornom dijelu (koji predstavlja razliku između onoga što su stranke pkazale u smislu načina uređenja međe između njihovih nekretnina).

10. Shodno tome, sud je morao urediti među između susjednih nekretnina stranaka prema pravičnoj odluci, time da je pravična odluka suda bila da se sredinom prijepornih točaka 8-9, 6-7, 4-5 i 2-3, proteže međa (što je vještak izmjerio na licu mjesta u vezi precizno određene sredine), nakon čega se međa proteže pravolinijaski do prijeporne točke 1 u kojoj završava međa, gledajući od kraja susjednih nekretnina (udaljenog od ceste) ili u kojoj točci međa počinje, ukoliko se gleda od ceste, prema zemljištu stranaka.

11. Na ovaj način je međa uređena u dužini od 52,45 metara ukupno, a sukladno istaknutom u točci I. izreke ove odluke, time da drveni kolčići pribijeni u zemlju predstavljaju međašnje točke kojih ukupno ima 5 i to od toče A, pa sve do toče E. Pri tom načinu uređenja međe, prema pravičnoj odluci suda je svakako bila ispoštovana vertikala od ruba krovišta predlagatelja koje krovište se nalazi na objektima predlagatelja, vidljivim na fotografijama vještaka, a s kojim krovištima se oborinska voda slijeva sa objekata predlagatelja i na dio zemljišta iza objekta predlagatelja, koji dio zemljišta je na ovaj način pripao predlagatelju, vodeći računa da je međa u pojedinim točakama udaljena 25 cemtimetara, a u pojedinim 45 centimetara od stražnjeg ruba objekta predlagatelja, gledajući u smjeru dvorišta protustranke.

12. Naravno, ukoliko protustranka želi pokušati dokazati da je vlasnica tog dijela nekretnine koja se nalazi iza objekata predlagatelja, vodeći računa o tome na koji je način uređena međa u ovom slučaju, da će to moći pokušati dokazati u parnici koju mora pokrenuti u roku od 6 mjeseci, računajući od dana pravomoćnosti ove odluke. Isto vrijedi i za predlagatelja, ukoliko želi dokazati da je vlasnik zemljišta koje je pripalo protustranci ovim načinom uređenja međe, prema pravičnoj odluci suda.

13. Iz formalnih razloga je utvrđena vrijednost sporne površine prikazane na skici suca u iznosu od 200,00 Eura, sa kojom cifrom su se praktički i stranke usaglasile na licu mjesta u vezi vrijednosti sporne površine zemljišta, a koja sporna površina je označena u skici suca točkama 1-2-4-6-8-9-7-5-3-1, a ujedno u nalazu imišljenju geodetskog vještaka utvrđena u relativno maloj površini od 27m2.

14. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci temeljem odredbe čl. 103. st. 3., 4., 5. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a protustranka je ujedno obvezana nadoknaditi predlagatelju polovicu opravdanih troškova koje je predlagatelj imao u vezi plaćenih troškova za vještačenje po geodetskom vještaku i za uredovanje sudske komisije u ukupnom iznosu od 790,84 Eura, te obveze u vezi sudskih pristojbi na priedlog i rješenje u ukupnom iznosu od 59,72 Eura.

15. Naime, ukupan navedeni opravdan trošak iznosi 850,56 Eura, pa je protustranka obvezana isplatiti predlagatelju iznos od 425,38 Eura, sukladno čl. 119.st.1. Zakona o izvanparničnom postupku (N.N.br. 59/2023), a primjenom pravnih pravila u vezi izvanparničnog postupka koja se primjenjuju u ovom slučaju, dakle sukladno Zakonu o sudskom vanparničnom postupku.

U Bjelovaru, 02. travnja 2025. godine.

S u d a c

Sanjin Milošević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi pisano u tri primjerka putem ovog suda, a o podnesenoj žalbi rješava nadležni županijski sud.

U Bjelovaru, 29. kolovoza 2025. godine.

S u d a c :